Nase Novine, April 12, 1978

              4 . M,V#i п,Ш.&'& f&fei ,, .
1
cv ч;.. --л fiii . '.i, -- .'J ..;p..,crv.ijix.-- . _..г.]гЈ11.. -- iitii -- t.si'HLvrt-'iatt. гр .yitA ,. , ?" 11 --i'v i ) f # i г т ' ' " Y& - и " -i- -' --
_
i
. .___ '__ ___- - _
I J Г' "I I""" f Д 1 .КјИ'.. а__авввввавTнf ЧаП нIаT' нI 11 _ш-l-- вIн1 Bнни-- ~ аанннав r- -l I rt( I . , HH___H_Ba___B____alMBaBa_ " February 1 5," 1 978 ;
-- „:, "'V ;: I i
i i l —Ш—I—И
--fef;4i лл ,,л! t ж" i;r? и ?', v v-h-h
$ -
ш -- - ™- - It SAP KOSOVO
I
Елзкившнвзвшшшвпввввшвшвшшвввовпвпввнввпвш
Od 1922. do sredine 1925. bio
sam borac Hrvatske Omladine —
HANAO — u Zagrebu i 1924. u
njenom Vrhovnom vije6u. Bio sam
radidevac i jedan od osnivafia
Omladine Hrvatske Republikanske
Seljafike Stranke.
Kada je Stjepan Radi 6 priznao
monarhiju i Vidovdanski Ustav
nastala je demoralizacija u Hrvat-sk- oj
Omladini, a kada je Stjepan
Radi 6 doveo kralja Aleksandra na
Slet Hrvatskog Sokola 1925. godi-ne
to nas je potpuno prenerazilo i
mi smo, hrvatski omladinci, koji
smo se osje6ali Hrvati, a iznad
svegarepublikanci, napustili omla-din- u
i ona je bez nas prestaia da
egzistira. Polovlcom 1925. nije
postojala viSe. Mi smo traziii
putevekoji su bill u skladu s naSim
ideal i ma i naSli smo ih u Komunis-tifik- oj
Partiji Jugoslaylje. Nije to
iSto jednostavno ni bez dubokog
razmiSljanja.
Nekako u aprilu 1927. sam upo-zna- o
Josipa Broza, Sekretara Sin-dika- ta
radnika metaine industrije.
Kako smo se upoznali, tako smo se
i sprijateljili. Po6etkom augusta
1927. me je Broz pozvao da udem u
Partiju i to ba§ u njegovu 6eliju.
Nlsam dugo ostao u Partiji, jer me
je stalno zagreba6ka poiicija pro-gonil- a.
Najprije kao hrvatskog
borca omladinca a kasnije kao
Ciklus priredaba pod zajedniC-ki- m
nazivom "Ususret XI kongresu
SKJ — Susret kultura jugoslaven-ski- h
naroda i narodnosti" odrzavat
6e se u Koncertnoj dvoranl "Vatro-sla- v
Lisinskl" u Zagrebu od 4.
veljaCe (februara) pa sve do 24. svi-bn- ja
(maja). U prostorima Dvorane,
u razmacima od po petnaestak
dana, zagreba6koj public! predsta-vi- t
6e.se stvaraoci razliditih umjet-niCki- h
orijentacija iz svih republika
i pokrajina, a posljednja, deveta po
redu priredba, uo6i Danamladosti,
okupit ce sudionike iz svih krajeva
zemlje.
Takvi'm, opseznim i ambicloznlm
programom u drugoj pplovicl sezo-n- e,
Koncertna dvorana "Vatroslav
Lisinski"±eli pridonijeti Sto boljem
upoznavanju naSih naclonalnih
kultura. Pritom se priredbe ne
zaustavljaju samo na prezentiranju
umjetnidkih programa (od komor-ni- h
kazaliSnih predstava, monodra-m-a,
ozbiljne glazbe do Sansona,
folklora, fllmskih projekcija), nego
se proSiruju i razgovorima o temi
"Gdje nam je kultura danas?". Na
toj tribini sudjelovat ce istaknuti
druStveno-politlC- ki radnici iz repu- -
PriStlna (Tanjug) — Ove godlne
navrSava se dva desetljeda otkako
je otvorena prva visokoSkolska
instituclja na Kosovu.
Bila je to ViSa pedagoSka Skola u
PriStini koja je poCela da radi Skol-sk- e
1958-5- 9. godine. Istodobno, u
komunistu. Ostavio sam Partiji
svoj iiegalni stan u Vinogradskoj
cesti i predao joj svu svoju uStede-vin- u, te morao da napustim Jugo-slavij- u,
po§to sam bio osuden na
pet godina kpnfinancije.
Po mom sadaSnJem dolasku u
Jugoslaviju pisao sam Titu da se
nalazim ovdje копабпо i zauvijek.
Pozvao me je u svoju zimsku
rezidenciju u Igalu, gdje me ne pri-m- io
28. januara 1 978. u 9,57 ujutro.
Cim sam ибао odmah mi je pri-ба- о-
i zagriio me, jer je pro§lo 50
godina od naseg rastanka.
Ostali smo sami da, bez i6ije pri-sutno- sti,
razgovaramo, kao stari
drugovi i Rrijatelji, sve do 11,50, to
jest 2 sata (7 minuta manje).
Razgovarali smo o njegovu i
mom zivotu, a najviSe o zivotu i
radu na§ih iseijenika u Argentini,
Urugvaju, Australiji i Kanadi.
Medu nas dvojicom nije bilo
nikakovog protokoia nego je teklo
sve po drugarski.
Na koncu mi je rekao da sve ono
Sto bi se mogio da ufiini sa strane
Jugosiavije u korist nadih iseljenii-ki-h
druStava, ce se udinit do logi6-ni- h kzmjera.
Kazao mi je da mogu racunat na
njega. u svakoj priiici ako neSto
budem trebao i da cemo se vidjeti
viSe puta.
Njegov sekretar mi je rekao da je
Tito ostao vrlo zadovoljan kada je
doznao da sam u Jugoslaviji.i da je
rekao: "Njemu je Partija ostala
du2na novaca".
blike, odnosno pokrajine, koja pre-zenti- ra
svoja kulturna dostignu6a i
sugovornici iz SR Hrvatske, kao
domacini.
Sastavni dio priredaba su i pri-god- ne
izlozbe, u foajeima i drugim
izloZbenim prostorima Dvorane,
koje 6e biti otvorene izmedu dana
pojedinih naclonalnih kultura.
Ciklus su 4. velja6e (februara)
otvorili slovenskl umjetnici izloi-bo-m
grafike koju postavlja Moder-n-a
galerija iz Ljubljana, a sudjeluje
i Akademski barokni kvartet. Prvim
dijelom igre "Carobnica iz Zgornje
Dav6e" Rudlja Seligoa nastavlo se
dan slovenske kulture. -
"Rezja vderaj in danes" — pod
tim se nazivom krije nastup fol-klor- ne
grupe koja izvodl originalne
pjesme i plesove Rezja, a u ve6er-Tijl- m
satima, pod vodstvom dirl-gen- ta
Uro§a Lajovica, Komorni
orkestar RTV Ljubljana izvedena su
djela L.M. Skerjanca, P. Merkua,
P. RamovSa I L. Lebida.
Dan slovenske kulture zavr§en je
okruglim stolom o temi "Gdje je
kultura danas?".
Isto tako opseZne programe ovih
dana ponudit 6e i druge republike I
februaru se navrSava osam godina
od osnivanja PriStinskog univerzl-tet- a.
Otvaranjem viSlh i visoklh
Skola, SAP Kosovo zakoradila je iz
polupismenog podrucja u svijet
obrazovanja, nauke i preporoda.
Do sada je u tlm ustanovama diplo--
Petar Kurtl5
s
Tito mi je rekao da ne brinem za
zlvot, jer ce mi ga Jugoslavlja osi-gur- at
ukoliko budem trebao.
Na rastanku mi je poklonio jedan
zlatan sat, sa njegovim graviranim
potpisom i fotografiju koju je meni
posvetio, kao starom suborcu iz
zagrebaCke partijske organizacije.
Drug Tito ima izvanredno ратбе-nj- e.
Sjecao se je svake pojedinosti
akcija koje smo zajednliki proyodi-l- i
1927. i u januaru 1928. Ja sam se
mnogih stvari sje6ao a on me je
podsjelao na joS neke koje su u
mom sje6anju gotovo i§6ezle, pa
kada ih je on spominjao, odmah
sam se prisjedao. Istu radost koju
sam ja osjetio sastaju6 se s njime,
pokazao je i on.
izrazio sam mu zelju sviju naSih
radnih Ijudi, da pozivi Jos' mnogo
godina.
PETAR KURTI6
pokrajine koje su s velikim oduSe-vljenje- m
prihvatile ideju o medu-sobno- m
upoznavanju naclonalnih
kultura u prostorima Koncertne
dvorane u Zagrebu. Dan Bosne i
Hercegovine bit 6e 15. veljafie, Voj-vodi- ne
25. velja6e, Makedonije 16.
ozujka, Srblje 27. oiujka, Hrvatske
3. travnja, Crne Gore 24. travnja,
Kosova 15. svibnja. Zasad postoje
samo programske skice za pojedi-n- e
veCeri, all ce ubrzo biti prog ra-mi
I sasvim definranl. Program
hrvatske kulture osnivat ce se,
kako smo saznali, na kulturama
naclonalnih manjina.
Sto reci--o ideji koja 6e se reali-zira- ti
u zagreba6koj Koncertnoj
dvorani? Ona4 je nalSIa na veliku
pomoc i podrSku svih druStveno-politi6ki- h
i strudnih organizacija,
prvenstveno zbog vremena u kojoj
je stasala (uo6i XI kongresa SKJ),
all i zbog toga Sto se ve6 duze vre-mena
govorl o nedovoljnoj republi-6k- oj
suradnji na podru6ju kulture I
upoznavanju visokih umjetnlckih
dometa iz kultumih srediSta izvan
jedne republike i pokrajine.
S. M
miralo oko 17 tisuca studenata.
Put od prve do sadaSnjih devet
viSih Skola, od prvog fakulteta —
filozofskog, formiranog 1960. go-di- ne do Univerziteta koji sada udru-zuj- e
devet visokoSkolskih institu-cij- a,
nije bio ni malo lak. PoCelo se
naime, skromno — sa 90 redovitih
studenata i stiglo do cifre od 37
tisu6a onih koji redovno ill izvan-redno
stje6u visoko obrazovanje.
Ta, nekada fantastidna "brojka
snova" stavlja danas PriStinski uni-verzi- tet
u red jugoslavenskih sveu-6iliS- ta
s najve6im brojem studena-ta.
Podatak da je prije dva desetlje-6- a
prva viSa Skola u pokrajini imala
svega osam, a da trenutno na viso-ki- m
i viSim skolama Kosova radi
oko tisu6u nastavnika i suradnika
gdje se priprema 40 razlicitih
prof i la kadrova rjecito kazuje kakav
je skok napravljen u kratkom vre-mensk- om
razdoblju.
Predstava o naglom razvoju viso-ko- g
Skolstva na Kosovu bit ce pot-puni- ja
ako se doda da na PriStin-sko- m
univerzitetu postoje postdl- -
plomski studiji na tri fakulteta
(filozofskom, pravnom i prirodno--matematifiko- m)
i da se poodavno
ovdje brane magistarske i doktors-k- e
teze. S vidnim uspjesima na
polju obrazovanja, ne samo Univer-zite-t,
ve6 i samo Kosovo ide u sus-ret
kongresima i pokrajinskoj kon-ferenc- iji
SK i pri torn se ne zabo-ravl- ja
svesrdna kadrovska i druga
ротоб Beogradskog i drugih sveu-6illS- ta
u zemlji.
SadaSnji trenutak visokog Skol-stva
u pokrajini karakteriziraju
napori i na njegovom suStinskom
transformiranju. СПј je da se ukup-n- a
djelatnost u ovoj oblasti prim-je- ni
potrebama udruzenog rada i
nastojanjima ovog podrufija da se
izvude iz zaostalosti. Pri tome se
stalno imaju na umu zahtjevi za
stjecanjem praktidnih nau6nih saz-nan- ja
prozetih marksisti6kim shva-6anjim- a.
Reforma je, naime, usre-doto6e- na
na prilagodavanje nas-tavn- ih
planova potrebama udruze-nog
rada.
"GAVRILOVlC"
ШШШк
FMMU
Petrinja (A. P.) — Sa gotovo
50.000 tona proizvoda, kollko se
planira proizvesti u 1978. godini,
Mesna industrija "Qavrilovi6" iz
Petrinje, i nadalje 6e ostati vode6i
jugoslavenski kolektiv u svojoj
grupaciji privredlvanja.
To su rije6i Veljka Dejanovida,
generalnog direktora petrinjske
Mesne industrije, sa svecane sjed-nic- e
tvorn!6kog politidkog aktiva
6iji su predstavnici anallzirali mi-nu- lo
poslovanje i naznaclli pravac
svog rada u novoj 1978. godini.
NaglaSeno je da nikad dosad
ovaj kolektiv, u kojem je zaposleno
viSe od 3600 radnika, nije proizveo
viSe od 42.000 tona preradevina. U
1978. godini radni Ijudi "Gavrilovi-6a- "
pove6at 6e godiSnji plan za
osam tisuba tona, Cime 6e se pri-bliz- iti
rekordnoj kolieini od 50.000
tona. Za taj izuzetno velik posao
nuzno je proSiritl, obnoviti l гекол-struira- ti
radne pogone i proizvodne
linije, te izgraditi nova postrojenja.
M4JfiVrr(4,tf4-- -