Novosti, March 04, 1948

              Četvrtak 4 mcnča 1948 NOVOSTI — rvOTiK STRANA 3
Iz pisama naših
povratnika
PRED DVIJE GODINE OVDJE
PODIŽE NOVI
Vile Novostima drug Juraj Ivi-ce- k
povratnik iz treće grupe Nje
govo pismo u cijelosti glasi:
Županja 1 feb 1948 — Dragi
drugovi razlog eto vam se nisam
prije Javio Je taj da nisam ostao
na odmoru niti Jedan dan pa iako
sam mogao to učiniti Drugovi su
sam kazali da sada u Jugoslaviji
treba mnogo radne snage za obno-t- u
domovine i zato sam odmah
išao na posao a odmarat ćemo se
kasnije Nisam se navratio niti u
svoje rodno mjesto iako sam pro-bao
nekoliko kilometara udaljeno
od istog sa vlakom iz Splita za Žu-panju
u Slavoniji I to sam osta-vio
za kasnije
Posto sam radio u Kanadi sa
raznim malinama i tako se prilič-io
usposobio ovdje sam opredje-Ije- n
za sličan posao u tvornici Še-ćera
Ova tvornica Je bila u izgrad-nji
kada sam ja ovdje došao i zato
sam se odmah prihvatio posla da
i ja nešto doprinesem u izgradnji
iste Kao ito sam kazao ovo je
nova tvornica po veličini treća na
lialkanu Pred par godina ovdje je
rasla trava i negdje šećerna repa
a danas se podiže novi grad Sada
radimo na montiranju mašinerije
i uredjaju tvornice tako dok repa
dozori tvornica će biti u pogon
Ja polazim večernji kurs sa os-talim
radnicima Predavanja se
odriavadu o elektrici i ostaloj ma-šineriji
ito vrlo rado učimo Do
sada imamo uspostavljeno 12 bri-gada
koje se izmedju sebe natje-ču
kako na radu u tvornici tako i
na večernjim predavanjima
Da vam nešto kažem 1 o stam-benom
pitanju ovdje U blizini
tvornice gradi se nova Županja
Već je podignuto nekoliko zgrada
a ove 1948 g podignuti će se joi
150 velikih i modernih zgrada sa
električnim svijetlom vodom i dru-gim
Svaka zgrada biti će naprav-ljena
za dvije obitelji i to bez onih
zgrada ito se grade za upravu
tvornice škola dom kulture za-družni
dom i drugo U Petogodiš-njem
planu predvidjena Je Joi jed-na
tvornica ovdje koja e ima sa-gra- dit
za proizvodnju iplrita ta-ko
da odpatci od repe ne idu u Sa-vu
već da se iskoriste za druge
potrebe
O planskoj izgradnji naJe zem-lje
u podizanju novih gradova i
sela kao i popravljanju starih i
otuđenih zgrada putcva mostova
i drugih stvari vidi se svagdje ku-da
a glavom okreneš NaS na-rod
sa pjesmo-- n radi Jer u svome
radu vidi blagostanje za sebe 1
svoju djecu Nestalo je stare Jugo-slavije
i svih koji su živjeli na ra-čun
naroda Zato nali narodi da-nas
veselo rade jer su se oslobo-dili
gospodskog ropstva i postali
gospodari ega Na svijetu ne po-stoji
sile pred kejom bi nai na-rod
kleknuo i predao dragocjenu
slobodu
O povratku Mačeka i ostali iz-bjeglice
mnogo sanjaju kako da
V NAZOR
i
(17)
Radiostanica "Slobodna Ju-goslavija"
dala je viie puta
moju "Poruku Dalmatincima'
nazvavši je "proglasom" i sta-vi
je u vezu s dvogodisnji-co- m Paveuoeva refirna u Za-grebu
Dogovaram se s Marijanom
De Tonijem kako bi on mogao
opremiti ovu moju knjigu
Posjećuju me komandiri ko-mandanti
i politički komesari
koji ovuda prolaze pa i drugi
Čekamo da naii osvoje pot-puno
Foču i prodru joi dalje
pa da onda i mi odavle krene-mo
Izlazim i šetam se
S teikom mukom probijaju
se pupoljci na stablima a ob-ronci
se zelene od nove travi-ce
proplanci se žute od jagor-čik- e
Ima i Šumica četinara
Kotlina na dnu koje voda te-če
okružena je brdima Viso-ke
strme klisure nalik su na
kule i dvorove iznad gudura
što sam jednom sanjao i pjes-nički
uv&Učdvao nalazim ov-dje
joi krupnije Kao da sam
već davno za sve ovo dobro
znao
O uzvišena vječna romanti-k- o
Prirode!
Posjetiš me mladi koman-diri
i polit komesari VI briga-de
borci na prolazu: C Mijato-vi-ć
srud pniU M Filipović
JE TRAVA RASLA A DANAS SE
GRAD 2UPANJA
se povrate na bogata imanja koja
su nekada uživali za koje je Hr-vatski
seljak morao robovati ali
neka zapamte da se neće više vra-ćati
na ona bogatstva koja su ne-kada
uživali već ako se kada bu-du
vratili to će biti da odgovara-ju
pred narodnom pravdom koja
ih čeka Oni vode žučnu propa-gandu
protiv nove Jugoslavije mi-sle
da će s time zavarati narod i
skrenuti ga 6 pravoga puta Neće
nikada viie jer narod ne vjeruje
tim izdajnicama dobro ih Je upoz-nao
kako u zemlji tako i u emi-graciji
To nisu narodni vodje već
su to narodni izdajice i kao tak-ve
treba da ih nai narod u emi-graciji
odbaci daleko od sebe kao
ito su to učinili' naii narodi ovdje
To treba da uvide i oni ito ih joi
slijede u tim zemljama da je put
kojem ih ta gospoda vode put iz-daje
naroda i svaki koji ih poma-že
bori se protiv svoje vlastite
djece
Mnogo pozdrava svima
Juraj Iviček i obitelj
KOMITET ZA ZADRU-GARST- VO
Pri vladi Federativne Narodne
Kepublike Jugoslavije osnovan je
Komitet za zadrugarstvo Komitet
ima zadaću:
1 da oatvaruje smjernice Vlade
FNIU u podizanju razvijanju i
ekonomskom jačanju zadruga i za-družnih
organizacija i da vrli fun-kciju
općeg nadzora nad njima
2 da vrsi poslove planiranja iz
odnosa države i zadruga
3 da ukazuje pomoć zadrugama
i zadružnim organizacijama u iz-vršenju
njihovih planskih zadata-ka
4 da se stara o podizanju i snab-dijevanju
zadruga tehničkim sred-stvima
naročito o radu zadruga
na mehanizaciji poljoprivrede
5 da izdaje načelna uputstva za
poslovanje zadruga i zadružnih or-ganizacija
i pomaže republikan-skim
državnim organima u poslo-vima
zadrugarstva
C da se stara o stručnom podi-zanju
i usavršavanju metoda za
zadruge i zadruine organizacije
7 da koordinira rad državnih
organa u poslovima zadrugarstva
8 da vrli registraciju zadruga i
zadruinih saveza čije poslovanje
obuhvaća područje dviju ili viie
narodnih republika
9 da se stara o izdavanju struč-nih
knjiga i publikacija i vrii pro-pagandu
za unapredjenje i iirenje
zadruga i zadruinih organizacija
10 da proučava sve probleme
zadrugarstva prati razvoj i djelat-nost
zadruga i zadruinih organiza-cija
i predlaže Vladi FNPJ mjere
za njihovo unapredjenje i usavrša-vanje
i
11 da obavlja i ostale poslove
idipl pravnik M Zektć peda
gog i Ratlco Pavić rudar Svi
Bosana Kakvo zdravi) ener-gija
i bistrina ubijaju iz tih
ljudi I Razlog uspjeha našeg
pokreta sve vise mi se otkriva
Naii su prodrli daleko čak
do Nikiiea vršeći viie no im je
Vrhovni zapovjednik naložio
Foča nije jos potpuno osvoje
na Kod prijelaza preko Drine
istakli su se Dalmatinci koji
splavima pod neprijateljskom
vatrom i pjevajući prodjose tu
teško prebrodivu vodu
DNEVNA ZAPOVJED
"U ime Vrhovnog štaba iz-ražavam
priznanje i zahval-nost
borcima komandirima i
političkim komesarima II Dal-matinske
brigade II Divizije za
odlično izvršeni zadatak prili-kom
organizovanja prebaciva-nja
preko Drine
Vi ste se junački sinovi sun-čane
Dalmacije pokazali kao
dostojni sinovi vaših slavnih
predaka hrabrih mornara ro-doljubivih
sinova pkrvog Jad-dran- a"
Vrhovni komandant
TITO
Značajna je posljednja stav-ka
te zapovijedi i za samog '
Tita
Hrvatskom Zagorcu tvrdom
vojniku i hladnom strategu kao
da blijeiti na dnu duše sjaj
I dalmatinskog sunca i plavetni I
5 PARTIZANIMA
[Američka Federacija Rada - orudje imperijalizma
SAD u borbi za razbijanje radničkog pokreta
u Europi
Reakcionarni prvaci Američke
federacije rada — Green Dubin-ski
Vol HeĆKon I komp već odav
no su stekli slavu vjernih slugu
američkog imperijalizma U svo-joj
ofenzivi upravljenoj protiv ži-votnih
interesa i prava američkih
trudbenika monopoli Wall streeta
oslanjaju se na kliku reakcionara
iz Američke federacije rada Ka-da
se u SAD krajem 1945 i 1946
godine razvio itrajkaiki pokret
izvrsni komitet Američke federaci
je rada ne samo ito nije podržavao
itrajkaie već je vodio zagriženu
kampanju u itampi dokazujući da
itrajkovi 'nisu rentabilni" Prvaci
Američke federacije rada pokuša-li
su da na sve moguće načine
razbiju Štrajkove organiziranih
radnika koji pripadaju Kongresu
proizvodnih sindikata Programski
zahtjev Kongresa proizvodnih sin-dikata
o povećanju zarada putem
' ograničenja monopolističkih profi
ta prikazan je od strane prvaka
Američke federacije rada kao ko--
munisucka zavjera — ništa ma-- n1 konfederaciju rada Francuske
Izdajnička rukovodilaca su ipak
rada kao j€ god
monopola radničkom tipa žuoa Medjutim riJ0 zajedničkih
oko sve zemlje Istočne
očigledno tokom borbe za
čavanje protu-radničk- og zakono- -
davstva u SAD Na posljednjem
kongresu Američke federacije
da održanom u San Francisku
glavešinama Američke federacije
rada uspjelo je da budu prihvaće--
ni svi zahtjevi Tafta Har-tlij- a
čudd nije ito su ame-rički
monopolisti odredili svojim
elugama iz Federacije do-sta
značajnu ulogu u sprovodjenju
"Trumanove doktrine" i "Marshal- -
lovog povjerivsi im zadatak
potkopavanja Jedinstva svjetskog
sindikalnog pokreta
Poznato je da američki ekipan- -
zionisti nailaze u svome stremlje
svjetskoj prevlasti na svo
jači trudbenika u svim zem-ljama
Narodi ne žele da budu po-robljeni
od američkog kapitaliz-ma
ne da svoju neza-visnost
Uznemiren porastom rad-ničkog
demokratskog pokreta
street traži od svojih lakeja
iz Američke federacije rada da
pojačaju napade na demokratske
sindikate federacija
rada raspolaže "aktivom" solidnih
kadrova "stručnjaka" za ovaj ru-iilač- ki
rad U zapadnoj Europi već
odavno posluje emisar
federacije rada Irving
Talijanski sindikalni pokret
predmet pojačane
od prvaka Američke fede-racije
rada Antoninija dok La-tinskoj
Americi demokratske sin-dikate
pokušava da sruM
Romualdl
Američka federacija rada pokla- -
koji mu posebnim propisima budu
stavljeni u zadatak
Stupanjem na snagu ove uredbe
prestaje važiti Uredba o organiza-ciji
i djelokrugu rada Komisije za
zadruge pri predsjedništvu vlade
od 1C prosinca 1946
lo našeg Jadrana
Osvaja se lako ito se doista
i voli
Dobre vijesti dolaze
odasvuda iz Slovenije iz kra-jeva
od Gospića u Lici do Gla-moča
u Bosni gdje hrvat-ski
dio nafle zajedničke vojske
vraća ito je neprijateljska
ofenziva bita oduzla Sjećam
se drugova Bakarića Ru-kavine
Andrije i Konspirato-r- a
s kojima sam u Slunju ne-koliko
proboravio Eto
pobfedjuju
14 IV
sam ovo od
štaba U ProJetarsk bri-gade:
I
Položaj 4 aprila 1943
Poštovani Vladimir Nazore
Povodom vaš "PORUKE
DALMATINCIMA" kroz koju
je progovorio duh velikoga hr-vatskog
rodoljuba smatramo
se obaveznim da vam u ime
boraca i štaba II Proleterske
brigade uputimo naše to-ple
pozdrave sa žarkom že-ljom
da sa nama zajedno is-traje- te u ovoj svetoj i velikoj
borbi za djelo narodnog oslo-bodjen- ja
Mi se ponosimo što
se u našim redovima u redovi-ma
naše Narodno-oslobodila-č- ke
vojske nalazi značajni
predstavnik hrvatskog duha
što se nalazite vi koji ste uvi-djeli
svu provaliju izdaje sa
takozvanom Pavelićevom "Ne-zavisnom
Državom Hrvatskom"
i izlažući se starost patnja-ma
i fizičkim neugodnostima
napustili pakao te i kao
soko se u redove boraca
za slobodu nareda
Mi sinovi srpskog naroda
nja naročitu pažnju Italiji i Fran-cuskoj
Joi u listopadu 1946 godi-ne
jedan od sekretara Opće tali-janske
federacije rada Licardi
razobličio je u svojoj izjavi datoj
predstavnicima štampe djelatnost
Antonlnlja koji je samozvanom
"sindikalnom komitetu" u Italiji
predao nekoliko hiljada dolara za
vodje nje razbojničke djelatnosti u
okviru Konfederacije Kasnije se u
Italiji pojavio drugi emisar Ame-ričke
federacije rada koji je po-nudio
velika novčana sredstva za
financiranje razbijanja Opće tali-janske
konferencije rada Treći
agent s dolarima se uoči
Pariikog svjetskog kongresa sin-dikata
namjeravajući da pomoću
tih dolara kupi pristanak talijan-skih
socijalista za istup protiv
Svjetske federacije sindikata Me-djuti- m
svi pokušaji Antoninija i
njegove subraće da razbiju Opću
talijansku konfederaciju rada
sramotno su propali
Isto tako Američka federacija
rada nJe uspJela da nMie ni 0p
nije razbiti Jedinstvo Iran- -
cuske radničke klase ni smanjiti
njen otpor prema ofenzivi reakel- -
je Prijedlozi Žuoa koji se izjasnio
za Marshallov plan bili su odba--
cenl na zasjedanju Nacionalnog
komiteta Opće konfederacije rada
Francuske većinom od 867 glasova
prema osamdeset
Američka federacija rada vodi
ću tako nisu Jednaki ni zadaci pred- -
uloga Ovdje agenti Američke federa-- : vidjeni pojedinim planovima
Američke federacije čije rada računali na reformiste izvrienje plana 1947 stvo-agentu- re u Lcona grupi- - nekoliko karakte-pokret- u
objelodanila se naročito ca koja se bila okupila Žuoa -- tika za Eu- -
sprije--
ra- -
zakona
Nikakvo
vjernim
plana"
nju k
otpor
žele žrtvuju
Vall
Američka
Američke
neki Ilraun
pred-stavlja
brige
jednog
u
Serafino
FNIU
nam
nam
nam
Dra
dana
opet
Primio pismo
NOU
NOU
pod
države
vinuli'
pojavio
uspjela
razbijačku djelatnost i u radni- - čija prouzrokovati Poljskoj ogrom-eko- m
pokretu Austrije i Njemačke nu materijalnu itetu koja se ci-Oslanja-jući
se na pod riku ameri- - jeni na preko 30 milijardi dolara
čkih vlasti u zapadnoj Njemačkoj Medjutim u 1947 god u Poljskoj
Američka federadJa teil da --a-'
wb JmcdJu radnika raanlh
zona okunaciie ometa ujedinjenje
fjeI0kupnog njemačkog sindikal--'
nog pokreta i ponavlja na taj na
čin politiku anglo-američk- ih vlasti
upravljenu protiv stvaranja Jedin-stvene
demokratske Njemačke
U svome ruiilačkom radu prvaci
Američke federacije rada veoma
računaju na engleski kongres tred-unij- a
Već spomenuti agent Ame-ričke
federacije rada Ilraun na-stoji
da odvoji britanske sindikal-ne
organizacije od Svjetske fede-racije
sindikata Prema pisanju
engleske itampe Braun Je u pos-ljednje
vrijeme vodio zakulisne
pregovore s predstavnicima tred-unij- a
Nije isključeno da izvje-sni
rukovodioci kongresa tred-unij- a
nemaju niita protiv apel
Američke federacije rada Medju-tim
teško se može pred postaviti
da bi Uroke mase engleskih radni-ka
odobrile ovakve akcije
Pokušaji prvaka Američke fede-racije
rada da pod riju radnički
pokret u europskim zemljama i da
podčine sindikate ovih zemalja
Wall streetu naročito se odrazuju
u propagandi za saziv kongresa
sindikalnih organizacija država
koje očekuju takozvanu američku
"pomoć" Ovom kongresu koji je
u projektu cilj Je da doprinese
sprovodjenju Msrshallovog plana
borci II Srbijanske Proleterske
brigade u ćrjim se redovima
bori veći broj i vaših kršnih
Dalmatinaca nastavit ćemo
i dalje borbu sa ostalim jedini-cama
naše Narodno-oslobodi-lačk- e
vojske koja predstavljc
oličenje oružanog biatstva i
bratskog jedinstva naroda Ju-goslavije
borbu koja će do te-melja
smrviti mrske osvajače
— vjekovne neprijatelj nas
Južnih Slavena i konačno izvo-jeva- ti
slobodu našim narodi-ma
Mi se sjećamo vaših rijeci:
da se danas Hrvati po prvi put
u historiji svojoj tuku za sebet
Mi želimo i uradit ćemo sve da
ova velika borba u kom se
svi narodi Jugoslavije zaista
tim narodima donesi potpunu
slobodu i nacionalnu nezavis-nost
u bratskoj ravnopravnosti
Nadamo se da će vaš svijetli
primjer poslužiti t ostalima lju-dima
od duha i uma poslužiti
svim poštenim sinovima i Hr-vata
i Srba da se priključe na-šoj
pravednoj borbi te da lako
doprinesemo što bržem unište-nju
mrskog fašističkog osvaja
ča i svih domaćih izdajnika
koji teze da naše bratske naro-de
održe u vječitoj zavadjeno- -
sti ropstvu i potčinjenoati Mi
moramo pobjedHi jer Je djelo
pravedno za kofe se borimo i
jer su na našoj strani sve pro-gresivne
snage scvremeaog
čovječanstva
U to ime mi vas pozdravlja-mo
sa borbenim anu-fczšistič-k- im pozdravom:
Smrt fašizmu — Sloboda na-rodu
I
Za borce i Štab II Proleter-ske
NOU brigade '
Uspjesi planske privrede u zemljama
narodne demokracije
U posljeratnom periodu kada su
narodi Jugoslavije počeli ostvari-vati
svoj veliki Petogodišnji plan
planskoj privredi pristupili su i
narodi ostalih narodno-demokrat-sk- ih
zemalja U travnju 1947 god
doneseni su zakoni o Dvogodišnjem
planu u NR Bugarskoj i ćehoslo-vačk- oj
dok je poljski i madjarski
narod počeo s ostvarivanjem Tro-godiinij- eg
plana Prelaskom na
plansku privredu sve narodno-de-mokrats- ke
zemlje stvorile su iiro-k- e
mogućnosti za brzu ekonomsku
obnovu mogućnosti da u periodu
poslije postavljanja plana na priv-rednom
polju postignu Izvanredne
uspjehe
Iako rezultati u izvršenju rado-va
predvidjeni pojedinim planovi-ma
za proteklu godinu Joi nisu u
potpunosti sumirani ipak se iz
objavljenih podatak može doći do
zaključka da su planovi za 1947
god uglavnom izvršeni a dobrim
dijelom i premaleni Iako stepen
privrednog razvitka zemalja nove
demokracije nije podjednak a isto
rope
Prvo ispunjenje privrednih pla-nova
za 1947 god pokazuje da
zemlje nove demokracije liječe ra-ne
nanesene ratom i uspjeino ob-navljaju
svoju privredu dok se
nasuprot tome zapadno-europek- e
zemlje sve viie zapliću u teike i
nerazresive ekonomske krize Ta
ko su na pr rat i njemačka okupa
j proizvedeno na pr oko CO mili- -
Juna to uglja Sto znači pet pu- -
ta više od produkcije u 1945 godi- -
ni U Rumuniji pak industrija še
cera koja Je tokom rata i suinih
godina pretrpjela najveće gubitke
1947 god uspjela Je da premaši
predratnu proizvodnju Rudarska
proizvodnja u MadJarskoJ koja je
uslijed ratnih pustoienja u prvo
vrijeme po oelobodjenju iznosila
svega oko 36 posto u poredjenju
sa 1938 god kroz proteklu godi- -
i da se uključi u borbu protiv
Svjetske federacije sindikata Uz
pripomoć ove nove provokacije
reakcionari it Američke federacije
rada željeli bi da razbiju svjetski
radnički pokret
Razbijačkoj djelatnosti Ameri-čke
federacije rada suprotstavlja
se rastuće jedinstvo radničkog po- kreta u svim zemljama oličeno
kroz Svjetsku federaciju sindikata
koja ujedinjuje u svojim redovima
71 milijun organiziranih radnika
i službenika iz 66 zemalja
Svjetska federacija sindikata
raspolaže svim mogućnostima da
pruži odhjcao otpor agentima ame-ričkih
monopola i da nastavi svoju
borbu za mir i demokraciju za
prava i interese trudbenika za je-dinstvo
radničke klase
S Mikolajer
Zam političkog komesara
SL Pcnozić
Komandant:
Ljubodrag N Djurić
15 IV
Vedar i topao premaljetni
dan
Jer noću Nesanica sjedi uz
lsjicrj od slame u mojoj sobi
podjoh Jutros visoko na strmi-nu
pod uspravnu liticu pros-trije- h
pokrivač na mladu travu
i tegoh
Nnean me i sada pritisla
no izdate ka puštajući da po-katkad
padnem u poludrije-me- ž
U tom isprekidanom po-lusn- u obnsi gora šuma hridi-ne
proplanci osamljena stab-la
i raštrkane seljačke kućice
s one strane klanca i potoka
počeše da primaju za me no-ve
promjenljive oblike Nisam
znao da li sanjam neke gro-teskne
sne ili budan gledam
u pnvidjnja katkada nalik na
zbivanje kakve Apokalipse
Hoću da ©ispričam makar
ukratko držeći se glavne niti
dogodjafa { Eto pohitao sam negdje
izdaleka s močvara iza viso-kih
planina prekoračio sam '
str je smrznuto rijeke pusti-nje
t
i pašnjake sad gonjen a
sad goneći silno mnoštvo ko-je
tjera stoku prti na ledjima
štitove šatore i plugove Sti-goh
i k nepreglednoj vodi što
se modri i šumi Narastao sam 1
u krupno troglavo i troruko bi-će
U jednoj mi ruci mač u
drugoj plug u trećoj knjiga sa
sedam pečata Na vodi preda
ionom sjedi ženetina s dojka-ma
od mramora i s nogama
kao rep u ribe na desnoj mi
strani na kuku planinskome
mM&m"wmiwid"tii
— __ f
nu u mnogom se približila pred-ratnom
nivou Tako je na pr pro-izvodnja
uglja dostigla 95 posto
predratnog nivoa (1945 g 40 pos-to)
gvoždja 85 posto (1945 g 17
posto) bauxita 90 posto (1945 g
10 posto)
Druga važna posljedica izvric-nj- a
planova za 1947 god u zem-ljama
Istočne Europe sastoji se u
tome ito na osnovu tih planova
ove zemlje pred sebe postavljaju
zadatak likvidacije ekonomske i
tehničke zaostalosti i ito skorijeg
provodjenja industrijalizacije Ta-ko
su na pr u Bugarskoj sagra-djen- e
prve hidroelektrane centra-le
povećana je proizvodnja uglja
i otpočeli su kapitalni radovi koji
će omogućiti da se joi u toku ove
godine industrijska proizvodnji
poveća za G7 posto u odnosu na
proizvodnju u 1937 godini
U Poljskoj je plan za proteklu
godinu takodjer većim dijelom
prema&en U poljskim rudnicima
je tokom prošle godine proizvede-no
59130335 tona uglja ito zna-či
25 posto viie nego 1946 god
Kapacitet saobraćaja prestigao je
onaj iz 1938 g za 17 posto Proiz-vodj- a
električne energijo dosegla
Je u 1947 god 3437000 kw ito
predstavlja CG posto viie nego
1938 godine Kroz isto vrijeme
proizvedeno je oko 481000 tona
ie&era čime je godiinijl plan
premalen za 85 posto a Poljska
ja u pogledu izvoza Šećera doila
u red prvih europskih zemalja Svi
napori poljskih vlasti usmjereni su
na daljnju izgradnju narodne pri-vrede
n naročito industrije Pla-novi
za ovu godinu predvidjaju da
ćo vrijednost proizvedenih mali-na-alatlji- ka
dostići iznos od 52-2807- 00
predratnih zlota ito znači
4 puta više nego 1933 godine i
ČehoslovnČki Dvogodišnji plan u
LUČKI
[ vJt
1 M0iilDri-
— I
M'
' t~T3(pi¥%'
v
rea
PO ShhlnnT1
Mm :: :: 0I "
da smo u ofenzivi a stalno so povlačimo
orlušina s kljunom od gvož-dja
s lijeva na rubu šume
kurjak sa zubima kao u vepra
Gledaju u me stoje nepomič-no
znam da žena pjeva orao
krešti vuk zavija al ih ne ču-jem
a to me napunja zebnjom
Mašem mačem orem plu-gom
kidam knjizi pečate
One se tri nemani ne miču
gledaju u me
Sada znam što je
Na svakoj je mojoj glavi po
jedna kruna
Njih ono hoće
Al ih ja ne dam
Približuju se navaljuju na
me Dojke me od mramora
udaraju u čelo kljun me raz-dire
zub me kolje
Iskrvario sam se klonuo
sam podlegao
Sjedim na tlu Mač mi je pre-lomljen
plug skršen knjiga
razdrapana Krune su skinute
s mojih glava stoje preda
mnom na kamenu čuvane od
triju nemani Čuvane a ipak
dirane nekim prljavim ruka- -
ma nagrdjene prašinom i bla-tom
čuvane a doskora i za--
nemarene
Neki krupni ljudi velikaši i
poglavico plemenski dolaze u
povorci uzimlju jednu I kreću
prema zapadu k moru ulaze
u grad gdje malen garav gr-bavac
sjedi na stolici Oni mu
se kkmiaiu udarivši čelom o
tla meću mu krunu na glavu
On ustaje i ide preko medje
Nevidljiva rijeka uji vrijeme
nrolazi
Ja sjedim uz dvije posljednje
krune j Neka gospoda opet dolaze
Uzimlju drugu krunu idu uj
1947 u mnogo grana Je takodjer
premaien Najosnovnije grane in-dustrije
premašile su plan i time
omogućile razvoj oetalih industri-ja
Plan proizvodnje uglja je os-tvaren
sa 111 posto keramičke in-dustrije
sa 1004 posto industrije
papira sa 113 posto industrije dr-va
sa 110 posto industrijo kože i
gume sa 1108 posto
Na koncu treća važna 1 svim
zemljama narodne demokracije za-jednička
karakteristika koja nas-taje
kao posljedica izvršenja pla-nova
tokom protekle godine sas-toji
se u tome ito su ove zemlje
učvrstile svoju ekonomsku a pre-ma
tome i političku nezavisnost
Ono su zahvaljujući upravo na-rodno-demokra- tskoj
politici u tim
zemljama i postignutim uspjesima
na polju ekonomije odbile da su-djeluju
u t zv Marshallovu pla-nu
i tako spriječile prodiranje ame-ričkih
monopola koji u u toliko
razgalamljenoj "pomoći" tražili
put ekonomskog porobljavanja
svih zemalja
U svom posljednjem govoru u
američkom Kongresu predsjednik
Truman je tvrdio da će odbijanje
zemalja Istočne Europe da se pri-ključe
"Marshallovu planu" otežati
njihovu obnovu i produžiti priv-redne
teikoće Medjutim rezultati
koji su u ovim zemljama postig-nuti
tokom prošle godine govore
sasvim suprotno Nasuprot mno-gim
zapadno-europs&i- m zemljama
kojih su vodeći krugovi tražili spas
u "Marshallovu planu" a kojih se
privreda danas guli u "pomoći"
američkih imperijalista — nove de-mokracije
su odbijanjem da se pod-čine
dolaru postigle niz veoma ve-likih
ekonomskih uspjeha u prote-kloj
godini To najbolje svjedoci o
pravilnosti puta koji su one ita
brale
T& HMANA
Joa kalu
VJERE M6T
J£T A jđđM --- — 0
-- rx i Jlll
5&p£S£ft:
§?r &? ii 'V LttJtHVL
m
-- CI 2e
C --VSEUClUrVnmCr 'SESaKS
AZS2k X vw CtH-- l f--i! nZk' &
% mM
i&mB8KSKV
a V ST S-- W 1 Mt j s&'iTSi_ #ž aiiKTš&Snl
— -- sa att1
tvrd grad sjede u dvornici
gledajući u krunu pa skidaju
s nje prašinu meću je na gla-vu
nekom blijedu vladaru s
donjom usnom do ispod brade
1 on ustaje i ide daleko preko
medje
Nevidljiva rijeka uji vrijeme
prolazi
Čudnovata je sudbina treće
krune Poniješe je jednom veli-kašu
onkraj mora i štoviše je
na glavu čovjeku koji sjedi u
gradu ispod brda što izbacuje
dim i vatru A on je ogleda
stade je vagan rukom pa je
proda ženi s dojkama od mra-mora
onoj koja sjedi na vo-dama
xi 100000 zlatnih ceki-na
Al se ta kruna nadje iznova
preda mnom u prašini
I sad dodje od nekuda neki
čovjek s ropskim žigom na če
lu i s rukama krvavim do laka-ta
i uze je Podje i on s njom
preko mora stignu u grad sa-gradj- en na sedam brežuljaka
savi se i kleknu pred čovjekom
u admirckkoj odori i ponudi
mu krunu A čovjek u admiral-sko- j
odori jedva da i pogleda
u dar promatrao je darovate-lja
ogledao mu čelo i ruke s
kojih je još svježa krv kapala
Velik se prezir pokaza na nje-govu
licu Najedamput se na-mrš- ti
i — ne progovorivši ni
riječi — pijunu darovatelju u
lice gurnu njega i krunu no-gom
— Druže Nazore pokret
Usklik me trgnu iz drijeme-š- a
razbije mi san tu mutnu
smjesu deformiranih slika iz
prošlosti i sadašnjosti
(Ns stavit će se)
'"9Ww Trgs" "~
K