Nase Novine, September 07, 1983

              July 13,1983, NASE NOVINE
nssEsa
'"( 1 ' Y V-- v .. i-.- n ,i ,;; ' J J { I ! ' f I t цг ,- -
I I I i ( i t . 4 I--
I i I I t I I t I 1 ,
--9 Vijesti iz Jugoslavije
BEZPOSLAISTANOVA
BEOGRAD— Dva zapo6eta stana,
planirana gradnja 6500 stanova, u
ladicama biroa 25.000 isprojektira-ni- h
stanova, 6ija realizacija kasni
zbog nedostatka kolektorske mreze,
vode, prilaza, slika je stambene
situacije u glavnom gradu po rijedi-m- a
Stanoje AndrijaSevica iz "Kom-grapa- ",
na sjednici Republifikog
odbora Sindikata radnika gradevi-narstv- a
i industrije gradevinskog
materijala Srbije.
Sekretar Odbora Branko Popovic
podsjetio je da u viSe od 50 op6ina u
republici u ovoj godini nije zapocet
nijedan stan, dok je Petar Bogoje-vi- c,
predsjednik Gradskog odbora
Sindikata gradevinarstva rekao da u
torbi ima elaborat jedne specijalizi-ran- e
gradevinske organizacije u
kojoj 6e zbog besposlice бак 70
posto zaposlenih, wed pofietkom jula
sjediti skrStenih ruku.
Gradimo sporo, ali zato brzo
uni§tavamo stambeni fond, miSlje-nj- e
je predsjednika Republifikog od-bora
MiloSa Tepan6evi6a. I sami
gradevinari teSko dolaze do stana —
cak 35.000 gradevinara na krov nad
glavom бека 15, 20 pa i 25 godina.
Cula se i primjedba da se sredstva
namijenjena stambenoj gradnji, ko-ji- h
je табе zbog loSeg poslovanja
privrede sve manje, koriste i dalje
nenamjenski, za rjeSavanje teku6ih
problema privrede. Uz to i oStro
upozorenje Ivana Vrani6a iz "Parti-zansko- g
puta" i Stanoja AndrijaSevi-ca
iz "Komgrapa" da nije vrijeme za
pri6e i analize ve6 za akciju.
("Borba")
JUGOSLAVIJA"NOVO- -
INDUSTRIJALIZOVANA
ZEMLJA"
Jugoslavija je "novoindustrijalizo-van- a
zemlja", sude6i prema poseb-n- oj
klasifikaciji zemalja u razvoju
koju je safiinio Komitet za pomoc
razvoju koji radi pri OECD-- u. U grupi
sa Jugoslavijom su joS i Argentina,
Brazil, Grfika, Honkong, Republika
Koreja, Meksiko, Portugalija, Singa-pu- r
i Tajvan.
NAJAVA DOBROG RODA
"Politika" javlja:
U raspravi u Odboru Ve6a republi-ka
i pokrajina za trziSte i cene, 6lan
Saveznog izvrSnog ve6a Dimitrije
Tasi6 je rekao da se moze ofiekivati
250.000 tona pSenice viSe nego lani i
da se moze otkupiti tri i po miliona
tona, koliko je i planirano.
VASHINGTON, Tanjug — Ambasador
SFRJ u SAD Budimir Lon6ar, u ime
Saveznog izvrSnog vijeda, i potpredsjednik
Medunarodne banke za obnovu i razvoj u
Vashingtonu Roze Sofronije potpisali su
ovdje ugovor prema kojem 6e svjetska banka
sudjelovati sa 215 milijuna dolara u financi-ranj- u
programa razvoja individualnih poljo-privredn- ih
domadinstava u Jugoslaviji.
U 6itav ovaj projekt ulozit 6e se ukupno
oko 768,5 milijuna dolara, od беда ce SAP
Kosovo dobiti 203,7 milijuna dolara, a SR
Srbija (bez pokrajina) 349,8. Ovo su prva
ulaganja Medunarodne banke u Jugoslaviji u
razvoj individualnog poljoprlvrednog sekto-r- a.
najkraCaveza
SPITAL — Najkraca, najbria i najekono-ml6nij- a
prometna veza srediSnje Evrope I
jugoisto6nog Mediterana vodi pravcem Kas-s- el
— WUrzburg — Nunberg — Regensburg
— Passau (SR Njema6ka) — Wels — Graz
(Austrlja) — Maribor - Zagreb i dalje prema
Rijeci, odnosno Beogradu. Zato se na ovom
pravcu ve6 desetljecima grade suvremene
prometnice medu kojlma je najzna6ajnija
Phyrnska autocesta (A9) koja se dovrSava na
nekoliko dionica. Ona vodi od Cvora Sattledt
u Gornjoj Austriji do Spieflelda, odnosno
Sentilja na granici s naSom zemljom u
ukupnoj duzini od 229.4 km. Ova cesta
dobila je ime po gorskom klancu Phyrn,
prijevoju kojim se Evropljani koriste kao
najlakSim prolazom iz juznog u sjevemi dio
austrijskih Alpi ve6 3.000 godina. Na
najviSoj todki prijevoja nalazi se spomenik
na kojemu stoji da su se klancem Phyrn
koristili Kelti i lliri, te da su kroza nj Rimljani
gradili put prema gornjem Dunavu. Cesta je
proSirena za vrijeme carice Marije Terezije
oko 1770. godine, a izmedu 1956. i 1961.
sagradena je suvremena dionica na tjemenu
prijevoja (na nadmorskoj visini od 945 m).
Jeleni Dradazlatna
medalja iz Japana
BANJALUKA, Tanjug — Zlatnu
medal ju 13. medunarodne izlozbe
de6je umetnosti u Japanu dobila je
11-godiS- nja ибетса 6. razreda os-nov- ne
§kqle Jelena DraCa iz Banja-luk-e.
Ova prijatna vest stigla je u
banjaludku osnovnu Skolu "Mirko
Vi§nji6" koju Jelena pohada, a
uputio ju je Savezni zavod za
medunarodnu паибпи, prosvetnu,
tehni6ku i kultumu saradnju iz
Beograda.
KONFERENCIJA BANAKA
IZ ZEMALJA U RAZVOJU
Na tredoj konferenciji banaka
zemalja u razvoju, koja se od 6. do 8.
jula odrzala u Ljubljani, u6estvovalo
je oko 60 poslovnih banaka i banaka
za razvoj iz 40 zemalja "tre6eg
sveta". Glavne teme ovog skupa
bule su saradnja poslovnih banaka u
finansiranju trgovine medu zemlja-m- a
u razvoju, investiranju i razvojne
projekte i mesovita preduzeda. (Tan-ju- g)
SEDAM MILIJUNA PRIMJERAKA
VJERSKE STAMPE
Sloboda i otvorenost пабед druStva
omogucavaju i Informativnu djelatnost vjer-ski- m
zajednicama. U SR Hrvatskoj ima 24
takve zajednice, koje izdaju ukupno 134
glasila najrazliiitijeg karaktera.
Najveca je izdavaika djelatnost Katoliike
crkve, u fiijoj nakladi izlazi ukupno 115
glasila. Srpska pravoslavna crkva i Islamska
vjerska zajednica na podrufiju SR Hrvatske
izdaju devet, a sve ostale vjerske zajednice
deset glasila. Ovim podacima nisu obuhva-cen- e
povremene edicije, biblioteke, knjige,
р!обе, kasete i filmovi. Ukupna godiSnja
naklada evidentirane vjerske §tampe Katolifi-k- e
crkve u Hrvatskoj dosize i sedam milijuna
primjeraka. Evo samo nekoliko najznaiajni-ji- h
izdavaCkih centara KatoliCke crkve u
пабој republici: Centar za koncilska istrazi-vanj- a,
dokumentaciju i informiranje "Кгб-cans- ka
sada§njost", Hrvatsko knjizevno
druStvo sv Cirila i Metoda (Zagreb), Istarsko
knjiievno dru§tvo sv. Cirila i Metoda (Pazin),
Filozofsko-teoloS- ki institut Druzbe Isusove
(Zagreb), Redakcija Casopisa "Crkva u
svijetu" (Spilt), Redakcija "Vjesnika dako-vafi- ke
biskupije" (Oakovo), Redakcija "Glasa
konclla" (Zagreb), Redakcija "Zvona" (Rije-ka- ),
itd.
SUVREMENA KNJIZEVNOST
BiH U 50 KNJIGA
SARAJEVO, Tanjug — Sarajevska
izdavafika kuca "Svjetlost" pri prema
izdavanje edicije "Savremena knji-zevnost
naroda i narodnosti Bosne i
Hercegovine u 50 knjiga koje ce se
tiskati u pet kola sa po deset knjiga.
Prvi tomovi pojavit ce se u javnosti
ve6 po6etkom slijede6e godine.
U ovoj ediciji, koja ce se umjesto
za pet, kako je bilo predvideno,
zavrSiti za dvije godine, bit ce
zastupljeni svi knjizevni rodovi:
proza, poezija, drama, putopisi i
memoarska knjizevnost. Najprije ce
se izdati knjiga koja 6e obuhvatiti
sintetske .tekstove o bosansko-hercegovafik- oj
knjizevnosti pod na-zivo- m
"Suvremena knjizevnost naro-da
i narodnosti BiH u knjizevnoj
kritici", zatim ce slijediti djela
nastalau NOR-- u (konkretno Kuleno-vi6ev- a
i Copi6eva ratna poezija), a
zavrSit ce se djelima najmladih
pisaca iz Bosne i Hercegovine.
PRIZNANJE
JUGOSLOVENSKOM FILMU
MOSKVA, Tanjug — Citaoci
"Sovjetskog ekrana" u tradicional-no- j
godiSnjoj anketi za najbolje
filmsko delo kinoprodukcija socija-listiCki- h
zemalja u 1982. godini
izabrali su jugoslovenski film "Do§-l- o
vreme ljubavi". Pored toga, medu
pet najboljih filmova gledaoci su
uvrstili i jugoslovenski film "Ljubi,
ljubi, аГ glavu ne gubi".
RIBESPA§ENEIZ
OSUSENOG JEZERA
CERKNICA, Tanjug — Stanovnici Cerkni-c- e
i ribolovci iz drugih krajeva izvukli su ovih
dana Iz kotlina presuSenog Cerknifikog
jezera oko 50.000 Stuka, oko tisucu iinjaka i
mnogo drugih rijefinih riba, medu kojlma se
moglo naci i Sarana tezine viSe od 20
kilograma. Ribe su prenesene u rijefine
vode, a odreden broj je, naravno ispe6en.
Кгабко Cerknifiko jezero pojavi se s jeseni
ili na proljece poslije obilnih oborina, a
poslije nekoliko mjeseci jezero nestane u
brojne ponore кгабкод tla. Ribe u njemu su
iz rijefcice Cerkni66ice koja tuda protje6e i
okolnih кгабкЈИ podzemnih jama.
Kod manjeg vodostaja povr6ina jezera je
oko 1500 hektara, a kod visokog moze
dostici i do 2600 hektara odnosno 10
kilometara duzine i skoro pet kilometara
Sirine.
U "spasavanju" riba iz ргезибепод jezera
skoro mjesec dana sudjelovalo je ove godine
ујбе stotina ribilovaca i stanovnika ovog
kraja.
Ivan Mestrovic:
Martin Kukucin,
1958-- 59 (bronca)
"Usputni" ispit
Ve6ina u6enika i studenata u
Bosni i Hercegovini prihvata fiasove
iz predmeta marksizam kao obave-z- u,
ali ne i kao potrebu. Prema
istrazivanjima koja su sprovedena
na univerzitetu "Ouro Pucar Stari" u
Banjaluci, svega 40 odsto studenata
je posebno zainteresovano za mark-sizam.
lako je to "mlad predmet"
brojne ankete sprovedene medu
studentima, pa i loSa prolaznost na
ovim predmetima, pokazuje odrede-n- u
nezainteresovanost mladih ljudi.
Anketa upozorava da je viSe od 60
odsto studenata na neadekvatan
na6in pripremalo ispit iz ovog
klju6nog predmeta. Odnosno, pred-met
makrsizam za studente je na
brojnim fakultetima samo usputni
ispit kojeg se treba "osloboditi".
(Tanjug)
l9
KOLIKO IMA ZAPOSLENIH
U HRVATSKOJ?
Krajem decembra 1982. godine u Hrvat-skoj
je u dru6tvenom sektoru bilo zaposleno
ukupno 1,437.323 radnika. Od toga u
privredi 1,200.126, a u neprivredi 237.197
radnika.
Prema statistidkim podacima, vidljivo je
da se tendencija pada broja zaposlenih u
dru6tvenom sektoru nastavila i u decembru
ргоб!е godine, jer je prema novembru broj
zaposlenih bio manji za 7,407 radnika (0,5
posto).
HUMOR
— гпаб, odlu6io sam da napustim
medicinu.
— Plemenita odluka! Zamisli samo koliko
ce ljudskih zlvota time biti врабепо.
— Kakva je razllka izmedu zvanja i znanja?
— Znanje puni glavu, a zvanje dzepove.
— Jesu li ove jabuke zaista slatke? —
upita kupac seljaka.
— Kako ne! — spremno ce prodavad.
— A mozete li mi garantirati?
— Dajem vam Sasnu геб da su sasvim
slatke.
— E, onda ih пеби uzeti jer ja volim kisele.
— Crni sine, opet si se tukao i izgubio dva
prednja zuba!
— Ne brini, mama. Evo oba su mi u
dzepu!