000265 |
Previous | 10 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
IllM I r- - 5$- 8- in K. ,-- j; a H i it It I ; -- I j j%џ --far Wit! tf it' Ч "Ј !' ч& .ш-шимшш- ш &sro шгшт -- н&јг %Ш' ' т 'ж. , ,( ..,.1., .- -' "'", г м'јЧ'1 - .'i it; ' ' : ... ' .-- .!,? J. '14 1 . f(il ' 'Vt' .".. it-- ''7""да,Ј rf- - e m. !: ' !i:JV .. 'i-'te-X. af7rfiWif' 7 ' April 5, 1978 . : .у „:,;. -- 5r : ;ШЈ-№№ШШ11№- : nij!5.-;i;j;f!i;- : 4№iW!aji;% ',y -- .№ j„ ARGENTINA Trenutno je u toku medunarodna kampanja za bojkot Svetskog prvenstva u fudbalu koje treba da se odrzi u Argentini. Vojna hunta koja vlada torn zemljom do grla je zagazila u krv i mucenja, pa prvenstvo treba da ublazi nepovoljni utisak. Dono-sim- o izvode iz pisania italijanskog casopisa "Cambio 16" Nekoliko stotina metara od monumen-talno- g stadiona fudbalskog kluba "River Plata", na severu Buenos Airesa, marinci iz "Udarne grupe 3—3" bill su veoma zauzeti vrlo nevojniCkim poslovima. Uredivali su i pripremali zg radii Vojne tehni6ke Skole I јоб nekoliko zgrada iz sastava vojne baze za predstojece Svetsko prvenstvo u fudba-lu. Te prostorije korlstice se kao svlafcioni-c- e i mesto za odmor ekipa kada prvenstvo робпе, juna 1978. Pre toga treba samo dezinfikovati zgradu, oprati mrlje od krvi i uklonitl izvesne "instalacije". U toku skoro dve godine, Vojna tehnidka §kola slufila je kao jedan od najraflnirani-ji- h centaraza mucenje politidkih zatvoreni-k-a u Argentini. Po mnogobrojnim svedo-Cenji- ma koja su prikupile razlifiite organi-zacij- e za odbranu prava Coveka, tu se prak-tikov- ao driginalan nacin тибелја u grupi: zatvorenika bi, komad po komad, sekli elektridnom testerom za meso, pred osta-li- m bududim zYtvama. Јоб se po argentin-ski- m logorima mogu sresti ljudi koje je тибепје psihiCki potpuno uniStilo i koji se jedva krecu, svedeni na slomljenu senku od 6etrdesetak kilograma. Ti ljudi su u 2ivotu zahvaljuju6i ekipama vojnih lekara koji in odrzavaju, u nadi da бе im.joS neSto priznati. ' Oye podatke prikupio je Medunarodni korriitet za'bojkot Svetskog prvenstva u fudbalu, na osnoyu svedo6enja onih koji su uspeli da pobegnu prebace se u ino-stranst- vo. AH, oni su samo kap u moru argentinskih politidkih zatvorenika, kojih sada ima najmanje 17.000. Ova cifra sama po sebl dovodi ve6 u pitanje moralnu . stranu Svetskog prvenstva koje treba da se odrfi u byoj zemlji. Nezasiti teror Statistidki podaci o nezasitom teroru argentinske vojne hunte poti6u od izvora koji nema interesa da preteruje: od obave-Stajn- e sluzbe armije Sjedinjenih Drzava I od State departmenta u VaSingtonu. U jednom poverlji.vom IzveStaJu — do koga je do§ao "Cambio 16" — vlada SAD izlaze, sa obiljem detalja, rezultate svojih Istraziva-nj- a u vezi sa zverstvima.argentinske vojne hunte. Na osnovu tog izveStaja Amerikanci su vojnoj hunt! uputili "preporuke" koje se odnose na po§tovanje ljudskih prava. Drzavni sekretar Cyrus Vance bio je upoznat sa tim IzveStajem kada je novem-br- a 1977. posetio Buenos Aires. Tom prili-ko- m je generalu Horhe Rafaelu Videli podneo listu od sedam I po hlljada imena zatvorenih Hi "nestalih" Ilea. Argentinski vojni funkcionerl demantovali su tu vest, all je nekoliko dana kasnije ameri6kl ambasador u Buenos Alresu, Raul Kastro (bivSi guverner Arizone) potvrdio postoja-nj- e I istinitost tajnog izveStaja. 'Oslm 17.000 politl6kih zatvorenika, kako tvrdi IzveStaj, pobljeno je preko Sest hiljada ljudi, bez sudenja I sli6nih "formal-nosti- ". U koncentracionim logorima sva tri roda vojske, ima oko sedam hlljada ljudi, u zvanitfnim zatvorima isto toliko, a rJo poli-cijski- m komesarijatima i tajnim centrima za muCenje.sodi јоб preko tri hiljade zatvo-renika, Cijaje istraga u toku ill 6IJi identitet јоб nije utveden. Medu polltidkim zatvorenicima i ubijeni-majnis- u samo politlCki akiffvisti i protivnici „ re2ima.. ViSe hiljada ljudi' zatvoreno je i : ubljeno bilo "дгебкот", bilo zato 6to su : Rrijatelji jli. rodaci dfugjh zrtava. Zlocin misljenja "Samo veoma mall broj zatvorenika (14 odsto) odgovara definiciji "subverzivnlh elemenata", tj. aktivnih boraca protiv vojne vlasti. Cak i medu njima, vedina je samo bila naklonjena otporu u granicama politlC-k- e borbe. General Videla i njegovi zbiri imaju origi-naln- e kriterijume: "Nije terorista samo onaj koji ubija i postavlja bombe", kaze general u jednom intervjuu, ved i onaj koji Siri ideje suprotne пабој zapadnoj I hri§-dansk- oj civilizaciji". Tako je za argentlnsku huntu — i т1б1јепје postalo teroristidki akt. U skladu s tim, argentinski vojnici primenjuju, osim ubijanja, јоб jedan nadin uni6tavanja ljudi. Definisao ga je Huan Karlos Ortis, direktor jednog od najvedih zatvora u Argentini: "Ne6emo ubijatl zatvo-renik- e, jer za sada imamo takva naredenja. Sto se mene Ибе, sve bih to postreljao, all vojnici su naredili da.ih uniStavamo psihiC- - Bez obzira na maStu i surovost argentin-skih vojnika i tamnidara, pslhi6ko uniSta-vanj- e nije пагобИо efikasno, sudedi po tajnom izve6taju State departmenta: "Pos-toj- e podaci koji ukazuju da ро1Шбк! zatvo-reni- ci prete nemirima i Strajkovima gladu. Vlasti kainjavaju takve рокибаје, ubijajudi kolovode, ali to јоб у1бе zaoStrava atmos-feru- ". Sta brine Sjed. Drzave? Osim ljudskih prava i moralnih obzira, Amerikance brine јоб nedto kada je u pita-nj- u Argentina, &o se moie naslutiti Iz tajnog izve6taja: "Argentinski zatvori Imaju dugu tradiciju pobuna, sukoba i bekstava, individualno Hi u grupl. Mogude je da u narednim mesecima dode do talasa pobu-na, pa je vlada planlrala u takvim sludajevi-m- a masovna ubijanja zatvorenika. Tako пеб№ moze u sada§njim uslovima i pri sada6njem raspolozenju stanovnIStva do-ves- ti do 1апбапе reakcije, serlje pobuna i nemira, pa i do op6teg sukoba. Takav potres mogao bi da obori sada6nju vladu, I Izbjegllc'e &o bi Imalo opasnlh poBledlca. Druglm геб!та, роПИбк! je neophodno da sadafinja vlada u6lnl гпабаЈпе ustupko u ovim stvarl-m- a, ako zell i dalje da kontroliSe sltuaclju". U "preporukama" атег!бке vlade inslstl-r- a se паЈу1бе na torn aspektu: oduvatl na vlasti sadaSnju desnl6arsku vojnu vladu. Odbijanje argentinske vlade da prlzna kako postojl viSe od 3.442 роПИбка zatvore nika u toj zemlji, znaCI da je bar 14.000 ljudi prepuSteno na milost i nemllost dzelatima i tamnidarima. Pored toga, moze se uskoro dogoditi da vojna hunta Izgubi svoje dosad monolltno jedinstvo: admiral Emillo Masera, jedan od njenlh dlanova, potvrdio je da postoje tedka кгбепја ljudskih prava u Argentini I za to baclo krivicu pre svega na "ребаке", tj. pripadni-k- e kopnene vojske. To se tumadi kao priprema terena za nastupanje admlrala Masere kao "spasloca" naclje, u аЊбаји sloma vojne vlade. "Da ta геб nije neprljat-n- a, rekao bih da u kopnenoj vojsci vrvi od faSisti6kih bandl", Izjavio je admiral Mase-ra. Da bi se bolje plaslrao, admiral je бак poslao u Va3lngton dva kapetana bojnog broda, da tamo objasne kako su Videla I peбadlnci za sve krlvl, dok su mornarl I avijatl6ari flni ljudi, Ako mu manevar I uspe, ovaj argentinski Pontije Pilat teSko de dokazati da nije znao kako se u njego-vi- m mornaridkim bazama ljudi 2ivi terete I seku testerama, kao i da helikopterl avlja-cij- e avakog dana nose1 i izbacuju u more unakazene leSeve politidkih zatvorenika, kojlma su otvorili utrobu, da ne bl plivall. (Cambio 1S) POZIVN A BOJKOT Sltuacija u Argentini prlvukla je paznju celog 8veta, na zalost, tek kad je ova zemlja odabrana za odrfavanje narednog Svetskog prvenstva u fudbalu. Brltansko Naclonalno udruzenje novinara optu2llo je vojni rezim da hode da Iskorlati Svetsko prvenstvo u fudbalu kao dokaz legitlmnosti svoje krvave dlktature, slldno Hltlerovlm manevrlma oko Ollmpijade 1936. godine. Vojni re2lm je, za dve godine poblo 29 novi-nara, zatvorlo 70, a 40 Ih je "nestalo". Medunarodni komltet za bojkot Svet-skog prvenstva u Argentini pozvao je sve zemlje udesnice da se uzdrze od slanja svojih reprezentaclja I prodlo2lo da se prvenstvo odril na nekom drugom mestu. Donoslmo izvode iz poziva na bojkot ovogodidnjeg Svetskog prvenstva u fudba-lu: -- ~гЛУА'Ш1И8ШЈе y "Hode II se ovogodlfinje Svetsko prve-nstvo u fudbalu Igratl na samo nekoliko stotina metara od ngjstraSnljeg mudllista u Argentini? Toliko Je udaljen stadlon "River Plata" od Vojne tohnldke бко!е, sodlsta ; argentlnekog Gestapoa, "Udarne grupe 3—3". Ved dve godine ova grupa obavlja 8voj krvavl posao I hiljade ljudi l Jena Iskuslll su njene metode: mudenje elektrlfi-no- m strujom, vatrom, sedonjo elektriCnom testerom, dranjo koie ltd. Za poslednjo dve godlno, u Argentini je zatvoreno preko 8000 a "nestalo" preko 15000 ljudi. Procenjuje se da su Izmedu . osam I deset hiljada ljudi poblle "snage reda" I to bez Ikakvog sudenja. To se ne erne nlkada zaboravltl. Argentinske vojna hunta, koja nacistld-ki- m sredetvlma sprovodl neduvenu dlklatu-ru- , pokusava da od Svetskog prvenstva u fudbalu napravl drzavnu stvar I politl6ki poen. O tome svedodi potpuno angaiova-nj- e vlade i policije u organlzovanju prve-nstva, kao i udeSde svlh delova represlvnog aparata u prlpremama. Argentinski vojni : rezim hode da preko ovog prvenstva poboljSa svoju sliku u odlma modunarod-no- g Javnog mnenja I da udvrsti svoj polozaj u zemlji, zatvarajudl Јоб vISe ljudi pod Izgo-voro- m da "ne ometaju takvu medunarodnu manlfeetaclju". Tiranskl reilm generala . Vldele eukobljava se od podetka sa' otporom stanovnIStva: strajkovi, sabotage, ( demonetraclje majkt i rodaka "nestalih". , Hodemo II dozvoiltlda se; kao u Berllnu'uni 1936, Jedno modunarodno sportsko takmi-denj- e iskoriatl za prlznavanje najcrnje fadlstldke dlktature?" (Le Monde) Nestalo ill pogiriulo 180 novinara . MEXICO — V posljcdnjc dvlje godine, ko-ll- ko se u Argentini nalazi na vlasti vojna hunta, uhapSeno je, poginulo ill nestalo Ш novinara. Kako javlja .latlnskoamcriCko novinska a-ge- ncija Inter Press, ovaj podatak Iznosl вс u poeljednjcm eaopficnju takbzvane Unije nn-gentinsk- ih novinara za slobodu (UPAL) koja ima svoje sjedifite u Mcksiku i zalaXc sc zo pomaganje uhapgenth progresivnlh novlnar-skl- h pera .Argentine. U ваорбепји UPAL, Ciji su ilanovi Izbjcgll argentinski novinari koji give i rade u Mck-filk- u, kaze se takoder da je od dolaska vojne hunte u Argentini zatvoreno i zabranjeno ne-koliko stotina novina i publikaclja. LIBANON NAKOK IZRAELSKE AGRESIJE BEJKUT (Od ddpisnika Tanjuga) — NaSa su djeca gladna, a mi ncmamo mo-gu6no- sti da kupitno hranu, kaze Mustafa Halil, otan devctoroclanc obitelji koji jc ovih dana tlgao u Bcjrut, bjezc6i prcdiz-raclski- m tenkovima i avionima iz jednoga libanonskoga pograni6nor; sola. Dajtc mm barcm koricu kruha, kr5c rukc обајпс ma.jkc, Libanonkc I Palcstinke, a cijc sc suknjc drze jos prcplasena djeca. P.cjrul, nekadaSnja mctropola zabavc i razbibriga, pretvorio sc ovih dana u golomi izbjcglicki logor jcr su dcsccl lisuca izbjcglica potra-zi- li spas u Hbanonskoj prijcslolnici. Po5to su izraclslci :Kfirovi I Phnnto-m- i izruCili svoje" prvc smrlonosnc terete da bi zatim uslijedila ofenziva Shcrmunn i druih tenkovKkih grdoslja, iz mnolh libanonskih nasclja i palcstinskih logorn na.jugu Libanona Icrcnula jo neprcKlcdna kolona izbjcRlica. PoSto su јоб prijc tride-scta- lc godinn proljcrahi Џ svoje domovine, Palcslinci su uvijek sprcmni na pokret u :n -- л r-'i''.'-fc - ШЏ m.r : " Џ, 4BW1W" — vuMKnttawmsi тавсшшважјшгшвш si - RimsKom Ovih dana talljanski gledaocl vl-dj- ell su jedan neobidan televlzijskl film. Poznatl filmski autor Mario Ferrero reallzirao je dramu koju je smjestio u ambijent stadiona u Santiagu de Clle, u kojemu se odlgrao najvedi dio dlleanske drame. Zanimljlvo jedaje kao osnovlcu te 'M drame Ferrero uzeo poznatl tekst Garcije Lorke, njegovu dramu "Marl-an- a Pineda", all juje loclrao u Clle. Film Ima naslov "Dugl jauk slobo-de- ", a realiziran je na ollmpijskom etadionu u Rlmu. To Je zapravo drama u draml, a glavnl Junaci doiiv-Ijavaj- u svoju tragedlju na stadlonu koji Je bio pravl logor vise mjeseci. "Ideja ml je bila" — kale Ferrerf — "da prlkazem grupu glumaca-IJevlda-r- a, protivnlka Plnocheta, koji su bill uhapSenl dok su u svom teatru prl-prem- lll Lorklnu dramu "Mariana P-ineda. Dovedenl u taj specijalnl logor, htjeli su udlniti nesto da bl probudlll vjeru I borbenost medu zatvorenom masom. Odluduju da naetave s probama drame na stepe-nlcam- a stadiona. Stadlon je odgovo-ri- o na tu akclju, reaglrali su I vofnlcl I jedan je glumac bio ubljen. All, na kraju, evl tl ponlzenl I uvrijedenl viSe nlsu bill nl ponlzenl ni uvrijedenl". kose ® traganju za novim prlvrcmenlm utocis-tc- m. Ovaj se put medu izbjeglicama na-б- ао i veliki broj libanonskih gradana, oso-t)i- to poslovicno siromaSnih muslimanskih Siila. I.bjegllce su najprije pokuSalo naci uto-fiS- te u Tiru; najvc6em Јибкот giadu na H'l'.u, ali su pred izraelskim topovnjaC'ama ubrzo okrcnule na sjevcr, prema Bejrutu. Tisuce su izbjcglica sliglc do Bcjruta nnj(45c'c samo s jednim ili sa dva zavcz-j.i- a najnuznijih slvari, koristcti kao pri-jcvoz- no sredstvo mngurcc, konjc ill uglav-n- m vlastito noge. Ncki su pedeset ili vi5c kilomclara prcSll noscci djecu u naru-("-i- u ili gurajuci kolica. 1 ivi val od mozda dvadcsctak tisuca iz- - Jt'guca stigao jc u Bcjrut i njegova prca-gra- da vec neposri'dno nakon pofvctla izva-eis- ke :ifrpslln Ail lrnlfr ir irfrnsnr rinhlin nrnrlii.wt ... i..„:i..~!i :...-.-„. r tl...nn.. :.. 1 -- """чи im LuuLwrij Јилпиц UlUUIIUim, M. bjoglice su pot-cl-c stizali u Bcjrut u sve vui-i-m valovimn. Libanonskc vlasti,- - libanonski Crvcni тштшттшлшашшатштштттшшввтшвшш&швштшшшвтштшашшаштвтшшатшаттш1Ш STHDionu Lorkina "Mariana Pineda" povjes-n- a je.drama napisana 1925. godine. Prvl put je prikazana 1927. godine, a goyori o Marian! Pinedi, junakinji koja je u 18. stoljedu poginula za slobodu od vojnidkih koplja. O toj junakinji ispjevane su poslije brojne balade, kojima se i Lorka sluzio graded! svoju dramu. 'Smjestena u surove uvjete stadiona u Santiagu, koji je u пабе vrijeme postao simbol terora I faSistidke dlktature, ta je drama sasvim sigurno imala specifi-da- n odjek i stekla novu aktualnost. Ferreri je dugo nosio u sebl ideju o postavi te drame I sad je tu priiiku odlldno Iskoristlo. PomlSljaoJe prije da je postavi u ambijent faSistidke Spanjolske, a kasnije u Gr6ku pod diktaturom pukovnlka, dok se najzad nije odludio za Clle. U realizaciji te verzlje Lorklne drame sudjeluju starl-j- i glumci i njihovi mladi rodaci, бак i slnovl. Tako, na primjer, atari Fosco Giacetti glumi u jednoj od glavnih rola uz svoju пебак!пји Giannu Giacetti. Glumac Annlbale Ninchi gluml takoder u jednoj od glavnih rola kao I njegov sin Arnaldo. Nastupa i Tito Schipa, diji je sin komponlrao muzlku za film! Film M. Ferrera bio je vrlo dobro primljen u talljanskoj javnosti. Ц 1 ® kriz, palestinski Crveni polumjesec i sli-c- ne organizacije pokusale su osigurati naj-hiln- ije potrebe za armiju izbjcglica. Ali je broj izbjeglicu odito dalcko prcmasio skro-m- nc mogucnosti . tih organizacija. Stoga sada izbjcglicc upadaju, nerijetko uz pri-jctn- ju automata ili drugog oruzja, u pra-z- nc stanove. Mnogi sc stanovnici Bcjruta ne usuduju napustiti stan duzc ncgo sto jc nuzno da sc kupi kruh i!i nesto sli6no. Dodusc, na spprtskim stadionima u Bej- -' rutu i-S-aidi, kao i drugdjc, podignuto je na stotinc satora za izbjcglicc. Ali, palc-stins- kc sc izbjcglicc nc usuduju smjestiti u takvc prihvatne centre jer se ocito pla-ge novih izraelskih bombardiranja. Vi5e dzamija, skola i drugih ustanova prctvo-rcn- o je u izbjcglifikc logorc. Zasad je osigurano 20 dkg kruha i po nekoliko krumpira kao dnevno sledovanjc po obitclji. A to, naravno, nije dovoljno jcr to su пајбсбсе visctlane obitelji, pa glad i bolcsti ved kose izbjcglicc. PREDRAG STAJVENKOVIC аввнвпбВ1ВВВ!аввЕавВ!ВВ! MifflffifflHffl PiSe: Ivan dolak S1SS 0itaju6i novine ili gledajudi tele-vizij- u fiovjek je, ho6e-ne6- e, svjes-ta- n svjetskih zbivanja — socijal-ni- h, ekonomskih, i nadasve politid-kih. Neke'.od tih stvari nas vi§e zanimaju, pa ih tako i tretiramo. Mene, na primjer, zanimaju doga-da- ji na Bliskom istoku, kao i povod za stvaranje zidovske drzave u Palestini, naime, stvaranje dana§-nje- g Izraela, borbe arapskog i zidovskog naroda, te konflikti na toj teritoriji koji bi mogli dovesti do svjetskog rata. Kroz sve te dogada-j-e ispreplide se jedna пјеб, jedan pojam, nevidljivali ipak realan — a to je пјеб ZIONIZAM. U nas se izgovara 'cionizam'. Sama пјеб zionizam potekla je od rijefii Zion, kdja ima vi§e гпабе-nj- a: ра1аба zidovskog kralja Davi-d- a, koji je zivio prije 3000 godina; centar zidovske religije i drzavne, . odnosno, politi6ke uprave; bozja киба; u Sirem гпабепји te rije6i grad Jeruzalem. U drugoj polovini 19-o- g stolje6a zidovski pisci mislioci робшји tretirati i formirati zionizam kao pojam, kao pokret, kao organ izaci-j- u. U po6etku je fundamentalna ideja zionizma bila kolonizacija po svijetu raseijenih 2idova u jednu zajednicu. Najidealnija zemlja bila bi stara zidovska domovina Palesti-ne, zemlja njihovih snova, zemlja biblijskih proroka. Tako prvi kolonisti dolaze u Palestinu iz Rusije i Poljske poslije 1871. godine, kad je ubijen ruski car Aleksandar II, te nakon prolive-n- e zidovske krvi po ulicama Odese i drugih gradova. Prvo u isto'6noj, a zatim i u zapadnoj Evropi pojavljuje se antisemitizam, koji kroz tride-seta- k godina mijenja prvobitno znafcenje miroljubivog zionizma i postepeno ga pretvara u ono Sto. on ostaje sve do naSih dana, tj. orga-nizacija 2idova cijelog svijeta sa ciljem uspostavljanja zidovske dr-zave u Palestini. lako su 2idovi izgubili Palestinu prije 2000 godina i ista se poslije nalazi u rukama Perzijanaca, Rim- - ' Ijana, Bizantinaca, Arapa i Turaka, kroz sve to vrijeme razbacani 2idovi po svijetu рпбаји o proSlim vreme- - nima, sa Thorom i Talmudom sa- - njaju o povratku u po bogu im obedanu zemlju — zemlju meda i ' mlijeka. Djelovanjem zionizma skoro kroz jedno stolje6e njihovi snovi su se i obistinili. Spomenuo sam Thoru i Talmud namjerno, jer i one su imale bitnog utjecaja na stvaranje zionizma. Thora je, kako znademo, masovno vjersko zalaga- - nje, jasno, vjekovima izmjenjivano, dotjerivano i popunjavano. Srz I vjerovanja ostao je neokrnjen — a to je jedno bozanstvo, gospodar j svemira, vrelo dobrote i pravde. I Talmuda imamo u dvije verzije. Jedna je nikla u Palestini, iz Jeru- - I zalema, a druga u Mezopotamiji, iz I Babilona. U toj knjizi su interpre- - tacije biblijskih zakona i rituala, pa je ona u duhovnom smislu isto Sto i vaze6i pisani zakonik jednoga naroda sa drzavom i upravom. t Koncem 19-o- g stoljeia u Madar- - I skoj je Hamelekh (Theodor) Herzl, ШЕЕа SSgS 6iji je kratkotrajni zivot sav ulozen u borbu za ostvarenje zionisti6kih ideja, nazvan ocem realnog zioniz-ma, a njegovo tijelo danas lezi u granitnom grobu na brijegu iznad Jeruzalema. Po Herzlu zidovski problem nije samo antisemitizam,' nije ni socijalni niti religiozni, nego politi6ko-nacionaln- i. Njegov zioni-zam je realan, ratoboran, on kro6i naprijed i ruSi sve zapreke da dode do eilja. Kao novinar Herzel obilazi zemlje i gradove, sastaje se sa vidnim 1i6nostima svog vremena. Веб, Pariz, London, Jeruzalem i Carigrad su gradovi njegovog dje-lovan- ja. Bio je dopisnik be6kih novina, ali sav njegov rad se kretao u duhu zjonizma. U svim zemljama Evrope i Azije тби zionisti6ke organizacije. On pronalazi filantro-p- e, bogate 2idove sa zapada koji daju bogatstvo za kupovinu zem-IjiS- ta u Palestini, za zionisti6ku propagandu, za izdavanje novina i knjiga, za nabavku oruzja za zidov-ske emigrantske grupe. Engleski baron Rothschild daje za zionizam kapom i Sakom, ali i svaki 2idov bio on i najsiromaSniji, daje mate-rijaln- u ротоб. Herzl se uvla6i u sve pofiti6ke krugove "Evrope. U Cari-gra- du se sastaje i sa sultanom Hamidom — tada je Turska gospo-daril- a sa Palestinom — i ugovara useljavanje 2idova. Njegovim utje-caje- m nikla je tzv. Balfourova Deklaracija o stvaranju zidovske drzave. Herzl je umro ne dozivivSi potpuno ostvarenje svog 'realnog' zionizma. U vrijeme drugog svjetskog rata a povodom Hitlerovog antisemitiz-m- a i krvolo6nog uniStavanja 2ido-v- a, ukoliko su uspjeli i pobje6i, 2idovi se masovno naseljavaju u Palestini, gdje osnivaju ratoborne grupe, kao: Aligad Beth, Mossad,-Leki- d (bra6e Stern), Beitari, Haga-na- h, Irgun. Da napomenemo da je Irgun grupa bila upravo grupa krvo-1обш- п osvetnika i ubica, koji su svoj gnjev ispoljavali ne u borbi protiv nacizma i hitlerovske bande ve6 nad nezaSticenim arapsktm stanovniStvom u Palestini. Grupa Haganah i Irgun bile su srz danaSnje armije Izraela. Koman-da- nt grupe Irgun u svoje vrijeme bio je danaSnji predsjednik vlade Izraela Menachem Begin, a koman-da- nt grupe Haganah MoSe Dajan, prije minister obrane, a sada ministarvanjskih poslova Izraela. Osnivanje gore navedenih vojnih grupa bilo je djelo zionista. Od svog po6etnog djelovanja pa do danas zionizam mijenja svoje ide-je: prva je bila naseljavanje zidova u Palestini, druga protjerivanje Arapa, a tre6a zauzimanje sve vedeg zivotnog prostora jer zbog naseljavanja koje joS uvijek traje, Izrael smatra da treba da se Siri i teritorijalno. Zionizam je danas organizacija Zidova iz zapadnih drzava i Izraela, koja sa ogromnim bogatstvom dirigira ekonomskim i politidkim zivotom zapada. Kad bi izbio svjetski rat teSko bi bilo prona6i krivca, ali бе se тобј dokazati da je zionizam upleo u to svoje prste.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 24, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-04-05 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000063 |
Description
Title | 000265 |
OCR text | IllM I r- - 5$- 8- in K. ,-- j; a H i it It I ; -- I j j%џ --far Wit! tf it' Ч "Ј !' ч& .ш-шимшш- ш &sro шгшт -- н&јг %Ш' ' т 'ж. , ,( ..,.1., .- -' "'", г м'јЧ'1 - .'i it; ' ' : ... ' .-- .!,? J. '14 1 . f(il ' 'Vt' .".. it-- ''7""да,Ј rf- - e m. !: ' !i:JV .. 'i-'te-X. af7rfiWif' 7 ' April 5, 1978 . : .у „:,;. -- 5r : ;ШЈ-№№ШШ11№- : nij!5.-;i;j;f!i;- : 4№iW!aji;% ',y -- .№ j„ ARGENTINA Trenutno je u toku medunarodna kampanja za bojkot Svetskog prvenstva u fudbalu koje treba da se odrzi u Argentini. Vojna hunta koja vlada torn zemljom do grla je zagazila u krv i mucenja, pa prvenstvo treba da ublazi nepovoljni utisak. Dono-sim- o izvode iz pisania italijanskog casopisa "Cambio 16" Nekoliko stotina metara od monumen-talno- g stadiona fudbalskog kluba "River Plata", na severu Buenos Airesa, marinci iz "Udarne grupe 3—3" bill su veoma zauzeti vrlo nevojniCkim poslovima. Uredivali su i pripremali zg radii Vojne tehni6ke Skole I јоб nekoliko zgrada iz sastava vojne baze za predstojece Svetsko prvenstvo u fudba-lu. Te prostorije korlstice se kao svlafcioni-c- e i mesto za odmor ekipa kada prvenstvo робпе, juna 1978. Pre toga treba samo dezinfikovati zgradu, oprati mrlje od krvi i uklonitl izvesne "instalacije". U toku skoro dve godine, Vojna tehnidka §kola slufila je kao jedan od najraflnirani-ji- h centaraza mucenje politidkih zatvoreni-k-a u Argentini. Po mnogobrojnim svedo-Cenji- ma koja su prikupile razlifiite organi-zacij- e za odbranu prava Coveka, tu se prak-tikov- ao driginalan nacin тибелја u grupi: zatvorenika bi, komad po komad, sekli elektridnom testerom za meso, pred osta-li- m bududim zYtvama. Јоб se po argentin-ski- m logorima mogu sresti ljudi koje je тибепје psihiCki potpuno uniStilo i koji se jedva krecu, svedeni na slomljenu senku od 6etrdesetak kilograma. Ti ljudi su u 2ivotu zahvaljuju6i ekipama vojnih lekara koji in odrzavaju, u nadi da бе im.joS neSto priznati. ' Oye podatke prikupio je Medunarodni korriitet za'bojkot Svetskog prvenstva u fudbalu, na osnoyu svedo6enja onih koji su uspeli da pobegnu prebace se u ino-stranst- vo. AH, oni su samo kap u moru argentinskih politidkih zatvorenika, kojih sada ima najmanje 17.000. Ova cifra sama po sebl dovodi ve6 u pitanje moralnu . stranu Svetskog prvenstva koje treba da se odrfi u byoj zemlji. Nezasiti teror Statistidki podaci o nezasitom teroru argentinske vojne hunte poti6u od izvora koji nema interesa da preteruje: od obave-Stajn- e sluzbe armije Sjedinjenih Drzava I od State departmenta u VaSingtonu. U jednom poverlji.vom IzveStaJu — do koga je do§ao "Cambio 16" — vlada SAD izlaze, sa obiljem detalja, rezultate svojih Istraziva-nj- a u vezi sa zverstvima.argentinske vojne hunte. Na osnovu tog izveStaja Amerikanci su vojnoj hunt! uputili "preporuke" koje se odnose na po§tovanje ljudskih prava. Drzavni sekretar Cyrus Vance bio je upoznat sa tim IzveStajem kada je novem-br- a 1977. posetio Buenos Aires. Tom prili-ko- m je generalu Horhe Rafaelu Videli podneo listu od sedam I po hlljada imena zatvorenih Hi "nestalih" Ilea. Argentinski vojni funkcionerl demantovali su tu vest, all je nekoliko dana kasnije ameri6kl ambasador u Buenos Alresu, Raul Kastro (bivSi guverner Arizone) potvrdio postoja-nj- e I istinitost tajnog izveStaja. 'Oslm 17.000 politl6kih zatvorenika, kako tvrdi IzveStaj, pobljeno je preko Sest hiljada ljudi, bez sudenja I sli6nih "formal-nosti- ". U koncentracionim logorima sva tri roda vojske, ima oko sedam hlljada ljudi, u zvanitfnim zatvorima isto toliko, a rJo poli-cijski- m komesarijatima i tajnim centrima za muCenje.sodi јоб preko tri hiljade zatvo-renika, Cijaje istraga u toku ill 6IJi identitet јоб nije utveden. Medu polltidkim zatvorenicima i ubijeni-majnis- u samo politlCki akiffvisti i protivnici „ re2ima.. ViSe hiljada ljudi' zatvoreno je i : ubljeno bilo "дгебкот", bilo zato 6to su : Rrijatelji jli. rodaci dfugjh zrtava. Zlocin misljenja "Samo veoma mall broj zatvorenika (14 odsto) odgovara definiciji "subverzivnlh elemenata", tj. aktivnih boraca protiv vojne vlasti. Cak i medu njima, vedina je samo bila naklonjena otporu u granicama politlC-k- e borbe. General Videla i njegovi zbiri imaju origi-naln- e kriterijume: "Nije terorista samo onaj koji ubija i postavlja bombe", kaze general u jednom intervjuu, ved i onaj koji Siri ideje suprotne пабој zapadnoj I hri§-dansk- oj civilizaciji". Tako je za argentlnsku huntu — i т1б1јепје postalo teroristidki akt. U skladu s tim, argentinski vojnici primenjuju, osim ubijanja, јоб jedan nadin uni6tavanja ljudi. Definisao ga je Huan Karlos Ortis, direktor jednog od najvedih zatvora u Argentini: "Ne6emo ubijatl zatvo-renik- e, jer za sada imamo takva naredenja. Sto se mene Ибе, sve bih to postreljao, all vojnici su naredili da.ih uniStavamo psihiC- - Bez obzira na maStu i surovost argentin-skih vojnika i tamnidara, pslhi6ko uniSta-vanj- e nije пагобИо efikasno, sudedi po tajnom izve6taju State departmenta: "Pos-toj- e podaci koji ukazuju da ро1Шбк! zatvo-reni- ci prete nemirima i Strajkovima gladu. Vlasti kainjavaju takve рокибаје, ubijajudi kolovode, ali to јоб у1бе zaoStrava atmos-feru- ". Sta brine Sjed. Drzave? Osim ljudskih prava i moralnih obzira, Amerikance brine јоб nedto kada je u pita-nj- u Argentina, &o se moie naslutiti Iz tajnog izve6taja: "Argentinski zatvori Imaju dugu tradiciju pobuna, sukoba i bekstava, individualno Hi u grupl. Mogude je da u narednim mesecima dode do talasa pobu-na, pa je vlada planlrala u takvim sludajevi-m- a masovna ubijanja zatvorenika. Tako пеб№ moze u sada§njim uslovima i pri sada6njem raspolozenju stanovnIStva do-ves- ti do 1апбапе reakcije, serlje pobuna i nemira, pa i do op6teg sukoba. Takav potres mogao bi da obori sada6nju vladu, I Izbjegllc'e &o bi Imalo opasnlh poBledlca. Druglm геб!та, роПИбк! je neophodno da sadafinja vlada u6lnl гпабаЈпе ustupko u ovim stvarl-m- a, ako zell i dalje da kontroliSe sltuaclju". U "preporukama" атег!бке vlade inslstl-r- a se паЈу1бе na torn aspektu: oduvatl na vlasti sadaSnju desnl6arsku vojnu vladu. Odbijanje argentinske vlade da prlzna kako postojl viSe od 3.442 роПИбка zatvore nika u toj zemlji, znaCI da je bar 14.000 ljudi prepuSteno na milost i nemllost dzelatima i tamnidarima. Pored toga, moze se uskoro dogoditi da vojna hunta Izgubi svoje dosad monolltno jedinstvo: admiral Emillo Masera, jedan od njenlh dlanova, potvrdio je da postoje tedka кгбепја ljudskih prava u Argentini I za to baclo krivicu pre svega na "ребаке", tj. pripadni-k- e kopnene vojske. To se tumadi kao priprema terena za nastupanje admlrala Masere kao "spasloca" naclje, u аЊбаји sloma vojne vlade. "Da ta геб nije neprljat-n- a, rekao bih da u kopnenoj vojsci vrvi od faSisti6kih bandl", Izjavio je admiral Mase-ra. Da bi se bolje plaslrao, admiral je бак poslao u Va3lngton dva kapetana bojnog broda, da tamo objasne kako su Videla I peбadlnci za sve krlvl, dok su mornarl I avijatl6ari flni ljudi, Ako mu manevar I uspe, ovaj argentinski Pontije Pilat teSko de dokazati da nije znao kako se u njego-vi- m mornaridkim bazama ljudi 2ivi terete I seku testerama, kao i da helikopterl avlja-cij- e avakog dana nose1 i izbacuju u more unakazene leSeve politidkih zatvorenika, kojlma su otvorili utrobu, da ne bl plivall. (Cambio 1S) POZIVN A BOJKOT Sltuacija u Argentini prlvukla je paznju celog 8veta, na zalost, tek kad je ova zemlja odabrana za odrfavanje narednog Svetskog prvenstva u fudbalu. Brltansko Naclonalno udruzenje novinara optu2llo je vojni rezim da hode da Iskorlati Svetsko prvenstvo u fudbalu kao dokaz legitlmnosti svoje krvave dlktature, slldno Hltlerovlm manevrlma oko Ollmpijade 1936. godine. Vojni re2lm je, za dve godine poblo 29 novi-nara, zatvorlo 70, a 40 Ih je "nestalo". Medunarodni komltet za bojkot Svet-skog prvenstva u Argentini pozvao je sve zemlje udesnice da se uzdrze od slanja svojih reprezentaclja I prodlo2lo da se prvenstvo odril na nekom drugom mestu. Donoslmo izvode iz poziva na bojkot ovogodidnjeg Svetskog prvenstva u fudba-lu: -- ~гЛУА'Ш1И8ШЈе y "Hode II se ovogodlfinje Svetsko prve-nstvo u fudbalu Igratl na samo nekoliko stotina metara od ngjstraSnljeg mudllista u Argentini? Toliko Je udaljen stadlon "River Plata" od Vojne tohnldke бко!е, sodlsta ; argentlnekog Gestapoa, "Udarne grupe 3—3". Ved dve godine ova grupa obavlja 8voj krvavl posao I hiljade ljudi l Jena Iskuslll su njene metode: mudenje elektrlfi-no- m strujom, vatrom, sedonjo elektriCnom testerom, dranjo koie ltd. Za poslednjo dve godlno, u Argentini je zatvoreno preko 8000 a "nestalo" preko 15000 ljudi. Procenjuje se da su Izmedu . osam I deset hiljada ljudi poblle "snage reda" I to bez Ikakvog sudenja. To se ne erne nlkada zaboravltl. Argentinske vojna hunta, koja nacistld-ki- m sredetvlma sprovodl neduvenu dlklatu-ru- , pokusava da od Svetskog prvenstva u fudbalu napravl drzavnu stvar I politl6ki poen. O tome svedodi potpuno angaiova-nj- e vlade i policije u organlzovanju prve-nstva, kao i udeSde svlh delova represlvnog aparata u prlpremama. Argentinski vojni : rezim hode da preko ovog prvenstva poboljSa svoju sliku u odlma modunarod-no- g Javnog mnenja I da udvrsti svoj polozaj u zemlji, zatvarajudl Јоб vISe ljudi pod Izgo-voro- m da "ne ometaju takvu medunarodnu manlfeetaclju". Tiranskl reilm generala . Vldele eukobljava se od podetka sa' otporom stanovnIStva: strajkovi, sabotage, ( demonetraclje majkt i rodaka "nestalih". , Hodemo II dozvoiltlda se; kao u Berllnu'uni 1936, Jedno modunarodno sportsko takmi-denj- e iskoriatl za prlznavanje najcrnje fadlstldke dlktature?" (Le Monde) Nestalo ill pogiriulo 180 novinara . MEXICO — V posljcdnjc dvlje godine, ko-ll- ko se u Argentini nalazi na vlasti vojna hunta, uhapSeno je, poginulo ill nestalo Ш novinara. Kako javlja .latlnskoamcriCko novinska a-ge- ncija Inter Press, ovaj podatak Iznosl вс u poeljednjcm eaopficnju takbzvane Unije nn-gentinsk- ih novinara za slobodu (UPAL) koja ima svoje sjedifite u Mcksiku i zalaXc sc zo pomaganje uhapgenth progresivnlh novlnar-skl- h pera .Argentine. U ваорбепји UPAL, Ciji su ilanovi Izbjcgll argentinski novinari koji give i rade u Mck-filk- u, kaze se takoder da je od dolaska vojne hunte u Argentini zatvoreno i zabranjeno ne-koliko stotina novina i publikaclja. LIBANON NAKOK IZRAELSKE AGRESIJE BEJKUT (Od ddpisnika Tanjuga) — NaSa su djeca gladna, a mi ncmamo mo-gu6no- sti da kupitno hranu, kaze Mustafa Halil, otan devctoroclanc obitelji koji jc ovih dana tlgao u Bcjrut, bjezc6i prcdiz-raclski- m tenkovima i avionima iz jednoga libanonskoga pograni6nor; sola. Dajtc mm barcm koricu kruha, kr5c rukc обајпс ma.jkc, Libanonkc I Palcstinke, a cijc sc suknjc drze jos prcplasena djeca. P.cjrul, nekadaSnja mctropola zabavc i razbibriga, pretvorio sc ovih dana u golomi izbjcglicki logor jcr su dcsccl lisuca izbjcglica potra-zi- li spas u Hbanonskoj prijcslolnici. Po5to su izraclslci :Kfirovi I Phnnto-m- i izruCili svoje" prvc smrlonosnc terete da bi zatim uslijedila ofenziva Shcrmunn i druih tenkovKkih grdoslja, iz mnolh libanonskih nasclja i palcstinskih logorn na.jugu Libanona Icrcnula jo neprcKlcdna kolona izbjcRlica. PoSto su јоб prijc tride-scta- lc godinn proljcrahi Џ svoje domovine, Palcslinci su uvijek sprcmni na pokret u :n -- л r-'i''.'-fc - ШЏ m.r : " Џ, 4BW1W" — vuMKnttawmsi тавсшшважјшгшвш si - RimsKom Ovih dana talljanski gledaocl vl-dj- ell su jedan neobidan televlzijskl film. Poznatl filmski autor Mario Ferrero reallzirao je dramu koju je smjestio u ambijent stadiona u Santiagu de Clle, u kojemu se odlgrao najvedi dio dlleanske drame. Zanimljlvo jedaje kao osnovlcu te 'M drame Ferrero uzeo poznatl tekst Garcije Lorke, njegovu dramu "Marl-an- a Pineda", all juje loclrao u Clle. Film Ima naslov "Dugl jauk slobo-de- ", a realiziran je na ollmpijskom etadionu u Rlmu. To Je zapravo drama u draml, a glavnl Junaci doiiv-Ijavaj- u svoju tragedlju na stadlonu koji Je bio pravl logor vise mjeseci. "Ideja ml je bila" — kale Ferrerf — "da prlkazem grupu glumaca-IJevlda-r- a, protivnlka Plnocheta, koji su bill uhapSenl dok su u svom teatru prl-prem- lll Lorklnu dramu "Mariana P-ineda. Dovedenl u taj specijalnl logor, htjeli su udlniti nesto da bl probudlll vjeru I borbenost medu zatvorenom masom. Odluduju da naetave s probama drame na stepe-nlcam- a stadiona. Stadlon je odgovo-ri- o na tu akclju, reaglrali su I vofnlcl I jedan je glumac bio ubljen. All, na kraju, evl tl ponlzenl I uvrijedenl viSe nlsu bill nl ponlzenl ni uvrijedenl". kose ® traganju za novim prlvrcmenlm utocis-tc- m. Ovaj se put medu izbjeglicama na-б- ао i veliki broj libanonskih gradana, oso-t)i- to poslovicno siromaSnih muslimanskih Siila. I.bjegllce su najprije pokuSalo naci uto-fiS- te u Tiru; najvc6em Јибкот giadu na H'l'.u, ali su pred izraelskim topovnjaC'ama ubrzo okrcnule na sjevcr, prema Bejrutu. Tisuce su izbjcglica sliglc do Bcjruta nnj(45c'c samo s jednim ili sa dva zavcz-j.i- a najnuznijih slvari, koristcti kao pri-jcvoz- no sredstvo mngurcc, konjc ill uglav-n- m vlastito noge. Ncki su pedeset ili vi5c kilomclara prcSll noscci djecu u naru-("-i- u ili gurajuci kolica. 1 ivi val od mozda dvadcsctak tisuca iz- - Jt'guca stigao jc u Bcjrut i njegova prca-gra- da vec neposri'dno nakon pofvctla izva-eis- ke :ifrpslln Ail lrnlfr ir irfrnsnr rinhlin nrnrlii.wt ... i..„:i..~!i :...-.-„. r tl...nn.. :.. 1 -- """чи im LuuLwrij Јилпиц UlUUIIUim, M. bjoglice su pot-cl-c stizali u Bcjrut u sve vui-i-m valovimn. Libanonskc vlasti,- - libanonski Crvcni тштшттшлшашшатштштттшшввтшвшш&швштшшшвтштшашшаштвтшшатшаттш1Ш STHDionu Lorkina "Mariana Pineda" povjes-n- a je.drama napisana 1925. godine. Prvl put je prikazana 1927. godine, a goyori o Marian! Pinedi, junakinji koja je u 18. stoljedu poginula za slobodu od vojnidkih koplja. O toj junakinji ispjevane su poslije brojne balade, kojima se i Lorka sluzio graded! svoju dramu. 'Smjestena u surove uvjete stadiona u Santiagu, koji je u пабе vrijeme postao simbol terora I faSistidke dlktature, ta je drama sasvim sigurno imala specifi-da- n odjek i stekla novu aktualnost. Ferreri je dugo nosio u sebl ideju o postavi te drame I sad je tu priiiku odlldno Iskoristlo. PomlSljaoJe prije da je postavi u ambijent faSistidke Spanjolske, a kasnije u Gr6ku pod diktaturom pukovnlka, dok se najzad nije odludio za Clle. U realizaciji te verzlje Lorklne drame sudjeluju starl-j- i glumci i njihovi mladi rodaci, бак i slnovl. Tako, na primjer, atari Fosco Giacetti glumi u jednoj od glavnih rola uz svoju пебак!пји Giannu Giacetti. Glumac Annlbale Ninchi gluml takoder u jednoj od glavnih rola kao I njegov sin Arnaldo. Nastupa i Tito Schipa, diji je sin komponlrao muzlku za film! Film M. Ferrera bio je vrlo dobro primljen u talljanskoj javnosti. Ц 1 ® kriz, palestinski Crveni polumjesec i sli-c- ne organizacije pokusale su osigurati naj-hiln- ije potrebe za armiju izbjcglica. Ali je broj izbjeglicu odito dalcko prcmasio skro-m- nc mogucnosti . tih organizacija. Stoga sada izbjcglicc upadaju, nerijetko uz pri-jctn- ju automata ili drugog oruzja, u pra-z- nc stanove. Mnogi sc stanovnici Bcjruta ne usuduju napustiti stan duzc ncgo sto jc nuzno da sc kupi kruh i!i nesto sli6no. Dodusc, na spprtskim stadionima u Bej- -' rutu i-S-aidi, kao i drugdjc, podignuto je na stotinc satora za izbjcglicc. Ali, palc-stins- kc sc izbjcglicc nc usuduju smjestiti u takvc prihvatne centre jer se ocito pla-ge novih izraelskih bombardiranja. Vi5e dzamija, skola i drugih ustanova prctvo-rcn- o je u izbjcglifikc logorc. Zasad je osigurano 20 dkg kruha i po nekoliko krumpira kao dnevno sledovanjc po obitclji. A to, naravno, nije dovoljno jcr to su пајбсбсе visctlane obitelji, pa glad i bolcsti ved kose izbjcglicc. PREDRAG STAJVENKOVIC аввнвпбВ1ВВВ!аввЕавВ!ВВ! MifflffifflHffl PiSe: Ivan dolak S1SS 0itaju6i novine ili gledajudi tele-vizij- u fiovjek je, ho6e-ne6- e, svjes-ta- n svjetskih zbivanja — socijal-ni- h, ekonomskih, i nadasve politid-kih. Neke'.od tih stvari nas vi§e zanimaju, pa ih tako i tretiramo. Mene, na primjer, zanimaju doga-da- ji na Bliskom istoku, kao i povod za stvaranje zidovske drzave u Palestini, naime, stvaranje dana§-nje- g Izraela, borbe arapskog i zidovskog naroda, te konflikti na toj teritoriji koji bi mogli dovesti do svjetskog rata. Kroz sve te dogada-j-e ispreplide se jedna пјеб, jedan pojam, nevidljivali ipak realan — a to je пјеб ZIONIZAM. U nas se izgovara 'cionizam'. Sama пјеб zionizam potekla je od rijefii Zion, kdja ima vi§e гпабе-nj- a: ра1аба zidovskog kralja Davi-d- a, koji je zivio prije 3000 godina; centar zidovske religije i drzavne, . odnosno, politi6ke uprave; bozja киба; u Sirem гпабепји te rije6i grad Jeruzalem. U drugoj polovini 19-o- g stolje6a zidovski pisci mislioci робшји tretirati i formirati zionizam kao pojam, kao pokret, kao organ izaci-j- u. U po6etku je fundamentalna ideja zionizma bila kolonizacija po svijetu raseijenih 2idova u jednu zajednicu. Najidealnija zemlja bila bi stara zidovska domovina Palesti-ne, zemlja njihovih snova, zemlja biblijskih proroka. Tako prvi kolonisti dolaze u Palestinu iz Rusije i Poljske poslije 1871. godine, kad je ubijen ruski car Aleksandar II, te nakon prolive-n- e zidovske krvi po ulicama Odese i drugih gradova. Prvo u isto'6noj, a zatim i u zapadnoj Evropi pojavljuje se antisemitizam, koji kroz tride-seta- k godina mijenja prvobitno znafcenje miroljubivog zionizma i postepeno ga pretvara u ono Sto. on ostaje sve do naSih dana, tj. orga-nizacija 2idova cijelog svijeta sa ciljem uspostavljanja zidovske dr-zave u Palestini. lako su 2idovi izgubili Palestinu prije 2000 godina i ista se poslije nalazi u rukama Perzijanaca, Rim- - ' Ijana, Bizantinaca, Arapa i Turaka, kroz sve to vrijeme razbacani 2idovi po svijetu рпбаји o proSlim vreme- - nima, sa Thorom i Talmudom sa- - njaju o povratku u po bogu im obedanu zemlju — zemlju meda i ' mlijeka. Djelovanjem zionizma skoro kroz jedno stolje6e njihovi snovi su se i obistinili. Spomenuo sam Thoru i Talmud namjerno, jer i one su imale bitnog utjecaja na stvaranje zionizma. Thora je, kako znademo, masovno vjersko zalaga- - nje, jasno, vjekovima izmjenjivano, dotjerivano i popunjavano. Srz I vjerovanja ostao je neokrnjen — a to je jedno bozanstvo, gospodar j svemira, vrelo dobrote i pravde. I Talmuda imamo u dvije verzije. Jedna je nikla u Palestini, iz Jeru- - I zalema, a druga u Mezopotamiji, iz I Babilona. U toj knjizi su interpre- - tacije biblijskih zakona i rituala, pa je ona u duhovnom smislu isto Sto i vaze6i pisani zakonik jednoga naroda sa drzavom i upravom. t Koncem 19-o- g stoljeia u Madar- - I skoj je Hamelekh (Theodor) Herzl, ШЕЕа SSgS 6iji je kratkotrajni zivot sav ulozen u borbu za ostvarenje zionisti6kih ideja, nazvan ocem realnog zioniz-ma, a njegovo tijelo danas lezi u granitnom grobu na brijegu iznad Jeruzalema. Po Herzlu zidovski problem nije samo antisemitizam,' nije ni socijalni niti religiozni, nego politi6ko-nacionaln- i. Njegov zioni-zam je realan, ratoboran, on kro6i naprijed i ruSi sve zapreke da dode do eilja. Kao novinar Herzel obilazi zemlje i gradove, sastaje se sa vidnim 1i6nostima svog vremena. Веб, Pariz, London, Jeruzalem i Carigrad su gradovi njegovog dje-lovan- ja. Bio je dopisnik be6kih novina, ali sav njegov rad se kretao u duhu zjonizma. U svim zemljama Evrope i Azije тби zionisti6ke organizacije. On pronalazi filantro-p- e, bogate 2idove sa zapada koji daju bogatstvo za kupovinu zem-IjiS- ta u Palestini, za zionisti6ku propagandu, za izdavanje novina i knjiga, za nabavku oruzja za zidov-ske emigrantske grupe. Engleski baron Rothschild daje za zionizam kapom i Sakom, ali i svaki 2idov bio on i najsiromaSniji, daje mate-rijaln- u ротоб. Herzl se uvla6i u sve pofiti6ke krugove "Evrope. U Cari-gra- du se sastaje i sa sultanom Hamidom — tada je Turska gospo-daril- a sa Palestinom — i ugovara useljavanje 2idova. Njegovim utje-caje- m nikla je tzv. Balfourova Deklaracija o stvaranju zidovske drzave. Herzl je umro ne dozivivSi potpuno ostvarenje svog 'realnog' zionizma. U vrijeme drugog svjetskog rata a povodom Hitlerovog antisemitiz-m- a i krvolo6nog uniStavanja 2ido-v- a, ukoliko su uspjeli i pobje6i, 2idovi se masovno naseljavaju u Palestini, gdje osnivaju ratoborne grupe, kao: Aligad Beth, Mossad,-Leki- d (bra6e Stern), Beitari, Haga-na- h, Irgun. Da napomenemo da je Irgun grupa bila upravo grupa krvo-1обш- п osvetnika i ubica, koji su svoj gnjev ispoljavali ne u borbi protiv nacizma i hitlerovske bande ve6 nad nezaSticenim arapsktm stanovniStvom u Palestini. Grupa Haganah i Irgun bile su srz danaSnje armije Izraela. Koman-da- nt grupe Irgun u svoje vrijeme bio je danaSnji predsjednik vlade Izraela Menachem Begin, a koman-da- nt grupe Haganah MoSe Dajan, prije minister obrane, a sada ministarvanjskih poslova Izraela. Osnivanje gore navedenih vojnih grupa bilo je djelo zionista. Od svog po6etnog djelovanja pa do danas zionizam mijenja svoje ide-je: prva je bila naseljavanje zidova u Palestini, druga protjerivanje Arapa, a tre6a zauzimanje sve vedeg zivotnog prostora jer zbog naseljavanja koje joS uvijek traje, Izrael smatra da treba da se Siri i teritorijalno. Zionizam je danas organizacija Zidova iz zapadnih drzava i Izraela, koja sa ogromnim bogatstvom dirigira ekonomskim i politidkim zivotom zapada. Kad bi izbio svjetski rat teSko bi bilo prona6i krivca, ali бе se тобј dokazati da je zionizam upleo u to svoje prste. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000265