000385 |
Previous | 14 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
№4 Bt Ai 3ft 1 1 1 1 №fi I if 1w i I! 1ж .& :i iM Ш '.' " шл т iiv а wa а '- - л к . ; i'r.'. ,i;'.;u '(j..,v' ' .,: . . ' " ' - ; -- № . ' , . , л --л и ј т .(- - .-- -- '.!"мј , . , .i)__—iu_ yoл, :' 'l fviК.Жc.-Ж- fВ uiNMЈк ГKЋГ-ПJ- к unjMЛ',"Ј' .urt- - 1Ч,Т' '._! '- - . , г , a1 -- .v ' QRGANIZAGIJA RADA Pr&vi uzroci raeaaposlenosti ZENEVA (Tanjug) — Korljcne nezapo-slenos- tl u zapadnim zemljama valja tra-2l- tl u unutraSnjlm uzroolma'svake zemlje, prlje svega u oklijevanju privrednih orga-nlzaci- ja 1 banaka da smjellm investiranjem ubrzavaju prlvrcdni rast 1 tako otvaraju nova radna mjcsta. Sve tvrdnje da je jedan od glavnih uzro-k- a nezaposlenosti u razvijenim driavama uvoz i konkurencija proizvoda izzemalja u razvoju, potpuno su neosnovana. To je glavni zaklju6ak studije koju je upravo objavila Medunarodna organized j a rada (ILO) u 2enevi o nzeaposlenosti, kao naj-teze- m ekonomskom i druStvenom proble-m- u. Poznati ekonomisti i sociolozi) autorl stu-dlje, konstatiraju da su vlade riekih zema-lj- a smigljenom politikom, iz straha da pu-na zaposlenost, a time i vea potrnSnka тоб stanovniStva, ne bi doveli do inflacije, odrzavale privrednu stagnaciju i nezapo-sleno- st. Situacija se pogorSavala posljed-njf- h godina i zbog pojave sve, ve6eg broja kvalificiranih zena i omladine na triigtu radne snage. PROTESTI PROTIV INVESTICIJA Cambridge — Nakon fito su nedavno objavljenl podaci koji Jasno pokazuju da nekoliko najvecihsvjetskih, transnaclonal-nl- h kompanija ("General Motors", "Ford", "BP", "Schell"...) ulaiu goleme svote riov-c- a u privredu Juznoafricke Republike i na ostale паб1пе pomazu odrzavanju rasisti6-ko-g reilma — usprkos raznlh rezolucija UN i trgovinsklh embarga za isporuku nafte I ostalih sirovija — studentl u SJedlnjenlm Drzavama, na sveu6HI5tu u Harvardu, orga-nizira- li su masovni protestni miting u znak protesta protlv tih kompanija. PING-PON- G DETANT Soul — Prema pisanju japanskog llsta "Yomiurl", amerlcka stolnotenlska repre-zentaci- ja prlhvatila Je pozlv DNR Koreje da u toj zemlji odrii nek9llko susreta. Naravno, Juinokorejska vlada je odmah uputlla evoju ambasadu u Sjed. Driave da "Ispltaju o cemu je rljec", predvldaju6l da bl ping-pon- g mogao ponovo kao I u slucaju s Klnom pbeluiltlkao sredstvo detanta I pribllzavanja SAD ) DNR Koreje. POCAST robesonu u UJEDINJENIM NACIJAMA U Ujedlnjenlm Nacijama u New Yorku proslavljena je 80-godlSnj- ica rodenja gla-sovit- og amerlCkog pjevaca i borca za rav-nopravn- ost crnaca Paula Robesona. Pros-lavu.- je organizlrao posebnl komltet UN protlv apartheida. VrWMVMWStWMW ft J s { f! ! ! ?V s A ?V } S A J ! f X p.m. se podele lluzlll elska naseljapod eglpatsklm stive-renlieto- m. Cudan Je to razvoj do-nlz- ma da se Jevrejl Izvode Iz Izraela naseljavaju u Eglpat I tako Izvrde blbUJskl pravac Iseljavanja. Nase-- I Jen Id bl postal! trajan uzrok trvenja Izmedu dve vlade. Podrudja nejasnog suverenlteta, poput Dan-clng- a, obldno sirpovezana s nape-toS6'- u. , Aba Eban, bivSI minister spoljnih poslova Izraela Nepozeljni Dostojevski JOHANNESBURG — Sa tre--tmt- no 18.400 zabranjctiih. fcnjl-o- a 370 broiur, 305 kalenda-r- a, 07 oraimoonskih ploia i 595 lilmova) JuZnocfriika Re-publi- ka nedvojbeno je neslau-n- i svjetskl rekorder cenzure. MARKSISTlCKA PARTIJA U ETIOPIJI ADIS ADEBA (Tanjug). — 17 Etiopijl Je u punom Jehu velika kampanja polltlzaclje na-rodn- lh raasa, njlbovog naoruianja I organl-ilranj- a, Imaju6i u vldu oanlvanje marksislij-Ik-e radnlSke partije, plSe etlopaka Stampa ux naglasak da revoluclonarno povjerenjc danaa proXima etiopsku revoluciju. U toku su vellke pripreme, uklju6uju£i o-dria- vanje ideolofiklh semlnara osnivanje ccntralne radnlCke partije. Medutim, ovaj prvorazrednl розао nallazl na teSko6o, mcdu kojlma je postojanje v razlICItlh IdeoloSkih grupa. Otkri6e u dnevniku HONOLULU — Medu i8traiiva6lma sve je viSe tvrdnjl da su Spanjolski mornarl mnogo prlje otkrili Havaje od Jamesa Cooka. Podaci iz brodskog dnevnika lna£2 8luibenog pTondlazaZa Cooka otkrili eu neSto Sto se dosad nije Brodskl llje6-ni- k krivi Spanjolce za qrenoSenje sifllisa u taj dio svljeta, iako ae'za'njegova kape-tan- a tvrdi da je prvi Evropljanin na Ha-vajim- a! Naime, traganjaSpo bogatim arhl' vama i brodskim dnevnicima, i otkrife je-d- ne ротогвке mape govorl da su Spanjol-8- ki mornarl set svojim brodovima joS u 15. i 16. stoljedu p08je6ivali otoke La Me-sa i Los Monhes,6ljl povrSanopis odgo- - : vara danainjem izgledu kopna na Havajl-ma- .. Jedna od teorija koja "crowpri u prilog Spanjoicima kao prvim gostima Havaja jest i td da su onl mudro tajili svoja ot-kr- iia od svjetske javnostl, plaSedi se Ru-sijek- oja je imala Aljasku, da ne sazna za Havaje kako ne bi krenula na tu, za uSpTanlhjoolmskiосtеrgапoњvaiki p'ut, vrlov va£nu todku 50 CHARTER LIJETOVA U 1978. ZAGREB, LJUBLJANA, BEOGRAD I SKOPJE BORAVAK OD 3 NEDELJE DO 3 MJESECA CIJENEOD$419. — DO $499. SA JET AVIONIMA BEZ PRESJEDAN JA Uslijed ATC propisa, rezervacije se primaju najkasnije do 45 dana prije polaska aviona. Javite se za Vase rezervacije pra- - vovremeno, dok jos ima slobodnih mjesta. Za dolazak Vase rodbine u posjeti iz Zagreba, imamo veliki izbor jeftinih charter lijetova sa boravkom u Kanadi od 1 do 6 mjeseci. INCOMfeTAX Avionske karte na redovitim linijama, APEX — Youth Fares. Rentanje automobila. Pravljenje pasosa I viza. Javno biljeznicki ured. B. Cosulich, Notary Public m. 537-252- 3 (I za ltd. 1240 BIOOR ST. W. TORONTO, OUT., CANADA M'6H 1N5 Otvoreno radnim danom od 9.30 do 6.00 p.m., subotom do 2.00 Ivvvvvvv znalo. iitjivEL seuvice S s s ;V I{ s s s Na ovogodiSnjim prdslavama Prvog Maja do§le su do izraza teznje 6ovje-6anst- va da se o6uva mir. Radnici u kapitalist!6klm zemljama trazili su pobolj§anje ekonomskih prilika... Na proslavi u Madridu, gdje su za]edni6ki nastuplll socialist! I komunlsti sudjelovalo je pola milljuna ljudi (na slici). PARIZ: NAKON 2. SVJETSKOG KONGRESA ROMA Zahtjev za ljudskim i gradanskim pravima PARIZ od dopisnika Tanjuga) — Vre-6o- m od crvene svlle sa zemljom iz Pendia-ba'pozdrav- io je u Zenev! jedan indijskl predstavnik sudlonlke neobi£nog skupa — drugog svjetskog kongresa Roma iz 25 ze-mal- ja. To je ujedno bilo sve Sto su dobili iz svoje davne postojbine. Stotinjak dele-ga- ta Roma iz cijelog svijeta ispunili su svoj kongres i drugim dirljivim prizorima. Pod romskom , zastavom, koja simbolizira njihov zlehudi zivot kroz nezadrzivo vri-je- me izmedu neba i zemlje, odali su tuznu poStu stotinama tlsufia Roma kojc su na-ci- sti bczduSno istrijcbili. AH su, u ime dc-sct- ak milijuna svoje subra6e, koji i dalje, osobito na Zapadu, bivaju liSeni osnovnih ljudskih prava, zestoko digli glas protiv nastavljanja ovc nepravde. Romska nacija stavlja danas na savjest CovjeSanstvu pet svojih dramaticnih za-htje- va. Prvi je poziv na borbu protiv ra-siz- ma koji Zitanima, Romima, Manusima, Sintima i drugim granama istog nacional-no- g §taba omoguce grupno zadrzavanie na pojedinim mjestima i §kolovanje njihove djece.Od zemalja u kojima 2lve zahtije-vaj- u da u torn smislu poStuju rezoluciju koju je profile godine usvojila jedna pod-komis- ija Ujedinjenih .naroda. Zatim, Romi zahtijevaju da im se prizna status nacio-nalno- sti kao i drugim naciohalnim manji-nam- a. Da bi se mogli §kolovati, potrebno je priznati romsku abecedu. i jezik. Najzad, romski kongres je izabrao medunarodni komitct za koordinaciju sa zadatkom da Romima osigura konzultativni status u "tJjedinjenim narodima. Najveca nepravda Romima s raznih meridijaha, a osobito zapadnoevropskim, dosta je vec ogluSiva-nj- a o njlh'ova ljudska prava i prenebrega-vanj- a obe6anih гјебепја za njihove 2ivot- -' ne probleme. Takav je, na primjer, slufiaj s jednom rezolucijom Evropske zajednice od prlje tri godine, koja je trebala olak-sa- ti intcgraciju nomadskog stanovni§tva. Romi, medutim, nemaju povjerenja ne sa-- mo u ovakve rezolucije, nego i u smisao njihove integraclje. Oni bi Seljeli da im se priznaju ljudska i gradanska prava i da istodobno sacuvaju svoju kulturu i nacln Xivota. Zato.sada nastoje da u torn smi-slu privuku naklonost medunarodne jav-nostl. „ Otkako su se робеИ medunarodno orga-nizira- ti, Romi sa svih strana uzalud pod-sjec- aju ravnoduSno 5ovje6anst4vo na naj-ve- cu nepravdu koja im je uCinjena u raz-dob- lju poslije drugog svjetskog rata. U torn ratu najtezezrtve su, kao 5to se zna, bill 2idovi i Cigani. 2idovi su u meduvremenu dobili drzavu, u njihovu korist su se u poslijeratnim godinama zauzimale sve me-dunarodne organizacijer pa i vedina Cla-ni- ca Ujedinjenih naroda, da se i ne go-v- ori o njihovim pozicijama u kapitalistii-ki-m zemljama. Kao zrtve naci-£a§izm- a', 2i-do- vi su, ponovo je podsjetio romski kon-gres, dobili i reparacije. A Cigani — bag nigta! Priznanje Jugoslaviji Da ovo ne bude i dalje samo glas umi-ruc- eg u pustinji, a i da se ne bi pomisRlo kako Romi zahtijevaju da im se pravda materijalizira na 2. svjetskom kongresu formirali su oni i komisiju za raspolaganje sredstvima koja bi na ime reparacija do-bili od njemacke drfcave. Ta sredstva bi, kako su zakljufiili, formirala fond za Sko- -' lcivanje romske djece. Sto vise, da bi o.vaj program bio zaista ostvaren, nemaju ni§ta protiv da sredstva fonda usmjerava UNESCO, svjetska Organizacija za nauku, prosvjetu i kulturu; Istodobno sa zenevskim kongresom, u Francuskoj je odrfcan kongres ovdasnjih Rorfia. I tu su, jo§ jace nego ranijih go-dina, digli glas protiv svakodnevmh na-pa- da na njihova elementarna prava. Za vecinu, Francuza, pa i za predstavnike vlasti u pojedinim gradovima, Rqmi su — kako je na ovom skupu гебепо — bili t ostali prljavi lopovi. , Proganjaju se s gradskih atara, prezriyo gledaju na ulicama, medu prvima hapse prilikom svakog javnog nereda. Pa lpak, iako niti siju niti Sanju, oni se, valjda zato Sto ih opasnosti vrebaju s raznih stra-na, veoma vjeSto snalaze i — traju. Rome iz Jugoslavije, kako i sami cesto kazu, odvlaci u druge zemlje njihova no-mad- ska krv?. NaSa zemlja je, inaCe, jedna od rijetkih kojima se na medunarodnim skupovima Roma odaje priznanje da je na pravi nafiin rijeSila i njihov problem. Ona je ,ujedno, jedina zemlja u svijetu kojoj Romi sa svojim kongresima i skupStinama nemaju niSta da zamjer'e. CEDOM1R STANKOVIC
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 28, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-05-10 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000068 |
Description
Title | 000385 |
OCR text | №4 Bt Ai 3ft 1 1 1 1 №fi I if 1w i I! 1ж .& :i iM Ш '.' " шл т iiv а wa а '- - л к . ; i'r.'. ,i;'.;u '(j..,v' ' .,: . . ' " ' - ; -- № . ' , . , л --л и ј т .(- - .-- -- '.!"мј , . , .i)__—iu_ yoл, :' 'l fviК.Жc.-Ж- fВ uiNMЈк ГKЋГ-ПJ- к unjMЛ',"Ј' .urt- - 1Ч,Т' '._! '- - . , г , a1 -- .v ' QRGANIZAGIJA RADA Pr&vi uzroci raeaaposlenosti ZENEVA (Tanjug) — Korljcne nezapo-slenos- tl u zapadnim zemljama valja tra-2l- tl u unutraSnjlm uzroolma'svake zemlje, prlje svega u oklijevanju privrednih orga-nlzaci- ja 1 banaka da smjellm investiranjem ubrzavaju prlvrcdni rast 1 tako otvaraju nova radna mjcsta. Sve tvrdnje da je jedan od glavnih uzro-k- a nezaposlenosti u razvijenim driavama uvoz i konkurencija proizvoda izzemalja u razvoju, potpuno su neosnovana. To je glavni zaklju6ak studije koju je upravo objavila Medunarodna organized j a rada (ILO) u 2enevi o nzeaposlenosti, kao naj-teze- m ekonomskom i druStvenom proble-m- u. Poznati ekonomisti i sociolozi) autorl stu-dlje, konstatiraju da su vlade riekih zema-lj- a smigljenom politikom, iz straha da pu-na zaposlenost, a time i vea potrnSnka тоб stanovniStva, ne bi doveli do inflacije, odrzavale privrednu stagnaciju i nezapo-sleno- st. Situacija se pogorSavala posljed-njf- h godina i zbog pojave sve, ve6eg broja kvalificiranih zena i omladine na triigtu radne snage. PROTESTI PROTIV INVESTICIJA Cambridge — Nakon fito su nedavno objavljenl podaci koji Jasno pokazuju da nekoliko najvecihsvjetskih, transnaclonal-nl- h kompanija ("General Motors", "Ford", "BP", "Schell"...) ulaiu goleme svote riov-c- a u privredu Juznoafricke Republike i na ostale паб1пе pomazu odrzavanju rasisti6-ko-g reilma — usprkos raznlh rezolucija UN i trgovinsklh embarga za isporuku nafte I ostalih sirovija — studentl u SJedlnjenlm Drzavama, na sveu6HI5tu u Harvardu, orga-nizira- li su masovni protestni miting u znak protesta protlv tih kompanija. PING-PON- G DETANT Soul — Prema pisanju japanskog llsta "Yomiurl", amerlcka stolnotenlska repre-zentaci- ja prlhvatila Je pozlv DNR Koreje da u toj zemlji odrii nek9llko susreta. Naravno, Juinokorejska vlada je odmah uputlla evoju ambasadu u Sjed. Driave da "Ispltaju o cemu je rljec", predvldaju6l da bl ping-pon- g mogao ponovo kao I u slucaju s Klnom pbeluiltlkao sredstvo detanta I pribllzavanja SAD ) DNR Koreje. POCAST robesonu u UJEDINJENIM NACIJAMA U Ujedlnjenlm Nacijama u New Yorku proslavljena je 80-godlSnj- ica rodenja gla-sovit- og amerlCkog pjevaca i borca za rav-nopravn- ost crnaca Paula Robesona. Pros-lavu.- je organizlrao posebnl komltet UN protlv apartheida. VrWMVMWStWMW ft J s { f! ! ! ?V s A ?V } S A J ! f X p.m. se podele lluzlll elska naseljapod eglpatsklm stive-renlieto- m. Cudan Je to razvoj do-nlz- ma da se Jevrejl Izvode Iz Izraela naseljavaju u Eglpat I tako Izvrde blbUJskl pravac Iseljavanja. Nase-- I Jen Id bl postal! trajan uzrok trvenja Izmedu dve vlade. Podrudja nejasnog suverenlteta, poput Dan-clng- a, obldno sirpovezana s nape-toS6'- u. , Aba Eban, bivSI minister spoljnih poslova Izraela Nepozeljni Dostojevski JOHANNESBURG — Sa tre--tmt- no 18.400 zabranjctiih. fcnjl-o- a 370 broiur, 305 kalenda-r- a, 07 oraimoonskih ploia i 595 lilmova) JuZnocfriika Re-publi- ka nedvojbeno je neslau-n- i svjetskl rekorder cenzure. MARKSISTlCKA PARTIJA U ETIOPIJI ADIS ADEBA (Tanjug). — 17 Etiopijl Je u punom Jehu velika kampanja polltlzaclje na-rodn- lh raasa, njlbovog naoruianja I organl-ilranj- a, Imaju6i u vldu oanlvanje marksislij-Ik-e radnlSke partije, plSe etlopaka Stampa ux naglasak da revoluclonarno povjerenjc danaa proXima etiopsku revoluciju. U toku su vellke pripreme, uklju6uju£i o-dria- vanje ideolofiklh semlnara osnivanje ccntralne radnlCke partije. Medutim, ovaj prvorazrednl розао nallazl na teSko6o, mcdu kojlma je postojanje v razlICItlh IdeoloSkih grupa. Otkri6e u dnevniku HONOLULU — Medu i8traiiva6lma sve je viSe tvrdnjl da su Spanjolski mornarl mnogo prlje otkrili Havaje od Jamesa Cooka. Podaci iz brodskog dnevnika lna£2 8luibenog pTondlazaZa Cooka otkrili eu neSto Sto se dosad nije Brodskl llje6-ni- k krivi Spanjolce za qrenoSenje sifllisa u taj dio svljeta, iako ae'za'njegova kape-tan- a tvrdi da je prvi Evropljanin na Ha-vajim- a! Naime, traganjaSpo bogatim arhl' vama i brodskim dnevnicima, i otkrife je-d- ne ротогвке mape govorl da su Spanjol-8- ki mornarl set svojim brodovima joS u 15. i 16. stoljedu p08je6ivali otoke La Me-sa i Los Monhes,6ljl povrSanopis odgo- - : vara danainjem izgledu kopna na Havajl-ma- .. Jedna od teorija koja "crowpri u prilog Spanjoicima kao prvim gostima Havaja jest i td da su onl mudro tajili svoja ot-kr- iia od svjetske javnostl, plaSedi se Ru-sijek- oja je imala Aljasku, da ne sazna za Havaje kako ne bi krenula na tu, za uSpTanlhjoolmskiосtеrgапoњvaiki p'ut, vrlov va£nu todku 50 CHARTER LIJETOVA U 1978. ZAGREB, LJUBLJANA, BEOGRAD I SKOPJE BORAVAK OD 3 NEDELJE DO 3 MJESECA CIJENEOD$419. — DO $499. SA JET AVIONIMA BEZ PRESJEDAN JA Uslijed ATC propisa, rezervacije se primaju najkasnije do 45 dana prije polaska aviona. Javite se za Vase rezervacije pra- - vovremeno, dok jos ima slobodnih mjesta. Za dolazak Vase rodbine u posjeti iz Zagreba, imamo veliki izbor jeftinih charter lijetova sa boravkom u Kanadi od 1 do 6 mjeseci. INCOMfeTAX Avionske karte na redovitim linijama, APEX — Youth Fares. Rentanje automobila. Pravljenje pasosa I viza. Javno biljeznicki ured. B. Cosulich, Notary Public m. 537-252- 3 (I za ltd. 1240 BIOOR ST. W. TORONTO, OUT., CANADA M'6H 1N5 Otvoreno radnim danom od 9.30 do 6.00 p.m., subotom do 2.00 Ivvvvvvv znalo. iitjivEL seuvice S s s ;V I{ s s s Na ovogodiSnjim prdslavama Prvog Maja do§le su do izraza teznje 6ovje-6anst- va da se o6uva mir. Radnici u kapitalist!6klm zemljama trazili su pobolj§anje ekonomskih prilika... Na proslavi u Madridu, gdje su za]edni6ki nastuplll socialist! I komunlsti sudjelovalo je pola milljuna ljudi (na slici). PARIZ: NAKON 2. SVJETSKOG KONGRESA ROMA Zahtjev za ljudskim i gradanskim pravima PARIZ od dopisnika Tanjuga) — Vre-6o- m od crvene svlle sa zemljom iz Pendia-ba'pozdrav- io je u Zenev! jedan indijskl predstavnik sudlonlke neobi£nog skupa — drugog svjetskog kongresa Roma iz 25 ze-mal- ja. To je ujedno bilo sve Sto su dobili iz svoje davne postojbine. Stotinjak dele-ga- ta Roma iz cijelog svijeta ispunili su svoj kongres i drugim dirljivim prizorima. Pod romskom , zastavom, koja simbolizira njihov zlehudi zivot kroz nezadrzivo vri-je- me izmedu neba i zemlje, odali su tuznu poStu stotinama tlsufia Roma kojc su na-ci- sti bczduSno istrijcbili. AH su, u ime dc-sct- ak milijuna svoje subra6e, koji i dalje, osobito na Zapadu, bivaju liSeni osnovnih ljudskih prava, zestoko digli glas protiv nastavljanja ovc nepravde. Romska nacija stavlja danas na savjest CovjeSanstvu pet svojih dramaticnih za-htje- va. Prvi je poziv na borbu protiv ra-siz- ma koji Zitanima, Romima, Manusima, Sintima i drugim granama istog nacional-no- g §taba omoguce grupno zadrzavanie na pojedinim mjestima i §kolovanje njihove djece.Od zemalja u kojima 2lve zahtije-vaj- u da u torn smislu poStuju rezoluciju koju je profile godine usvojila jedna pod-komis- ija Ujedinjenih .naroda. Zatim, Romi zahtijevaju da im se prizna status nacio-nalno- sti kao i drugim naciohalnim manji-nam- a. Da bi se mogli §kolovati, potrebno je priznati romsku abecedu. i jezik. Najzad, romski kongres je izabrao medunarodni komitct za koordinaciju sa zadatkom da Romima osigura konzultativni status u "tJjedinjenim narodima. Najveca nepravda Romima s raznih meridijaha, a osobito zapadnoevropskim, dosta je vec ogluSiva-nj- a o njlh'ova ljudska prava i prenebrega-vanj- a obe6anih гјебепја za njihove 2ivot- -' ne probleme. Takav je, na primjer, slufiaj s jednom rezolucijom Evropske zajednice od prlje tri godine, koja je trebala olak-sa- ti intcgraciju nomadskog stanovni§tva. Romi, medutim, nemaju povjerenja ne sa-- mo u ovakve rezolucije, nego i u smisao njihove integraclje. Oni bi Seljeli da im se priznaju ljudska i gradanska prava i da istodobno sacuvaju svoju kulturu i nacln Xivota. Zato.sada nastoje da u torn smi-slu privuku naklonost medunarodne jav-nostl. „ Otkako su se робеИ medunarodno orga-nizira- ti, Romi sa svih strana uzalud pod-sjec- aju ravnoduSno 5ovje6anst4vo na naj-ve- cu nepravdu koja im je uCinjena u raz-dob- lju poslije drugog svjetskog rata. U torn ratu najtezezrtve su, kao 5to se zna, bill 2idovi i Cigani. 2idovi su u meduvremenu dobili drzavu, u njihovu korist su se u poslijeratnim godinama zauzimale sve me-dunarodne organizacijer pa i vedina Cla-ni- ca Ujedinjenih naroda, da se i ne go-v- ori o njihovim pozicijama u kapitalistii-ki-m zemljama. Kao zrtve naci-£a§izm- a', 2i-do- vi su, ponovo je podsjetio romski kon-gres, dobili i reparacije. A Cigani — bag nigta! Priznanje Jugoslaviji Da ovo ne bude i dalje samo glas umi-ruc- eg u pustinji, a i da se ne bi pomisRlo kako Romi zahtijevaju da im se pravda materijalizira na 2. svjetskom kongresu formirali su oni i komisiju za raspolaganje sredstvima koja bi na ime reparacija do-bili od njemacke drfcave. Ta sredstva bi, kako su zakljufiili, formirala fond za Sko- -' lcivanje romske djece. Sto vise, da bi o.vaj program bio zaista ostvaren, nemaju ni§ta protiv da sredstva fonda usmjerava UNESCO, svjetska Organizacija za nauku, prosvjetu i kulturu; Istodobno sa zenevskim kongresom, u Francuskoj je odrfcan kongres ovdasnjih Rorfia. I tu su, jo§ jace nego ranijih go-dina, digli glas protiv svakodnevmh na-pa- da na njihova elementarna prava. Za vecinu, Francuza, pa i za predstavnike vlasti u pojedinim gradovima, Rqmi su — kako je na ovom skupu гебепо — bili t ostali prljavi lopovi. , Proganjaju se s gradskih atara, prezriyo gledaju na ulicama, medu prvima hapse prilikom svakog javnog nereda. Pa lpak, iako niti siju niti Sanju, oni se, valjda zato Sto ih opasnosti vrebaju s raznih stra-na, veoma vjeSto snalaze i — traju. Rome iz Jugoslavije, kako i sami cesto kazu, odvlaci u druge zemlje njihova no-mad- ska krv?. NaSa zemlja je, inaCe, jedna od rijetkih kojima se na medunarodnim skupovima Roma odaje priznanje da je na pravi nafiin rijeSila i njihov problem. Ona je ,ujedno, jedina zemlja u svijetu kojoj Romi sa svojim kongresima i skupStinama nemaju niSta da zamjer'e. CEDOM1R STANKOVIC |
Tags
Comments
Post a Comment for 000385