Nase Novine, September 02, 1981

              i-- У
i. 141 I..
14 } !r '1 hV',' ,, №
J- - t J .
]
ШЈЛШи-Jun-e 3,1981 --v" Л '(
Sedanje Marka Zorica na петабкп ofanzivu na Kozari
Za vreme narodnoosobodi-ladko- g
rata 1942. godine,
imao sam devet sestara i
jednog brata.
Jednog dana stize nam
naredenje od opdlnskog
predsednika iz Bosanske
Dubice, da sav narod iz
ovoga sreza (okoline Prije-dor- a
i Bosanske Dubice)
mora da isprazni svoje кибе i
iseli se ispod Kozare, jer
Njemci diste Kozaru od
partizana. Tako smo po§li u
bezaniju, sa hranom pri-premljen- om
za nekoliko
dana. Niti nam je гебепо, niti
smo znali kuda idemo.
Sakupiii su nas na velikom
Dubi6kom Polju. Bilo je
ukupno neSto oko devet
stotina osoba sa svih strana
ispod Kozare. UstaSe i zan-da- ri
su duplu strazu 6ko nas
postavili.
Sedam se, kao da je danas
to bilo, moja majka je sku-pil- a
nas svih jedanaestoro
dece oko sebe i govorila
nam: — Ne mojte se razi-lazi- ti,
bog 6e dati da budemo
svi skupa ako nas po-streljaju,
da zajedno izgi-nem-o.
U torn dasu pride nam
jedan nepoznat gospodin, sa
kafenim fesom na glavi.
Njegovo ime je Mustafa
BaSid. Pitao je moju majku
gdje joj je muz Jure. Majka
mu odgovori da on verovatno
zna da je njen muz na Kozari,
u partizanima, u Tredem
kozarskom odredu i da su
zato ovdje i doveli sve parti-zans- ke
familije. Tada Mu-stafa
zapita moju majku
hoce li mu dati mene, da me
vodi sobom, da mu radim
kao sluga, jer 6e oni inade
svi biti odvedeni u logor
Jasenovac. Moja majka je
zaplakala, poljubila me
kazala Mustafi: — Cuvaj mi
moga Marka. Mustafa je na
to odgovorio: — Ne brini se,
od danas je Marko Demal
BaSid, jer ako zadrzi prezime
Zorid pronadide ga kao dlana
paritzanske familije.
Tako sam doSao u kudu
me sa
zenom i
i Bile se
volele su moje
Veliko se
medu nama
nikada se nismo
zivili smo stvarno kao brat i
sestre. Odvedu me ' kod
u
Dubici i
me kao dete. Na
mi stave ime
Demal BaSid.
Nakon dve javila mi
se majka iz
kod
Pi§e mi majka da
je od mojih devet
sestara i da je sa njom samo
moj brat Nikola. Od naroda
majka je dula da su sestre
os tale u
Ja sam pod
Demal BaSid. Sedam
niko mi nije
kao 6lana Zorid.
Naudio sam, se bio
I
a mi je bilo kad
sam morao da se i
turski post da
Preko dana se nije smjelo
pa ni hladne vode
piti. se vrlo dobro
kako smo Zumra i ja morali u
idi, se
Alahu. Zumra je molila Alaha
da u grad ne udu, a
ja sam molio da dodu
Ona se nije da
sam ja Marko Zorid, a ne
Demal BaSid.
se vrlo dobro kako
se nekako oko na
Malu gospu, u dva sata po
zadula u
gradu. pu§ke i
pokraj reke.
sam taj da
preko
prema jer sam se
sjedao da tamo imam
ukoliko je ziv. Iste
nodi sam u
ruke. Pitali su me gdje
mi se nalazi otac. Rekao sam
TRADICIONALNI LETNJI P1KNIK "NASlH
NOVINA" ODR2ACE SE GODINE 21.
JUNA, NA POZNATOJ ADRESI:'MEMORIAL
"TARAS SHEVCHENKO".
I DO PRIPREMILI
ZANIMLJIV KULTURNO ZABAVNI PROGRAM.
NASTUPICE NEKOLIKO FOLKLORNIH ANSAM-BAL- A.
OVOGA NAVODIMO IMENA
FOLKLORNE GRUPE: SKOLE "NIKOLA TESLA" I
"POLET".
ZA I RAZONODU POBRINUCE SE
ORKESTAR MILETA JANKOVICA.
OSTALE POJEDINOSTI I OVOGODlSNJE
NOVITETE SAZNACETE U SLEDECIM BROJEVIMA
SVI DOBRO DOSLI
NA NA§ PIKNIK!
Mustafinu. Uposnao
njegovom derkama:
Zumrom Suhrijom.
radosne,
drustvo. drugar-stv- o
razvilo,
zavadali,
sreskoga predsednika
Bosanskoj prijave
prisvojeno
legitimaciju
nedelje
Podravske Sla-tin- e,
Donjega Miholjca,
Slavonija.
rastavljena
zloglasnom Jase-novc- u.
prezivio imenom
mje-se- ci
prepoznao
familije
musli-manski- m
ob'idairma zako-nim- a,
najteze
klanjam
upraznjavam.
niStajesti,
Sjedam
dzamiju klanjati
partizani
parti-zani.
sjedala
Sjedam
Bajrama,
ponodi tutnjava
ZapucaSe
mitraljezi Isko-risti- o
momenat
pobegnem rijeke,
Kozari,
negdje
roditelja
dopao partizan-sk- e
OVE DANA
PARK
KAO UVEK SADA SMO
PUTA DVE
KUD
IGRU
LISTA.
Ovako je bilo na proslogodisnjem pikniku
№1
da je u Tredem partizanskom
odredu, da se zove Jure
Zorid. PoSto je u mojoj
legitimaciji pisalo da sam
Demal BaSic, nisu povjero-va- li
mojoj zivotnoj pridi, sve
dok me nisu sastavili sa
mpjim ocem.
Zivo se sjedam i uvjek du se
sjedati ovih te§kih dana za'
vreme Kozaradke ofanzive.
Sjedam se moje izgubljene
majke, devet sestara i brata
Nikole o kojima niko niSta
nije saznao.
I evo, sada se nalazim u
Kanadi, kod svojih drugova,
M. Balenovida i njegove
supruge Luciane koji zive u
Thunder Bay.
Saljem vam ovu moju zivot-n- u
pridu, sa zeljom da je
objavite u "NaSim novi-nama- ".
Ovu potresnu pricu
objavljujemo u originalu—
UREDNlSTVO
Robovski rad
u rudnicima
SALISBURY (Tanjug) — U Salis-buryj- u
je zavr§ena Cetverodnevna
konferencija komisijejuznoafri6kih
zemalja za rad, na kojoj su razma-tra- ni
problemi migracije radne
snage iz susjednih zemalja u
Ju2noafri6ku Republiku.
Na konferenciji su prihvadene
preporuke vladama zemalja sudio-nic- a
o mjerama koje treba poduzeti
da bi se smanjio broj migranata
koji rade u Juinoj Africi, uglavnom
u rudnicima, gdje imaju veoma
niska primanja i izlozeni su raznim
vidovima eksploatacije, mjerama
aperthajda i neljudskim uvjetima
zivota.
U radu konferencije sudjelovali
su ministri za rad Bocvane, Mo-zambi- ka,
Malavija, Zambije, Zim-babve- a,
Svazilenda i Lesota, kao i
predstavnici oslobodilackih po-kre- ta
Juzne Afrike, SWAPO, ANC i
PAC. S konferencije je upufien apel
vladama svih zemalja na jugu
Afrike da smanje svoje ekonomske
veze s rasisti6kim rezlmom u
Pretoriji. ш
Dobrovoljci
u ротоб
ustanicima?
BivSi zamjenik ministra zdravlja
Paname Hugo Spadafoga izjavio je
da su latinskoameri6ki dobrovoljci
spremni da u okviru brigada "Si-mon
Bolivar" pomognu salvador-ski- m
ustanicima u njihovoj borbi
protiv rezima.
Brigade "Simon Bolivar" stvore-n- e
su joS u vrijeme nikaragvanske
revolucije, ali tada nije bilo potrebe
da pomognu trijumfu sandinista.
Naravno, iskljuCivc od komande
Fronte nacionalnog oslobodenja
Salvadora zavisi hoce li ге latinsko-americ- ki
dobrovoljci prikljufiiti
borbi salvadorskih ustanika, nagla-si- o
je Spadafoga.
Iz Salvadora stizu vijesti o zna-cajni- m
gubicima rezimskih snaga,
koje su pnje nekoliko dana zapo- -
6ele do sada najambiciozniju anti-ustanifc- ku
operaciju u provinciji
Morazan i oblasti Guazapa. Navodi
se da vladme trupe dnevno gube i
do 20 boraca i da su iz glavnog
grada poslane izvanredne lijec-nidk- e
ekipe kako bi pomogle
ranjenima.
Plan ove akcije bio je da se
ustanici potpuno potisnu iz provin-cij- e
Morazan ka sjeveru zemlje, duz
granice sa Hondurasom i izbace iz
oblasti Guazapa, koja je na svega
40kilometara od glavnog grada. Za
sada nema znakova da je postignut
ovaj plan.