Nase Novine, October 18, 1978

              hi
I 1 I
iJ
I
шиfiтlтнeш
'V' '"г -- г ШШШ м Н
PiSe: ANTON KOSTELAC
UNlSU
Za NiS, po Industrijskom i privrednom
гпабаји danas drugl grad u SR SrblJI, kre-nu- li
smo slljededeg dana, 3. jula. Put nas
je Jednlm dljelom vodio dovrSenom dlonl-co- m
modemog auto-put- a Beograd-NI- S,
koja po planu treba da bude dovrSena do
kraja ove godine. Spomenuta dlonlca je,
pored zaobilaznice Sto se Izgraduje kod
Zagreba, tek ppfietak radova na izgradnjl
duplog, dvosmjernog suvremenog auto-put- a
preko cljele Jugoslavije — od Austrije
do Grfike.
Razgovornadrumu
Putujudi prema NISu, na jednom smo
mjestu siSIl sa dovrSenog auto-put- a da se
sretnemo I. porazgovaramo sa gradlteljlma
istog. Tako, smo "nasred druma" razgova-ra- li
sa odgovomlm direktorom i inzenjerom
ovog projekta, koji su nas upoznali sa
raznim detaljlma. Nakon pozdrava i dobro-doSiic- e,
ljudi su nam rekli da de planiranl
auto-p- ut blti zavrSen do 1990. godine.
Cesta je inade u potpunosti Slroka 28
m'etara, a svaki kllometar koSta driavu 40
milijuna novih dlnara, povrh cinjenice Sto
se graditelji sluze najmodernijom tehnl-ko- m.
Put se, pored toga, gradi uglavnom iz
domadih sredstava. Kad se dovrSI pretstav-Ij- at
de jednu nuznu i potencijalnu komunl-kacion- u
llniju prema Bliskom fstoku, pa I
dalje od toga, Sto pak znacl da Je vrljednost
istog viSestruka. '
Kroz pomoravlje
Putujudl tako torn modernom cestom, I
povremeno pored nje, kretall smo se u
stvarl linljom koja dljeli Pomoravlje od
Sumadlje, I koju 6as prat i a das presijeca
feljeznidka pruga Sto, Ide za Видагзки,
Sofiju, a zatlm skrece na Jug, za, Grdku.
Usput su nam vode puta prldale da prola-zirri- o
kroz najplodniji dio Srbije, koji inade
pati od dudi Velike Mo rave koja plavl qve
krajeve naprosto kad-go- d jo] se prohtlje,
pa je jedan od nuznlh bududlh zadataka
ove republike regulacija toka Velike, Mora-v- e
i njenlh prltoka, koje svake godine ovim
krajevima donose neprocjonjivu Stetu.
Po strani, prema Sumadlji, ostajala su
mjesta kao Sto Je Krnjevo, kraj poznat po
prolzvodnji vrsnog vinjaka, Velika Plana,
gdje postoji poznata moderna klaonica I
tvornica za rreradu hrane; zatim malo
podalje ViSevac, gdje je roden Karadorde,
voda Pryog srpskog ustanka. ProSII smo I
selo Markovac, gdje su se zemljoradnicl
dogovorill da preoru sve mede, uspostavlll
svojevrsnu kooperatlvu i na taj nadin rijeSIII
nlz problema, pa se smatra da je to selo
neka vrsta modela za bududnost seljafike
poljoprivrede.
Docek u Nisu
Kad smo najzad stlgli u NiS, pa odmah
po prelazu N I Save parkirall naSe autobuse
ispred hotela "Ambasador", bill smo
ugodno iznenadeni. Naime, pored samog
ulaza u hotel stajali su tamburaSI i svirall
neSto veselo dok su se Iseljenlci iskrcavall
i ISII prema recepciji. U meduvremenu je
svatko morao prodl pored djevojaka obude-nlh'- u
narodnu noSnju tog kraja, koje su
dijelile crvene karanflle.znadke I poklone u
vldu turistiCklh prospekata. Prlzorjezalsta
bio dlrljiv; Iseljenlci su zastajali, prljatno
iznenadeni, podaSdeni, a tamburaSI su
udarall sve dok i posljednji gost nlje uSao u
hotel.
Predavanje i Prijem
Ru£ak, koji je bio uskoro po smjefitaju
gostlju u hotel, takoder je bio na nivou, a
naSi niSki doma6lnl i drug! organizatori su
nastojali da se gosti I domadlni Sto vISe
izmijeSaju I koliko-tolik-o upoznaju. Po
гибки je u obllznjem Domu saveza sindl-kat- a
Jugoslavije odriano predavanje na , temu "Zborno pjevanje u IseljeniStvu" I
znafiaj Istog'. U tu svrhu je za zalntereslrane
pojedlnce bila dostupna I odgovarajuta
literature. Drugo predavanje se odnosllo na
jubilarnu godlSnJIcu. I NiS ovo godine slavl
100-godlSnjl- cu oslobodenja od Turaka, a
buduci da je stoljedima bio strateSka
fafika, oslobodenje istog bllo je porazno za
vjekovne okupatore. NIS Je osloboden
1879, godine, u drugom srpsko-tursko- m
ratu, u kojern je sudjelovala i carska
Ruslja. Dozlvlo je i preilvlo I fazu kaplta-lizm- a,
po Sanstefanskom ugovoru pripao
Bugarskoj (all Je taj ugovor kasnlje poniS-ten- ),
a sva ta politlka je bila u interesu
Austrougarske I Velike Brltanlje.
Nakon predavanja za iseljenlke je bio
prlreden I prijem od strane politiCklh
druStvenih radnlka ovog grade, gdje su
kako gosti tako I domadlni imall prllike da
se upoznaju i porazgovaraju.
Jugq'slovenske horske svecanosti
JoSlsto vede Iseljenlci su prisustvovall
otvaranju Jugoslovensklh horskih sveda-nost- l,
koje se svake druge godine odrza-vaj- u
u NiSu. Svedanostl se odrzavaju na
IjetnoJ pozornlci koja je veoma maStovito
reallzirana u jednom dljelu stare turske
tvrdave u ovom gradu 1958. godine. Turska
tvrdava pored NiSave ima svoju historiju,
a:, zborno pjevanje takoder, pa smo saznali
da je prvi takav zbor osnovan u NISu 1887.
godine, u Kragujevcu 1876. godine, u
Beogradu 1873. a u PanSevu joS 1838.
godine.
Jugoslovenske horske sveSanosti, na
NI&KA TVRDAVA
kojima.su tokom tjedna sudjelovall brojnl
amaterski zborovl iz cljele zemlje, i koje su
паз veoma Impreslonlrale, mogll smo da
pratimo samo jedno vefie, jer, dekala su
nas druga putovanja.
Muzeju12. februar"
Sutradan, 4. jula, posjetlll smo muzej
"12. februar" Sto je u stvarl logor iz vreme-n- a
drugog svjetskog rata, gdje su njemackl
okupatori zatvarali komuniste i rodoljube I
koji je stanovnIStvo ovog kraja stajao
12,500 ljudsklh iivota. Muzej je doblo ime
po datumu "12. februara", kad, su na taj
dan 1942. zato6enici pokuSall proboj Iz
logora kojom prillkom ih je veclna Izginula.
U spomen svlm tim Zrtyama na ovom
mjestu se svakog 12. februara na prostoru
blvSeg logora odrzava komemoratlvna sve-Cano- st.
Muzej je !пабе ispunjen potresnim
svjedocanstvimaonacifaSlstlSkom teroru I
saiuvan mu Je, uz nuzne Improvizacije,
tadaSnjf Izgled.
Vecinazato£enik'a iz ovog logora pogub-Ijen- a
je na obliznjem brdaScu Bubanj, gdje
im je podlgnut spomenlk I gdje smo joS
istog dana prisustvovall proslavl u povodu
Dana borca. Proslava je obavljena polaga-nje- m
vljenaca pallm 2rtvama, a zatim je na
slmbolifinoj pozornlci pored spomenlka
izveden bogat umjetnifikl program u kojern
su sudjelovala djeca, omladina i prlpadnicl
JNA.
Cole kula
U toku popodneva, nakon bogatog гибка
u hotelu "Ambasador" posjetiii smo hlsto-rljs- kl
spomenlk Cele kulu. Cele kulu (cele
na turskom гпаб! — lubanja) podlgll su
Turcl 1803. godine, nakon propastrprVog
srpskog ustanka. U znak odmazde, kao I
straSne prljetnje, Turcl su nakon pobjede
na Cegru pokupili oko 900 glava poglnullh
U8tanika I uzldali Ih u fletvrtastl toranj
vell6ine 4 metra sa 4, a medu njima se
nalazl I 6uva se u posebnoj vltrlni I lubanja
vojvode Sindelifia, koji je radije poglnuo sa
jM Wm.JtIlJ[Jt4 fill., t:WTjAI'-(V''i.'--,--,, , rL-,iri- A",' ri'r k .j.'s .rf(j i'tfjfj;1,!, ,'"' tt ™ . tTfi. VJl'tl il.i иИ'пЛ "J'.A'i 'Л.ТЗН, rt ЧГ.1Гт" I W1WTr..i;Hrt4,.i,ICVJrVtVl,.tL't yW1.rtrta.ni'.ir?iar.Vr--'='.- 4 i" if.IVi1 11ф1С.и Tfl-U- , ' ,
"' -- . ' Ш
tl
'smssssssssssmssmi ?
svojim borcima nego predao u turske ruke
Sanac koji je branio na Cegru.
Cele kula, koja je mnogo kasnlje ugrade-n- a
u predsoblje povele kapelice, danas je
upola manja, a od uzidanih lubanja
preostalo ih je JoS pedesetak. Ljudi su,
naime, neposredno po podlzanju iste,
dolazili, prepoznavall svoje poginule — po
kosi I ostalom — i odnosili lubanje I sahra-njiva- ll
ih privatno.
Mediana
Odmah potom, na putu za selo Sidevo,
navratlll smo na perlferijl NISa u Medianu,
starorimske Iskopine koje su nekada bile
rezidencija cara Konstantina. Car Konstan-tin- ,
sin rlmskog oficira, roden je i Skolovan
na podrudju danaSnjeg NiSa — koji su
Rimijanl nazivali Naissus — a 306 godine
prlje Krista proglaSen jeza cara. Za vrijeme
svoje vladavine podigao je u ovom kraju —
koji je u to vrijeme bio Sumovit, zaklonit —
rezidenclju gdje Je 6esto boravio I radio, a
ostaci su otkrivenl u toku 1932. i 1933.
godine. Mnoge druge stvarl, kao Sto je
kupatllo, otkrivenesu prillkom Iskopavanja
1962. 1 1963. godine. Natoj lokaciji postoji
muzej u kojern se 6uvaju razni predmetl —
novae, naklti i statue — iz onog vremena, a
!рабе se smatra da Je na torn prostoru bllo
tada oko 50 raznih gradevlna. Po miSIJenju
stru6njaka, ovo Je tek po6etak i postoji
vellko zanimanje za daljnja Istrazivanja na
ovom podru6ju.
Medu vinogradarima Siceva
U selo SI6evo, koje se nalazl 17 kilome-tar- a
Juzno od NiSa, a na padini i uvali
planlne i padgleda NlSavu, kao i cestu i
prugu za Sofiju, stigli smo pod not. Bill
smo gosti tamoSnje seljacke zadruge,
najstarijo u zemljl, 6ijl su nas predstavnicl
do6ekall i odmah nam pokazall umjetn№ku
galerlju koja je ujedno i najstarlja umjetni-бк- а
kolonija u zemljl, osnovana 1905.
godine. U nju i danas dolaze sllkari iz svih
krajeva Jugoslavije, da rade, ostave ponekl
. M I
PANORAMA NlSA '" ' i
Cele kula - detalj ' i s
svoj rad a poneSto se unov6i u korist
kolonije. Na malom brezuljku povrh galeri-j- e
i seoskog Doma kulture razgledali smo
spomenik pallm borcima iz NOB, koji je
ujedno i spomenik palim borcima iz prvog :
svjetskog rata. PoSli smo izvan sela i na
sidevsku stijenu, sa koje se lijepo vidi
kanjon NiSave, brana, kanal na kojern je
sagradena prva hidrocentrala u torn kraju.
Na stijeni sam био i za istinitu legendu.
Naime, podno stljene je nekada bila turska
karaula, kojom se kontrolirao put u oba
smjera. A kad su jednom zgodom srpski
odmetnici i osvetnicl namamill u brdo
posadu karaule i poblli je, zapovjedniku
nije preostalo niSta drugo nego da se sa
stijene baci u smrt. Danas su na torn
prostoru кибе i vlnogradi, kao i ina6e po
6itavom ubavom i plodnom proplanku.
Kad smo se vratili u selo pred domom
smo naSli one iste tamburaSe iz NiSa koji
su zasvirali, a iseljenlci zajedno sa doma-dinim- a
zaigrali kolo. Zatim Je робе1а vedera
koja je trajala cijelo ve6e — jer, to je" bila
trpeza kakvu.se moze vidjeti samo na
kakvoj bogatoj svadbi. Raznog ребепја,
ко1аба I р!ба, naro6ito vina koje oni proiz-vod- e,
bllo je toliko da ne bismo sve pojeli
ni pop" ilini za dva dana. A 6itavo veie, sve
tamo do dva sata ujutru, zabavljali su nas
pored tamburaSa i modernl orkestar iz
NiSa, kao I naSi "Trubaduri" iz Pittsburgha.
Bllo jegovora, razgovora, pjevanja i zdravi-c- a
i Igralo se — kolo je bllo takovo da se
ispletalo uokolo sale i izmedu svih stolova.
Bila je to gozba koju iseljenlci nikada
пебе zaboraviti.
1пабе, seljanl ovog kraja bave se
prolzvodnjom vina, pa jedno domadlnstvo
u prosjeku proizvodi do fietiri vagona
grozda, i to je za njlh svojevrsna prlvreda.
Vidjell smo, I prl6all su nam, dadobro zlve,
all I pak nisu zadovoljnl — naroCito ne sa
cljenama koja Im postavljaju otkupna
poduze6a.
All, rekii su nam i uvjerili smo se, da je
Sidevo samo jedno... (Nastavit 6e se)
I I
s
-
k
i
I
#.
4
iIt
'I t
,..4ftM
C'Vls..
MiSSU