Jedinstvo, November 14, 1961

              jfatfgkjtjJjL. шшМнЊшшкшшШеј Јмк
STRANA 3
Komentari о hapsenju Vracarica Americki militarizam
THE MASTER RACE
Something new was added to international law in
Munich last week. A Yugoslav citizen, Mr. Laza Vraca-ric- ,
visited the city on a business trip. He was arrested
and accused of murdering two German soldiers in 1941.
At that time Yugoslavia was occupied by the Nazis, and
Mr. Vracaric was an officer in the partisan army fight-ing
them. The alleged "murder" took place when he and
his group wiped out a German outpost.
The legal theory behind the charge appears to be
that any resistance to the Nazi conquest of Europe in the
Second World War was illegal and that any member of
a resistance group — perhaps even any soldier in the
army of the country concerned —who killed a German in
battle is guilty of murder, and liable to punishment
whenever German authorities can get their hands on
him. This is a breathtaking proposition, worthy of Hitler
and Goebbels in their heyday. It will make travel in
Germany a hazardous business, since no ex-servicem- an
from a country formerly at war with Germany will be
able to visit the Reich without danger of being arrested
for homicide done at Dunkirk, EI Alamein, Cassino or
Caen.
Angry international protests have led the West Ger-man
Federal Government to intervene and order an in-- .,
vestigation into the proceedings of the Bavarian autho-rities.
It is probable that whatever action was planned
against Mr. Vracaric will be dropped. Nevertheless, the
incident is a disturbing reminder that, in some sections
of German officialdom, the old Nazi arrogance is far
from dead.
— Editorial, The Globe and Mail
November 10, 1961.
"Bonn ozivljava praksu Treceg Reicha"
Beograd. — Jugoslavens-k-a
vlada je pozvala sve ze-ml- je
koji su sudjelovale u
ratu protiv Hitlerove Nje-шаб- ке
da poduzmu "encrgi-cn-e
akcije da se sprijeci lc-galizir-anje
prakse u Savez-no- j
Republici NjemaSkoj po
kojoj bi gradjani saveznid-ki- h
zemalja mogli biti uznc-miriva- ni
ill gonjeni na osno-v- u
akta iz doba okupacije i
odgovarati uopce za djela
podinjena za vrijcme dru-go- g
svjotskog rata u borbi
protiv Treceg Reicha".
Poziv je ucinjen u noti
vladama svih drzava koje
su sudjelovale u borbi pro-tiv
nacistidke Njemadke. U
noti se ka£e:
"Nirnberikom presudom
oeudjena je, kao akt zlodina
protiv mira, agresija poci-njen- a
od' strane Treceg Re-icha,
protiv niza cvropskih
drlava, medju kojima i Ju-goslavije.
Rukovodioci Tre-ceg
Reicha odgovorni za ovo
djelo zlocma proglaJcni m
istom presudom ratnim zlo-Sincim- a.
Njemacka okupa-don- a
vojska se pi-cm-a
tome
nalazila na teritoriju Jugos-lavije
1 drugih okupiranih
zemalja kao izvrSilac jed-no- g
medjmurodnog zlocina
i svaki akt koji bi proiztsao
Apartheid
Njujorski Sasopis "New
leader" objavljuje izvjeStaj
iz ЈигпоаГпбко Unije u
kome se kaze da u toj zem-I- ji
uskoro mo2e da dodje do
"zestoke pobune" zbog vla-din- e
politike ugnjetavanja
Afrikanaca. "РозНје svega
— kale Jasopis — nasilje
je jedino oruzje za koje Af-rikan- ci
znaju. To ie ono бе-m- u
su oni sami izloJeni, u
svakodnevnom zivotu".
Rasisticka politika vlade
Juznoafricke Unije. koja jo
ovih dana naisla na ponov-n- u
oJtru osudu u Ujcdinje-ni- m
narodima i izazvala бак
i zahtjcv da ova drzava bu-d- e
iekljucena iz svjetske or-ganiza- cije
zbog potpunog i-gno-riranja
svih zahtjeva da
sc poltuju prava Sovjeka —
sluzbeno je uspostavljena
zakonom izglasanim u par-lamen- tu
sastavljcnom isk-Ijui- vo
od bijelih kolonizato-ra- .
Ovaj zakon predvidja
stvaranje posebnih oblasti u
kojima zive doscljeni bijeli
koloni za koje su rezervira-n- c
najvecc i najbogatije ob-lasti,
posebne oblasti za do--
od okupatora ill kao poslje-dic- a
okupacije mora se sma-tra- ti
nezakonitim i bez ika-kv- e
pravne snage.
Naprotiv, svaki postupak
izvrscn protiv okupatora bio
je akt legitimne obrane
naroda okupirane zemlje.
Vec u toku rata, od strane
rukovodilaca savezni6kih
naroda pozivani su stanovni-c- i
okupiranih tcritorija da u-potr- ebe
sve snage u cilju na-nosen- ja
stctc Trecem Rei-ch- u,
to su podsticani i pot-pomaga- ni
u tome. Iz till raz-log- a
no moze so ni u kom
slucaju priznati njemaSkim
sudovima ill drugim njema-£ki- m
vlastima bilo kakvih
JuriFdikcija za djela koja su
etanovnici okupiranih zema-lja
i drugi 'diiavljani savez-nidki- h
naroda, poCinili pro-tiv
pripadnika njemacke vo-js- kc
i vlasti Treceg Reicha
za vrijemc rata.
Ovaj princip jo izrazen 1
u zakonu Kontrolnog vijeca
za NjomaSku br. 1 od 1915.
godine, koji je u cl. trecem
pod tac. c) izuzeo od nad-leznos- ti
njemadkih sudova
pripadnike oruzanih snaga i
gradjane savezniSkih naro-da.
Ovo je bila jedna od
mjera koju su saveznifko
seljenike iz Azije (pretezno
Induse) i specijalne rczer-vat- e
za najmnogobrojnije a-fri- fko
stanovnistvo.
U naseljima bijelih Afri-kana- ci
mogu da budu zapo-slcn- i,
all ne smiju da zjvc,
niti mogu imati gradjanska
prava.
U JuznoafriJkoj Uniji zi-- vi
oko tri milijuna privilegi-rani- h
bijelaca, oko pola mi-lijuna
Azijaca i skoro 10 mi-lijuna
Afrikanaca. AfriCko
stanovni§tvo koje ne radi u
naseljima bijelaca i koje u-glavn- om
pripada narodu
Bantu izdvojeno je u rezer-vat- e
pod upravom posebnih
generalnih komesara bjolaC-k-e
vlade.
U izvjeStaju koji je obja-vi- o
njujorski 5asopis opisuje
se posjet afriJkim predgra-djim- a
Johannesburga koja
se sluzbeno zovu "jugozapa-dn- a
domorodaka oblast" i
kojima upravlja johanesbur-Sk- o
"odjeljenje za neevrops-k- e
poslovc". U Johanesbur-gu- ,
najvecem gradu Juzno-аГпбк- е
Unije, Hvi 390.000
bijelaca, a u ovom predgra- -
Protesti u Istocnoj Njemackoj
Komitet ucesnika pokreta
otpora Njemacke Demokra-tske
Republike uputio je Sa-vezno- m
odboru Saveza ud-ruzen- ja
boraca narodnooslo-bodiladko- g
rata Jugoslavije
brzojav u kome se istice da
je protivzakonito hapsenje
jugoslavenskog gradjanina
Laze Vracarica od strane
zapadnonjemacke policije
izazvalo zaprepascenje i
protestc u javnosti Njemad-k- e
Demokratske Republike.
Predstavnik Ministarstva
vanjskih poslova Njemadke
Demokratske Republike iz-jav- io
je da se NDR pridru-zuj- e
protestu protiv hapse-nj- a
Laze Vracarica na osno-v- u
potjernice fa§istidkog su-dstv- a.
Fredstavnik Ministar-stva
je istakao da ovaj "akt
samovolje ocjenjuje kao
najdrskiju provokaciju upe-ren- u
protiv citave slobodo-Ijubiv- e
Evrope".
Stampa NDR takodjer je
osudila hapsenje Vradarica
dajuci usto vijesti i informa-cij- e
o pojedinostima hapse-nj- a
i biografskc podatke.
vlade izvrsile u skladu sa
61anom 107 Povelje UN i
prcma tome je u skladu s
pozitivnim medjunarodnim
pravom.
Nijcdnim kasnijim aktom
nije prcnijeta nadleznost na
vlasti i sudove Savezne Re-publike
Njcmadke da gone
pripadnike oruzanih snaga
i gradjane saveznidkih na-roda
za djela pocinjena pro-tiv
njcmadkih oruzanih sna-ga
i пјотабке vlasti za vri-jemc
drugog svjotskog rata.
Opce jo pozn.ato i tako-djer
potvrdjeno nirnbers-ko- m
presudom da jo njema-cka
okupacija za vrijemc
drugog svjetskog rata bila
ne nmo posljedica jednotr
medjunarodnog zlocma pro-tiv
mira, vec da je ona i za
vrijemo svog trajanja bila
samo jedan niz ratnih zlo-cina
i zlocina protiv covjee'-nost- i.
U svim okupiranim ze-mlja- ma
narodi su bili prinu-dje- ni
da se sred&tvima koja
su im bila raspoloiiva brane
i bore protiv pocinioca ovili
zlocina. Saveznici su odava-l- i
priznanje ovim pripa'dnici-m- a
pokreta otpora, koji su
pruzali znatnu pomoc save-znick- oj
strani, bilo da se ra- -
dju, na oko G5 kvadratnih
kilometara, zivi C23.000 A-frikan-aca.
"Smrtnost djece jo ovdjc
tolika — ka2c se u izvjeSta-j-u
— da svaka porodica обе-ku- je
da ce joj bar jedno di-je- tc
umrijeti."
Pisac Clanka posebno opi-suje
vrlo apatiJno i potiSte-n-o
drzanje stanovnika ovih
prenaseljenih predgradja
koji znatan dio svojih zara-d- a
moraju da utroie za prc-voien- je
u susjedni grad bi-jelih
Ijudi u kome rade za
znatno manju nadnicu od
bilo koje isplacene bijelom
dosoljeniku. "Ovdje su i
djeca nepokretnn, stara I
ncraspolozena" — dodaje
pisac 61anka, podsjecajudi
na to da takvu sliku nije vi-d- io
nigdje sirom citave Af-rik- e.
"ProSli smo kroz jedna
2eljezna vrata — navodi iz-vjesti- lac
detalj iz posjeta je-dno- m
od predgradja — i
dospjeli na otvoreni prostor
na kome je oko 100 ljudi a-pati- 6no
sjedilo i neSto pilo
iz velikih plasti6nih boca.
Citav sludaj dobio je u stam-p- i
NDR, radiju i televiziji
veliki publicitet.
List "Neues Deutschhlan'd"
pise da je hapsenje Vraca-rica
"najdrskija provokacija
uperena protiv citave slobo-dn- e
Evrope. To toj logici,
kaze list, morali bi svi Dan-c- i,
Norvezani, Poljaci i dru-gi
narodi da idu na sud.
Bonn opravdava, zakljuduje
list, brutalni napad Hitlera
na Jugoslaviju kao i zlodine
fasjstickih okupatora ubist-v- o
jednog i po milijuna Ju-goslaven- a"
Kennedy brani
Adcnaucra
Ameridki pre'dsjednik
Kennedy je izjavio da nisu
istinite sovjetske tvrdnje o
zapadnonjemaSkom milita-rizm- u
i revansizmu.
dilo o Sirim akcijama pok-reta
otpora, bilo o pojedina-cni-m
izoliranim akcijama.
Lazo Vracai'ic se borio za i-- stu
stvar za koju su se borili
borci svih pokreta otpora i
protiv istog neprijatelja ci-jel- og
6ovje6anstva.
Akt njegovog hapsenja,
upravljen protiv njega zbog
takvc borbe, pogadja sve
pripadnike pokreta otpora
iz drugog svjotskog rata u
svim zemljama. Sam poknsaj
izvrsenja t6g akta, koji se
oslanja na nezakonitom po-stup- ku
iz doba okupacije,
koji po sebi noma nikakve
pravne vaznosti, ukazujo na
o2ivljavanje duha protiv ko-je- g
su se borili saveznici i
njihovi pomagaSi.
Iz tih razloga jugoslaven-sk- a
vlada smatra potrebnim
da vladama svih zemalja ko-je
su bile na strani savezni-k- a
u drugom svjetskom ratu
skrenc ozbiljnu paznju na
ovaj postupak vlasti Savez-nn- e
Republike NjemaJke
koji podjednako ugrozava
inteiese avih saveznika i
njihovih gradjana koji su za
vrijeme rata vrSili svoju du-ino- et
u razli5itim formama,
te ocekuje da co i one sa
svojc strane poduzeti encr-giSn-u
akciju da se sprijeci
'egaliziranje prakse u Save-zn- oj
Republici NjemaSkoj
no kojoj bi gra'djani savez-m5ki- h
zemalja mogli biti u-znemir- avani
ili gonjeni na o-sno- vu akta iz doba okupaci-i- e
i odgovarati uopce za
diela росЧпјепа za vrijeme
drugog svjotskog rata u bor-bi
protiv Treceg Reicha."
Mnogi od njih nisu nas ni
pogledali kada smo u§li, a
ostali su so vratih svom picu
bez ikakve reakcije. To je
bila pivnica".
Ovakvih "pivnica" u "ju-gozapad- noj
domorodaSkoj
oblasti" ima M. Njih su ot-vor- ile
opcinske vlasti koje
samo na torn poslu ubiru
profite od 1,5 milijuna dola-r- a
— otprilike onoliko koli-k- o
zajedno zaradi oko 50.-00- 0
zaposlenih stanovnika
johansburskih afriSkih pre-dgradja.
Izvjestilac njuiorSkog Sa-sopi- sa
navodi razgovor koji
je vodio s jednim Afrikan-ce- m
stanovnikom jednog od
posjecenih predgradja. "Sve
§to mogu da kazem — rekao
mti je ovaj — jeste da se
nesto sprema. Ima mnogo
skrivenih osjecanja protiv
zakona o specijalnim legiti-macija- ma
za Afrikance,
protiv rezervata i protiv to-ga
sto najbolja zaposlenja
mogu da dobiju samo bijel-c- i.
NajjaSe nezadovoljstvo
vlada zbog toga 5to nas u-op- ec
tretiraju kao stoku".
- politika ekspioataeije i ponizavanja
Upozorcnje americkog
novinara
I iz Sjedinjenih Drzava
dolaze glasovi zabrinutosti
zbog porasta moci americ-ki- h
militarista udruzenih sa
orijaskim korporacijama.
Medju takve glasove spa-d- a
clanak novinara John
Crosby koji dolazi do zak-Ijuc- ka
da militaristi idu za
tim da гаробпи termonuk-learn- i
rat po svojoj volji,
bez obzira na predsjednika
i Kongres. (U originalu:
The brass wants to be able
to push the fateful button
plunging minkind into ther-monuclear
war by itself
without any annoying inter-ference
by the president or
Congress).
Nije slucajno
Istog dana kada je u za-padnonjemac- kom
gradu
Konstanz uhapsen jugos-lavens- ki
partizan Lazo
Vracaric zbog toga sto se
borio protiv nacistickih o-kupat- ora,
u zapadnonje
mackom gradu Frankfurt
sud je oslobodio krivice
Ericha Bunkea, sefa cent-ral-e
Gestapoa u Kopen-hagen- n,
u okupiranoj Dan-sko- j.
Bunke je bio optu-ze- n
da je u toku rata "do-nosi- o
naredjenja za likvi-dacij- u
znatnog broja dan-ski- h
patriota", a oslobo-dje- n
je pod motivacijom
da je djelo "zastarjelo".
DA LI STE OBNOVILI
PRETPLATU?
.-'Л'ЛЛ'Л-
'Л'Л
iz
za
su
se
su
sa
su
nn
ProsSava Oktobarske7revo!ucije Moskvi
— Ovdje najsvecaniji proslav-Ijon- a
M-godi§nj- ica
G. su bile
slikama iz
partije. Na u
javne ljudi proplavljivali su do
u noc ulice centra, osobito
Iduceg dana odrzana je
svecana parada. Crvcnim
trgom su motori-ziran- c
kolone vojnih jedini-ca- .
Na delu velike oklopne
amfibijc s zatim
tenkovi T-- 5 1 najsuvremeni-je- g
tipa i najvecc dosad vi-die- ne
oklopne te2ine. Iza
njih artiljerija s
topovima kojih su cijevi u
koloni rasli od lakih tnktid-ki- h
do cijevi,
strateSkih atomskih topova
dugih 25 metara, samokret-nih- ,
tj. ugradjenih tei-kir- n
oklopnim kolima s gu-sjenica- ma
koje prenose i syu
municiju i posadu. Zaklju-dil- i
su kolonu kamioni s ra-keta- ma
: od lakSih sest ni
svakom kamionu, proko tri
vrsta srednjih rakcta do in-terkontinent-alnih
grdosija,
dugih 50 metara. U torn
eSalonu vojne pa-rade
su se dva ka-mio- na
s teSkim
oklopnim koji jo
samo na jednoj bio
otvoren pokazujuci vrh cr-ve-ne
atomske glave interko-ntinentaln- e
raketc.
Prod postrojenim tru pa-m- a
тагба! Malinovski je
odrzao govor u
kojem rekao da su mir,
"Sloboda"
Premijer JuZnoafridke
dr Verwocrd je
u Pretoriji na svedan nadin
otkrio "Spomenik slobo'di".
Dakako da je u toj zemlji
spomenik slobodi anahrani-stian- ,
ali pogotovo kad o-va- ko
njegovo znadenje obja- -
snjava dr Verwocrd:
"Ovaj treba da
svijctu ka2e da samo bijela
rasa ima pravo
i
BOJAZAN U
Kanadski konzervativni
list "Telegram" (Toronto)
u posebnom izvjestaju iz Lo-ndo- na
kaze da je u Velikoj
Britaniji silno naraslo anti-ratn- o
i antiamericko raspo-loienj- e.
Ovo posljednje je plod
vjerovanja da Amerikanci
namjerno raspiruju ratnu hi
namjerno ratnu
histeriju.
Dopisnik lista Wallace
Reyburn pise da je interv-juisa- o
veliki broj Engleza
svih slojeva drultva ("od
milijunera do vozaca
pri бети je "isklju-2iva- o
pacifiste i pristalice
pokreta zabranu
oruzja", i svi koje je pi-ta- o
da je sada§-nj- a
ratna histerija plod a-mcric- kog
ratnog huskanja.
On naro5ito opsirno citira
lorda Colwyna, koji je re-kao:
"Ja se ne bojim Rusije.
Ja vise bojim Amerikana- -
ica. Oni ratni huska6i
ZASTO TRKA U
AmeriSki Casopis "Na-tion"
objavio je Clanak pod
naslovom "Juggernaut —
The Warfare State", u kome
iznosi nekc vrlo interesantne
podatke o атепбкот nao-ruzavan- ju.
U dlanku se iz-med- ju
ostalog kaze:
"Proizvodjac'i aviona i ra-kct- a,
ovisni do 100 po-st- o
poslova o vladinim naru-dzbam- a,
ne mogu raditi za
mir, ne mogu to ni lokalni
biznismeni ni lokalne trgo-vaCk- e
icr svaki put
kad se neki zastarjeli model
odbaci ili neka baza
Crvem trg.
spas svijeta od atomskog ra-ta
i razoruzanje osnovne ta-dk- e
sovjetske politike. So-vjets- ka
vlada zeli da ukloni
ostatke drugog svjotskog
rata i stanje u
svijetu. Ali. kako rekao
imperijalisti od-bija- ju
sovjetske prijedloge:
nastavljaju ratne pripreme
i provode militarizaciju Za-pad- ne
Njema5ke. Zbog toga
oruzane snage Sovjetekog
Saveza dobile od partije za-dat- ak
da urade sve kako bi
udvrstili svoju
snagu — kazao je dalje Ma-linovski
zakljucivSi da sov-jets- ki
ljudi sad imaju u ru- -
kama пајјабе j najsavrseni- -
oruzje i tehniku svije -
u
Moskva. jo na nacin
Oktobarskc rcvolucijc Slavlje je po-ce- lo
vec novembra. Ulice obavijene svjetlecim
vijencima, rukovodilaca i parolama novog
programa trgovima i parkovima odrZanc su
prireVlbe. Milijuni kasno
protutnjile
vojnicima,
atomskim
mamutskih
na
po
za-kljucn- om
nalazila
cjevastim
odvojkom,
strani
prethodno
je
Republike
spomenik
na suprema-cij- u
vladanje."
raspiruju
auto-busa"- ),
nuklear-no-g
izjavili
85
komore.
zatvori,
normalizira
je
Malinovski,
obrambenu
je
Nedavno je u Parizu uha-pJen- o
desetine hiljada Alzi-rac- a.
UhapSeni su strahovito
mudeni. Mnogi su ubijeni.
Dosad je iz rijeke Seine iz-vadje- no
oko GO leieva. Mno-gi
su nadjeni objeseni u pai
kovima i nenaseljenim pred-jelim- a
grada.
Protiv toga divljaltva 6uli
su se glasovi i u francuskom
parlamentu. Evo 5to je re-kao
poslanik Claudius Pelit:
"Ja necu citirati drugo
nego samo dinjenice, za ko
je mogu dovesti svjedoke
Jedna elipa lijecnika i bol-nida- ra
je morala inten'eni- -
rati u 210 sludajeva, a to su
bili sve ranjenici, koji su
bili parkirani u Paladi spor--
ta poslije racije. Ti su mus- -
limani bili 24 sata bez hrane
i vode. Vccina je njih imala
ozlijede po glavi, slomljcne
ruke, a neki i noge. Lijednici
IJRITANIJI
(warmongers). Ja sam sus-re- o
Hruscova i razgovarao s
njim . . . On ne namjerava
zapoceti rat. Cega se ja bo-jim
je to da ce neki glupi a-meri- 5ki
pukovnik ili senator
pociniti neku glupost i sta-vi- ti
mast na vatru. Hrus£ov
ce morati da uzvrati na neki
пабт, ali on nece poci u
rat".
Slicno se izjasnio industri-jala- c
John Lewis, bivsi 51an
parlamenta.
Reyurn kaze da u Velikoj
Britaniji naro'd vjeruje da
nec"e biti rata. Nitko ne gra-d- i
"seltera".
Na ispitivanje raspoloie-nj- a
"obicnih Engleza" upu-tio
se nakon se u amcrickoj
stampi pojavila kritika "en-glesk- e
ravnodu§nosti'" pre-m- a
nuklearaoj opasnosti.
Reyburn kaze da se on uv-jcr- io
da nije u pitanju rav-nodu§no- st
nego zdrav ra- -
zum.
NAORUANJU?
nastaje pitanje zaposlenja i
zivota tisuca i tisuda ljudi i
onda se sa svih strana podi-z- c
povika na vladu. Mi smo
postali vezani za trku u na-oruzan- ju
u kojoj je podrza-vanj- e
zategnutosti potreba
a proizvodnja svih zastra§u-juci- h
oruzja vitalna — ne
samo zbog nasc zastite vec
zato da so odrzi proizvod-nja.
Ta trka gotovo neizbje-2n- o
vodi do ratno cksplozije
i unistenja svijeta a mi no-ma- mo
nikakve samo'discipli-n- e
niti volje da pokusamo
I svemu tome stati na kraj."
tu kojom su u stanju da pot-pun- o
uniste svakog agrcso-ra- .
A nn lerasi mauzoloja na-laz- io
se prvi sekretar HruS-6o- v
sa doset clanova novoi-zabran- og
prezidijuma CK
KP SS.
Tutanj tefikog i oklopnog
oruzja na Trgu jo zamljenio
mai-- s fiekulturnika. Postro-jil- o
ih se 10.000 prod mau-zoleje- m.
Po jirvi put otkad so vr5e
ove parade svih 10.000 fis-kulturn- ika
je na Crvenom
trgu izvelo vjezbc uz puSta-nj- e
simbolidnih raketnih ba-lon- a
i razvijanje zastava.
Zatim je slijedio trosatni
defile gradjana raznih rajo-n- a
Moskvo s transparentima
i grafikonima.
Naveder se iz Kremlja vi-n- uo
nad gradom moskovski
gigantski vatromet, dok se u
"Boljhom dvorcu" odrzava--
1 lo svedano primanje.
su imali prilike da prihvatc
po drugi put ranjenike, koje
su vec previli i otpustili, jer
su odmah nakon otpuStanja
— ponovno bili ranjeni."
Posljednje vijesti kazu da
9 hiljada uhapSenika Straj-kuj- e
gladju.
Nepismenost u svijctu
Prema GodiSnjanku Uje-dinjen- ih
naroda, nepisme-nost
je najproSirenija medju
domorodadkim stanovnit-vo- m
u Africi. g'dje dostiie i
80 posto. U Svazilendu nepi-smen- o
je vi5e od 95 posto
stanovnika. Na drugom mje-st- u
po nepismenosti nalaze
se zemlje Azije i Latinske
Amerike, dok jo nepisme-nost
najrjedja u Evropi, Sje-vern- oj
Americi i u Oceaniji.
Rekord u pismenosti drfc
Sovjetski Savez i Sjed. Drza-v- e
sa dva postoka nepisme-ni- h
stanonika.
Divljastvo francuske policije