Nase Novine, July 27, 1983

              -- v. 4r .!.-'-.'?.,; ,
"' !3 ".; ;p"v -- "
--V i." '"
s
1. - I
.. ' -- ' У V- - "I ч.
ч
S
h. '-
-1 June 15,1983, NASE NOVINE --3
Americko mijesanje
EaavfeWjiiiSjHaVSI
Za novog lidera kanadske konzervativne stranke izabran je Brian
Mulroney iz Quebeca. All on nlje 6lan parlamenta. I zauzima krajnje
desni6arske pozicije. Izabrali su ga jer misle da 6e neSto postidi u
Quebecu (konzervativci tamo Imaju samo Jednog poslanika, liberal) 74).
Njegova supruga Mila (na slid s njim) je srpskog (jugoslavenskog)
porijekla.
(Nastavak sa st.1)
do§ao da propagiram podrSku, veC
da vam podrSku pruzim!"
Na ovom veli6an.stvenom festivalu
mladosti, organ izovanom u velikom
parku pariskog predgrada Gennvilli-er- s
— na kog je, samo iz unutraS-njos- ti
Francuske, stiglo oko 6.000
devojaka i mladi6a — hiljade i
hiljade glasova izrazavalo je svoju
solidarnost sa borbom za mir i
razoruzanje PESMOM, IGROM,
RAZGOVOROM I DOGOVOROM.
Mnogobrojni gosti iz svih krajeva
sveta, mladi sa svih kontinenata,
upotpunili su ovu nacionalnu mani-festaci- ju
svetskog гпабаја. Zajed-тбкј- т
nastupanjima izrazavao se
otporpremarasizmu, faSizmu, agre-si- ji
i svim oblicima unizenja Ijud-sko- g
dostojanstva.
Art Buchwald:
Kako je protekao ekonomski sa-stan- ak na vrhu proMoga vikenda u
WiUiamsburgu? Ni bolje ni gore negosto se ocekivalo.
Kad se francuski predsjednik
Francois Mitterrand prijavljivao
na recepciji, upitao je u kakvom ce
krevetu spavati. Recepcionerka mu
je odgovorila da ce dobiti veliki ko-lonija-lni
americki krevet, kraljev-sko- g formata. Mitterrand je izjavio
da to ne dolaziu obzir. Imao je sa
sobom samo ogranicenu svotu
francuskih franaka, i mogao je sebi
priustiti tek vojnicki lezaj. Izjavio je
da bi mjere Stednje, sto ih je zaveo
kod kuce, doSle u opasnost kad bi
francuska javnost saznala da je
spavao u king-siz-e krevetu.
Zbunjena recepcionerka je izjavi-}- a da se u cijelom WiUiamsburgu
ne mogu nabaviti vojnicki lezajevi.
Japanski premijer Nakasone, koji
je cekao da se upise u knjigu gosti-j- u nakon Mitterranda, tiho se odsu-ija- o
do tehfona i nazvao Tokio.
Obavijestio je svog ministra trgovi-n- e
o tome da u Sjedinjenim Drzava-m- a
vlada nestahica vojnickih leza-jev- a- i izdao naredbu tvrtki Sony
da ih smjesta podne proizvoditi. Mi-nist- ar je cvrsto obecao Nakasoneu
da ce zeljezni kreveti vec u pone-djelja- k stici u Williamsburg.
Slijedeci se na recepciji pojavio
kanadski premijer Pierre Trudeau.
Na sebi je imao debelu zutu vjetrov-k-u, a nosio je i kfsobran da istakne
kako je jedini razlog njegova dola-sk- a na konferenciju zelja da tas-pravl- ja
o ekologiji, posebice o kise-l- oj
kiSi. Kad su mu rekli da hotel ne
prima kanadske dolare, Trudeau je
zaprijetio da ce otici kuci.
U predvorju se, srecom, naSao za--
Brojno ибебсе Francuza u "zivom
lancu dugom 14 kilometara", gde su
20.000 ljudi: iz Z. Nema6ke, Italije i
Francuske, zajedno sa svojim §pa-njolski- m
drugovima izrazili svoje
negodovanje protiv amerifikih vojnih
baza u Spaniji, 29. maja ove godine
— takode ilustruje raspolozenje
ovdaSnjeg sveta.
Pripremajuci se za pretstojeci
PRAZNIK MIRA, koji бе se odrzati
19. juna u Vansenskoj Sumi kraj
glavnog grada — dve najmasovnije
organizacije levice: Socijalisti6ka i
Komunisti6ka Partija Francuske,
odlufine u teznji za unutraSnjim
druStvenim promenama, daju svoj
doprinos svetskom mirovnom pok-ret- u
i borbi za razoruzanje zajedno
sa Sirokim masama francuskog na-rod- a.
M. Strbac
IZ NEDJEUNOG
HERALD TRIBUNEA —— '1чтџ Цту ———И- -— —mi '.
padnonjemacki kancelar, Helmut
Kohl, koji je ponudio Trudeau da ce
mu posuditi njemacke marke, sto bi
se kasnije moglo naplatiti od ka-nadsk- ih prava vucenja u Meduna--
rodnom monternom fondu.
Od talijanskog premijera Amin-tore- a
Fahfanija. zatrazili su da so-b- u
plati unaprijed. No kad je izvu-ka- o
putne cekove Vatikanske ban-k- e, blagajnica je izjavila da ih ne
moie primiti. Fanfanije rekao da je
te putne cekove sada preuzela i da
ih podrzava Talijanska banka, no
blagajnica je odvratila-- . -- Bas zato ih
i ne mozemo prihvatiti.
Talijanski premijer spremao se
da uvrijedeno napusti konferenciju,
kad ga je predstavnik Amercan
Expressa upitao da li bi htio na-stup- iti
u kratkoj tv-rekla-mi.
Od nje-g- a
se zahtijeva samo to da kaze sli-jede- ce:
Vi me ne poznajete, ali'ja
sam vam talijanski premijer. Dopu-sti- li
su mi da prisustvujem ovoj
ekonomskoj konferenciji na vrhu
jedino zato sto sa sobom nosim
kreditnu karticu 'American Ex-pressa'.
Fanfani je reklamu sminio u ho-telsko- m predvorju, nakon cega su
ga odmah odveli u njegovu sobu.
Margaret Thatcher nije imala ni-kakv- ih problema na recepciji.
Predsjednik Reagan bio je izdao
naredenje da ona moze platiti bri-tanski- m funtama, kako bi ojacali
njeni izgledi da pobjedi na lipanj-ski- m izborima u svojoj zemlji. .
Njemackog kanceJara Kohla od
AmeriCki kongresman Jim Wright
napisao je Clanak o ameriCkoj
politici u Centralnoj Americi. On
kaze da ta politika treba biti "poSte-n- a,
principijelna i dosljedna". Ona
to nije danas, ni prema Nikaragui ni
prema ostaloj Latinskoj Americi.
Ona se mora promjeniti.
Wright iznosi historijat ameriCkih
odnosa s Nikaraguom, on piSe:
"Vise od jednog stolje6a, Nikara-gu-a
je podnosila ameriCku interven-cij- u. Godine 1855. Teneski (Ten-nes- se
je ime amerifike drzave)
avanturista William Walker je doSao
u Nikaraguu s privatnom vojskom da
bude emperor (car). Izmedu 1912. i
1933. u Nikaragui je stalno boravio
odred ameridkih marinaca (U.S.
Marinu). Anastasio Somoza je bio
атепбк! namjesnik. On i njegova
dva sina Vladali su Nikaraguom 43
godine, dok ih nije sruSila Sandinis-ti6k- a
revolucija.
Besprekorno lojalni Sjed. Drzava-m- a, Somoze su se obogatile dok su
bili na vlasti, a vjeruje se da su
koristili ameriCku pomoc (disaster-relie- f
funds) daju6i kontrakte rodbini
POBUNASPANJOLKI
MADRID, Tanjug — "Pobuna ze-na- "
je zahvatila Spanjolsku zbog
spora oko slobode abortusa. Deseci
tisu6a Spanjolki izaSli su na ulice
velikih gradova sa zahtijevima za
potpunom slobodom u prekidu trud-noc- e. Geslo ovog "zenskog bunta"
glasi --- "supruge odlu6uju".
Ulicama Madrida ovih je dana
demonstriralo oko 20.000 zena, a u
Barceloni preko 30.000. Sli6ni pro-test- ni
marSevi su odrzani i u
Zaragozi, San Sebastianu i nizu
drugih Spanjolskih gradova.
veli su u sobu, gdje je na stolu na-sa- o
zdjelu s vocem te raketu per-shin- g - 2. игопјепи u posudu za
hladenje Sampanjca, s porukom:
Imamo mi toga joS. Pvsa od Ron-nij- a
i, Nancy.
Nakon 5to su se svi umili i pre-svukl- i, sisli su na veceru, ciji je do-mac- in bio predsjednik Reagan.
Predsjednik Mitterrand smjesta
je presao na stvar. Izjavio je da
svjetsku recesiju izazivaju visoke
americke kamatne stope i golemi
budzetski deficit SAD. Predsjednik
Reagan je rekao da je sve to nasli-jedi- o
od rastro'snih demokrata i da
ne moze mijenjati stvari preko no-c-i.
Margaret Thatcher je izjavila da
su nezaposlenost u njenoj zemlji
izazvali francuski farmer!, koji su
Zajednicko evropsko trzi§te prepla-vil- i
jeftinom zivadi i articokama.
Njemacki kancelar je izjavio da
Britanci subvencioniraju izvoz bri-ansk- og celika i ugljena u SAD, oti-maju- ci time posao Zapadnim Ni-jemci-ma,
Talijanski premijer optuzio je
Francuze da ne zele piti talijansko
vino, koje prolijevaju po svojim uli-cama.
Kanadski premijer Trudeau od-bio
je da za vrijeme vecere skine
svoju zutu vindjaknu i opomenuo je
ostale Sefove drzava da je opasno
piti vodu. —
Dok su se za vrijeme jela svi me-dusob- no
svadali, premijer Nakaso-ne
neprestano je snimao pOrculan
. i case iz kojih su gosti jeli i pili u
Wiliamsburgu.' Cim se vrati kuci,
odnijet ce snimke u tvrtku Micubi-s- i.
da vidi moze li ih proizvesti u
pola cijene.
i politi6kim pod6injenicima. Te pov-red- e
su po6ele da antagoniziraju
biznismene, koji su копабпо podu-pr- li
revoluciju.
Posljednjih godina ameriCka poli-tika
prema Nikaragui je skrenula s
dobronamjeme patronaze do otvo-reno- g
neprijateljstva. Turner Shel-to- n, ambasador biv§eg predsjednika
Richarda Nixona, smatrao je Somo-z- u
"na§im najboljim prijateljem".
BivSi predsjednik Jimmy Carter je
odbio da odgovori na Somozine
telefonske pozive. AmeriCka vlada je
na po6etku pozdravila Sandinisti6ku
pobjedu. Pro§log mjeseca predsjed-nik
Ronald Reagan je skoro otvore-n- o
pozvao na svrgavanje Sandinis-tidko- g
reZima.
Nikaraguancima je takoder pozna-t-o
ameridko mijeSanje drugdje u
Latinskoj Americi. Na primjer, 1954,
атепбка obavjeStajna agencija (CIA
— Central Intelligence Agency) je
sudjelovala u svrgavanju Jacoboa
Arbenza u Guatemali. Godine 1971.,
u Cileu, CIA je sudjelovala u
destabilizaciji vlade Salvadora Alle-nde- a, fakat koga je Washington
najprije nijekao, a priznat je kad je
Gerald Ford postao predsjednik".
Wright piSe da je Kongres zabra-ni- o
CIA da interveniSe u Nikaragui,
ali ona u Hondurasu vjezba trupe
koje treba da sruSe vladu Nikarague,
a medu tim trupama nalaze se i
6lanovi Somozine Nacionalne garde.
"Zato nije nikakvo 6udo Sto mnogi
Nikaraguanci i ostali Latinski Ame-rikan- ci
s nepovjerenjem, ako ne
otvorenim neprijateljstvom, gledaju
na атепбки politiku", piSe Wright.
On smatra da Sjed. Drzave treba
da se "6vrsto obavezu da пебе
poku§avati da гибе" vlade latinsko-ameri6ki- h
zemalja.
Pitanje kako uvjeriti Reagana da
se odrekne mijeSanja?
NfujorSki list Daily World piSe u
uvodnom dlanku:
"Licemjerstvo Reaganove admini-stracij- e
ne pozna granica. Predsjed-nik
je nedavno postao Sampion
"ljudskih prava" i neprijatelj "totali-tarizma- ".
OtiSao je tako daleko da
pozove na podupiranje "boraca za
slobodu".
"Cinedi to, njemu Je bilo vrlo lako
da osudi vladu Nikarague, koja uliva
podrSku ogromne vedine pudanstva. . "Ali Reaganova toboZnja briga za
"borce za slobodu" ne vrijedi za
herojske snage u Cileu koje nastoje
da sruSe jednu od najbrutalnijih
vlada na svijetu.
"Nedavni generalni Strajk u dileu,
predvoden po radnicima koji proiz-vod- e
bakar, bio je uguSen tenkovi-m- a.
Hiljade radnih ljudi je uhapSeno
po faSistidkim batinaSima i odvede-n-o
u logore. Nitko ne zna koliko ih je
ubijeno po Pinochetovim faSistima.
"Reagan je to preSutio. ZaSto, kad
ljude tuku i u njih pucaju na
ulicama? Zato Sto su 6'ileanski
faSisti sluge ameridkih monopola.
"Uioga ameridke vlade u Cileu je
dobro poznata. Pinochet duguje
svoju vlast атепбкој vladi, koja je
utroSila milijune dolara da sruSi
vladu Salvadora Allende. ZaSto Rea-gan
ne trail da se u Cileu odrle
izbori?
"Ameri6ki narod je odgovoran da
demokratska Nikaragua ne bude
pretvorena u Jos' jedan Cile".