Nase Novine, May 24, 1978

              №
If
I
I5:
i
i
i
iI&
ШI
i,
a: i
lyM
1
ROM
II
i1
№
1
'. ia .. ...l.. r — i'ii ii i '1Ш i inn pi м ii Hi 1
1
1 1 1 1 iii iii im nil whii i ii' ii iihi'ii i mii i i Hi i if i ill iiiii i iii i in' hi 1 1 ii i
1 111 a '! 1
1
1
1 iii i i n in i " i i i ii " "P '
1
1w H'wmi '' ii ii ' iw ii mi win 1 1 if iwwpwi up hphwhmww 'rvmwm"wmmmmmnmmm nwwn1 pwwwthiwi" ihi ' un швииирм
- a t;AM i i -- виииив j ' i : j. i i(i'Mnrii ~% .л#ва . .
QitfTf JAWtoM '.r-'il'i.'.i.'aS'Af.'.y-
'.Wii i% 'rtftVr '.4f ry-w- . ,fii,,':.,''i № '!:?§
_
%? W "l'
,,
~--ЛИИИИИИ- ИИИИИИИРИЧР
iV ;I""1
ifr
' '''JsiflJ-Ll- '"' umijwni bw ar em кз - tej er v
T .( -- oo." r'n':"d,,'n '"'&' Y+py-- "in"'' a ' v ," '
. :&., Is r1
, --iii , , 'Ч ч -
U US5VM (Q ццие§ш цшцциши
Socijalizam
"Li 4 o do iimeu
Uskoro de se u gradu Quebec, provin-cij- a
Quebec, sastatl. predstavnlci rad-nick- ih
unlja (slndikata), okupljenlh u
Kanadskom radnldkbm kongresu (Cana-dian
Labour Congress) da vjedaju I
donesu odluke o pitanjima vaznlm za
radnlcku klasu i cijelu zemlju.
Jedno od pitanja b kome de se dlsku-sira- ti
i zauzotl Slav je Quebec odnosno
francusko-kanadsk- a nacija i njezino
mjesto Konferedaciji.
Samo postavljanje ovog pitanja na
dnevni red jeznadajan dogadaj. Unlje su
dosad uglavnom stojale na stanovlStu
da se njlh ne ti6u politidka pitanja,
samo ekonomska (plade i usiovl rada).
All one sve vise lividaju da su ekonom-ska
pitanja blisko povezana sa polltid-kl- m
I da se one moraju angazlratl i u
politlckom zivotu.
Postavljanje pitanja Quebeca na dne-vni
red godisnje konvencije (skupstine)
Kanadskog radnidkog kongresa odraza-v- a
porast poiitidke svijesti radnidke kia-s- e.
Dapade, aktivno radnldko angaz ira-- nj
e ii rjesavanju ovog probiema moze da
bude od-presudn- og znacenja za ishod
borbe koja se sada vodi. 0no.Sto sada
imamo je sukob dviju nacionallstldkih
struja, ,
f rancusko-kanadsk- e i anglo-saksonsk- e,
i radnidka klasa ne moze da
se prikioni ni jednoj nl drugoj. 'Radnici
Quebeca imaju iste interese I teznje kao
radnici englesko-govoec- e Kanade 1 oni
se poklapaju sa interesima zemlje u
cjellnl. Radnici moraju postati nosioci
novih Ideja koje vode ka zbiizavanju
dvaju naroda i utvrdivanju njlhovlh
odnosa na novoj osnovi sto de omogu-di- tl
opstanak Kanade.
Jo§ se ne moze redl kakve odluke de
bit! donljete na dolazedoj konvenclji
Kanadskog radnldkog kongresa. Zna se
samo to da je Izvrsni odbor Kongresa
bio formirao poseban odbor da proudi
pitanje Quebeca i donese preporuke za
konvenclju. Zna se da su neki dlanovl
odbora zagovarali da se Quebecu od-nosno
francusko-kanadsko- m narodu
prizna pravo na samoopredjeljenje —
pravo da sam odludi o svojoj sudbinl tj.
da Ii de se odvojHi i stvoriti novu drzavu
iii ce ostati u Konfederaciji. Drug! ,su
pak bili za to da se kohvencija izjashVza
"nacionalnojedinstvo", stoznaci status
quo (sadasnje stanje). Копабпо su se
slozill u tome da se konvencija izjasni
samo za "solidarnost radnika u kanad-skom
drustvu".
Pravi smfsao toga jos nije jasan, all
ШIi
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Slroot, Room 505,
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario — M4Y 2L
Telephone: 961-601- 8, Area Code 418
Urodnlk — Editor
Anton Ko3telac r(j
Tehnlfiko o'blikovanjc --
Graphic Lino, Toronto
Ш1Ш
Technfcalaseombly
Second Class Mall Roe1stra(iorf.No.'037d
izgleda kao endorsiranje postojedeg
stanja, a ako je tako onda je odbor pod-baci- o
u svom poslu. Jer i djeci je ve6
jasno da stvari ne mogu ostati kakve su,
nego se mora nadi nova baza za drzavnu
zajednfeu.
To znadi da vrhovi Kongresa Jos ne
shvacaju ozbiljnost situacije i nisu
spremni da krenu naprijed i podu na
mobiliziranje radnidke klase — u en-glesko-govo- redoj
i francuskoj Kanadi —
za nove koncepcije nacionalnih odnosa.
Vodstvo je otraga, ono ne gleda napri-jed,
nema rjesenja.
Propust vodstva da izade pred kon-venclju
sa novim i jasnim prljedlozima
de sigurno Izazvati burnu diskusiju.
Znacajna je stvar da su radnici u
Quebecu, bez razlike na narodnost,
jedinstveni u zahtjevu da se Francuskim
Kanadanima prizna pravo na samoop-redjeljenje;
on! ne strahuju da de prlz-nan- je
tog prava u Quebecu pbja-ca- ti
sentimenat za otcjepljenje, nego
naprotiv, da de ga ublaziti i omoguditi
novl sporazum o nacionalnim odnosima
i bit! stvorena nova kanadska Konfede-raclj- a.
Smisao tog zahtjeva je da se priz-na
postojanje francusko-kanadsko- g na-roda
odnosno da je Kanada zemlja dva ;.;; naroda — slozna i nerazdvojiva, all ipak
posebna.
Pravo na samopredjeljenje poduplru I
mnoge unije izvan Quebeca — koliko
pokazat de doiazeda konvencija. Nadaj-m- o
se da de taj princip prlhvatit vedlna,
jer je u interesu radnidke klase i cijele
zemlje.
Mnogi se dude kako je mogude da se
Kanada suodava sa ovako te§kim prob-lemo- m.
Oni smatraju Kanadu napred-no- m
zemljom, bogatom i razvijenom i
ne mogu da shvate kako je mogude da
tu netko bude nezadovoljan, da se zbog
nedega buni I trazi promjene. Kanada
zaista spada medu naprednije zemlje
svijeta i njezini gradani mogu bitl
ponosni visokim standardom zivota I
drugim postignudima. Ali, kao I u
svakoj drugoj zemlji, u Kanadi ima
stvari koje spadajii (i proSlost, koji kode
daljni napredak i moraju biti odstranje-ne- .
Treba se sjetiti da je Kanada stvo-rena
u uslovima koionijalne zavisnosti f
drustvena struktura stvorena prijo 112
godina vise ne odgpvara — treba je
osavremeniti. To nede znaditi njezlnu
propast, nego de Joj olaksatl daljni
napredak. Borba za napredak — to je
smisao sadasnje borbe.
Protplata: $15.00 godl5n]o, pojodlnl primjerak 40contl,
avlonska poSta (prokomorsko zemlje) $40.00 godlfinjo,
redovnom poSlom (u kuvortl) $25.00 godlfinjo.
Noviane doznako samo Cokom I postanekom (III
bankovnom) doznaClcom {Monoy Ordor) na Imo lleta
("NaSo novlno") III Izdava6a (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.)
Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents,
Air Mall (Ovorsoas) $40.00 por year, by First С1азв Mall
$25.00 por year.
Advertising rates on roquost.
Money 3hould bo sent by choquo or Monoy Ordor
In namo ol "Naso novlno" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Polplsani Clancl sadrio rniSIone njlhovlh autora.
Rukoplsl so no vradaju,
"Na§e novlne" su naslodnlk, u Kanadl: "Jedlnstva",
"Novosll", "Srpskog Glasnika", "Edlnostl", "Slobodno
Mlsll" I "Borbe",, u Sjod. Drtavama: "Narodnog
Glasnika" i listova kojl su mu prethodlll.
Butorac
if;
marta1978.
adnihu je dospjela u oko mctalna trunka. LSjefinik g&
jc odmah olpremio na operaciju. Dok su kirurzi cepr--
kali do oku primljetllo se da pacijentu od obolova
popu§ta sree. Prekinulo se operaciju na oku i bitno pozvalo
specllallsle za sree. Nakon nekoliko uzastopnih operativnih
zahvata pacijent je umro. Od prvog Hje£ni£kog pregleda do
smrti proteklo je 27 Rati. Za medicinskc usluge isposlavljcn
je raCun. Svaki je doiar, svaki honorar, precizno i prcma
propisanim tarifama obracunat. Trebalo je platiti. viSe 4d
Uevct tisuda dolara. Pokojnikova supruga izvadila je svu u-stede- vinu
iz bankc — nekih sedam tisufia dolara. Ostatak
je posudiia od prijatclja i znanaca. U roku od 27 sati ostala
je sama s djecom, bez muza, bez prihoda, bez uStcdevihe, s
dugovima.
Takve primjere iz americkog iivota — prije pravila ne-go
iznimke — zno je senator Edward Kennedy u knjizi
kojom dokazuje da su Hjrcni£ki troSkovi u SAD ncpodnos-Ijiv- o
visoki. Zahtijevao jc da drzava uvede neku vrstu
zdravetvenog oslguranja barem za najraSirenije tzv. nairodne
bolesti. Kriti£ari su mu odgovorili neka ne prodaje socijali-zam
u Americi.
Kennedy, naravno, nije uspio.
Sada, nekoliko godina kasnije amcricki se tjednik Time
пабао ponukanim da svojim Sitaocima objasni Sto je to so- cijalizam. U broju_od 13. ozujka analizlra kusnje i pogreske
uvjerava da je to ideologija koja obedava vi§e
nego Sto daje, opravdava kako to kapitalisticka stvarnost
moze izglcdati ncprivlacnija od socijalistiekog sna.
Koliko tekst pliva po povrsini teme vidi se vec po tvr-dn- ji da postoje nebrojene vrste socijalizma, ali da se sve
ipak mogu svrstati ti tri osnovna tipa.
— marksisti£ko-lenjfnistic- ki u kojem su SSSR i nje-go- vi satcliti iz istoCnog bloka, kao i Kina, Mnngolija, DNR
Korcja, Vijetnam, Laos, Kampucija, Kuba, Albanija i Ju-goslavia;
— socijaldemokratski u drzavama kojima su na fcelu so-cijaldemokr- atskc iii socijalisti£ke vladc, kao Sto su„u Evro-p- i
Britanija, SR Nlcmagka, Austrija. Bclgija, Danska, Fin-sk- a, Luksemburg, NorveSka, Nizozcmska, Portugal;
— socijallsti£ke zemlje tre6cg svijeta — AlZir, Libija,
Sirija, Irak, Tanzanija, Jamajka, Gajana ...
Mane takve podjele uvirla i Time pa se ograduje da so-cijademokr- acije poput onih u Norvegkof iii SR Njema£koj
imaju vi§c zajedni6kog s kapitallstfckim Sjedlnfenim Drzava-ma
nego Sto lh SAD imaju, recimo, s kapitalisti£klm Ekva-doro- m iii Obalom Slonove kosti.
Prirodno, Time, kao amerigki tjednik jo§ u tome kon-zervatlv- ne reputaclje, ne moze dobro misliti o socHalizmu.
Zbo toga svako srame2Ijlvo prlznanje odmah popratl nega-tivni- m primjerom III barem verbalnom osudom: Socijalizam
zasluzuje mnogo pazlfivije prouSavanfe nego kapitalizam, jer
Ima daleko ve6e zahtjeve i date znatno dalckoseznifa obe£a-nl- a
nego kapitalizam i u tome je glavni razlog Sto ga tako
Slroko prihvacajn. Ali — slijedi dodatak — socijalizam ri-jet- ko kad odiii voja obe6anfa.
Spominlu se zatlm najdraslISniji Staljinovl grljesi, epi-si- He stvaranfe nov klso rukovodUaca I nabrajaju ekonom-'s- kl promaSaji socijalistKkih zemalfa. (U tof crnoj slicl Jn-gosla- vila je јоб najbolfe proSIa. KaJe se: Jugoslav! ja izgleda ima najmanje ekonomskih probiema... Beograd, Zagreb i
ostali vcliki jii"'lavcnski gradovi izgledaju vise Zapadna
Evropa nego Balkan.)
Prizn&ic se da jp u socljallsticklm .zemljama smrtnost
djece dramaticno opala, fla 1e zivotni viiok sve ve6i, da se ncpismenost iskorjenjujc, ukratko socljalne sluibe za koje
so brine drzava jedno su od obecania kole jc sociializam ispunio. Navodi se zatlm da u mnrksistt£ko-lcniinisti£ki- m
zemlfama ima I manje kriminala, ali to je zato Sto svagdjc
prisutna policlja stalno pazi na svaki znak opozicijc re£imu
a takodcr striktno odriava red i poredak.
U gradanskim je slobodama — po Timeu — kapitali-zam
u nespornoj prcdnosti, mada ima i nekih ncsocijalistic-ki- h
zemalja koje grubo lirSe gradanska i politifika prava.
Dokaz — In, Cilc Hi HaitU. '
I tako rcdom na punih 12 stranica.
Moglo bi se pitati kakav je povod imao najtiraSniji ante-ri&- ki
tjednik za toliku paznju socijalizmu. Daje ga sam: to su
najnovlji uspjesi komunlsta i socijallsta u Francuskoj, Ita-Hj- i,
Spanjolskoj, Portugalu i u drugim zemljama posebno
Zapadnc Evropc. Bauk socijalizma kru£i svijetom i lupa po
vratima 2ak- - i tvrdava kapltalizma.
Nije li taj strah od porasta utjecaja soeijalista i komu-nist- a
najuvjerljivijl odgovor na sve Eaoke Tlmica?
Vrijedj dase
zabiljezi
Strajk amerldkih ugljenokopada
, je zavrSen, ali drzimo da je vazno
daseznadajenjih u borbi podupr-- ,
la I Slovenska Narodna Potpoma
Jednota, organizacija amerlcklh
Slovenaca sa 57.000 dlanova. Glav-ni
odbor Jednote na svojoj polugo-di§n- oj
sjednici odrzanoj'16: marta
usvojio je slijededu rezoluciju: .
Tomislav
"VJesnlk",25.
socljaHzma,
The SNPJ National Board, re-presenting
57,000 members
throughout the United States, sup-port
the demands of the rank and
file members of the U.M.W. of
America in their struggle to attain a
just and humanitarian contract
with Bituminous Coal Operators
Association.
Rezolucija je objavljena u'"Pros-veti- ", sluzbenom glasilu Jednote. , Rudare su poduprll i mnogi
odsjeci Jednote.