000207 |
Previous | 10 of 27 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
. c --,Г.. " J i!,'S 74',)!' %, v "V )',4;,i vttj- д# v '. Iter s V i"; -- V ' "j £„ J.-- ,. ,j"-- . 'tf - " , . 1-0- NASE NOVINE, Apr 20, 79S3. ' — IZ MAJSTORSKIH RADIONICA U naSoj takozvanoj izvornoj umjetnosti sve vISe se osjeda potreba udaljavanja od zacrtanih puteva naivnosti koja je u svijet prodrla ne svojim najboljim wed najslatkasti-ji- m i dosta komercijalnim elementima. Tome medutim nije kriva sama umjetnost i umjetnici vec trziSte i publika Sto nikad nisu blli na dostojnu nivou niti бе ikada biti. JoS su stari majstori vodili bitku izmedu onoga Sto vrijedi i onoga Sto se dopada i stavlja na zid, pa i Sto бак dospijeva u muzeje. A da ne zaboravimo da oni Sto se vrte oko muzeja najmanje veze imaju sa suStinom umjetnosti. To su пајбебсе beskrupulozni trgovci. I to se naroiito vidi u danaSnje vrijeme. No nemam namjeru da ovom prilikom obracunavam s njima, a Sto 6u ih tek uzgred spomenuti vezano je za ono o fiemu u ovom clanku imam namjeru govoritl. A govorit cu o umjetnosti koja ce ostati jer je zrela i ekvilibrirana. RijeC je o slikama Katarine Henc. Njene su slike na staklu, Sto ne bi bilo niSta пеоШбпо, no ipak se udaljuju od drugih slika radenih istom tehnikom. Katari-n- a Henc ne priznaje naivnost kao svrhu svog izrazaved u6i od starih majstora, velikih kao Sto su Palma it Vecchio, Ticijan i drugi. Slike Katarine Henc nisu паб1бкапе seos-ki- m banalnim priCicama, ve6 su to Sista likovna ostvarenja volumena i atmosfere. Tu su one prekrasne kroSnje utonule u tamu da bi doCarale kontrast svijetlih figura koje su u prvom planu-- i da bi pridonijele njihovoj toplini i poeticnosti. Katarina Henc je slikarica koja je kako spontano tako i svjesno spojila virtuoznost zanata i poetifinosti izvornosti. lako je profesorica knjizevnosti, ona nije pripovjeda6 vec likovnjak, s jasnim osjeda-nje- m i razlikovanjem Sto je likovno a Sto literamo. Tople pahuljaste figure, роеИбпе, blage i oble, kao one Baltusove, Cine ove slike smirenim, lljepim, zemaljsklm i jedno-stavni- m. Te su slike proiziSle iz pune estetske zrelosti, iz saznanja, iz poimanja vrijednosti ostvarenja vrhunskih Ijepota bez obzira kojem razdoblju pripadale i kojom tehnikom bile radene. Cilj umjetnoti je ipak onateznja, ono Ceznuce prema lijepome a ne prema ruznom i destruktivnom. STOKHOLM — Svedska je duboko zagazl-l- a u eru automata. U svakom 6asu proseCan Svenson se, poput 1дгабке, vrti u vISe od sto raznoraznih kompjuterskih registara. Usluge automata se obilato korlste. Uobi6ajeno je da policlja, na primer, prlzove u ротоб kompjuter kada zeli da proveri podatke o nekoj osobi. Automatu se praktiCno viSe veruje nego onome Sto kale dotiCni gradanln. Od svemo6nlh podataka na ekranu zavisi da li бе Sven Svenson biti puSten ku6i, Hi 6e, pak, biti podvrgnut daljoj istrazi. SAVREMENA AZBUKA Raznorazni automati nadiru, a sa njima I upozorenja: da li kompjuterl, malo-pomal- o, роб1пји da ugrozavaju one koji su Ih stvorili, one kojima treba da sluie. Jedan podatak o Svenu Svensonu, sam za sebe, пајбеббе je bozazlen. Ali, kada se on slozl I uporedi s onim iz drugih registara, onda je dotldni gradanin ргакМбпо svu6en do Ispod gole koze. Oni koji barataju tim silnlm podacima mogu da se u odredenoj situaciji pojave kao sila iznad ljudi, da dovedu u pitanje mnoge vrednosti druStva. Kompjuterl su izborill mesto. Oni su za Svedsku гпабШ tehnoloSku revoluciju, doneli su joj — uz sve glavobolje — i ogromne prednosti. Pitanje nije: za Hi protiv automata? Dilema je: gde I u kojim sluCajevima staviti ta6ku? Kako podrediti kompjutere ljudlma, a ne ljude kompjute-rima- ? "Da li su vec робеН da se ostvaruju zastraSuju6evizijeiz1984" Dzona Orvela" — бији se upozorenja. A Sta ako se ta тобпа tehnika, jednog dana, nade u rukama "velikog brata" o kome je joS pre tri i po МШШШл Ovome je puno, puno pridonijela komplet-n- a naivna umjetnost u svojoj bici za izvornost, jednostavnost i normalnost, mada su ih gledali s podsmijehom oni Sto su u muzeje strpali sanduke, krpe, najlon, preparirane koze i neukusne kolaze, oni Sto su prodavali kamenje i gotovo tjerali svijet van iz muzeja, Sto su u najcrnjem egoizmu zgrtali novae a sipali drvlje i kamenje po protivnicima. Pred o6ima mi je De Chiricovo obracunavanje s tim Sarlatanima, historiCa-rim- a umjetnosti i kustosima ignorantima, Sto kao grobari zagrcu i slazu slojeve nedokucivosti nad svima Sto nisu oni. Nekad je vazio rad a danas ime. Snobovi kupuju imena da bi prikrili svoju plitkost, svoje neznanje, da bi stavili na zid ime kako bi se ipak znalo da pripadaju kulturnom svijetu iako njihova sirovost ne doku6uje niSta osim novca i matrijalnih koristi. decenije pisao poznati engleski plsac. Ko moze da se zakune da se to пебе desiti u nekoj danaSnjoj ill sutraSnjoj "Okeaniji", pogotovo Sto je u razvoj tehnologije na po6etku 1983. godlne ve6 nadmaSio predvl-danj- a iz "1984". U Svedskoj ne taje strahovanja od kompjutera I njihovih registara. Naprotlv, joS pre nekoliko godina ovde je — prvi put u svetu — usvojen poseban zakon o ког!ббе-nj- u podataka I formiran savet koji nadzire njegovo sprovodenje. Rampa protiv zloupot-reb- a je postavljena. "Na zalost, zakon ne mole da zaStiti Ii6ni integritet gradana" — kale Jan Frese, rukovodllac Saveta za kontrolu koriS6enja kompjuterskih registara. VELIKE DILEME Тобак razvoja ne miruje, петодибпо ga je sputati. Automati se kao pijavice uvlafie u sve pore ljudskog bitisanja. Oni su postal! deo ovdaSnje svakodnevnice. Ljudi se, malo-pomal- o, pretvaraju u cifre, u pritlske dugmi6a, u brojke na ekranu. Ve6 se govori sO pasivizaciji ljudskog uma, koji kao da роб!пје da se uspavljuje. Koliko sada u Svedskoj ima automata, to teSko da moze i kompjuter da Izra6una. Zna se da se u ovdaSnje fabrike vec uselilo 1200 robota. Krajem decenije bi6e ih беИг! puta viSe. Ko je to moga i da sanja 1920. godine, kada je, kako se tvrdi, беЗМ pisac Karel Capek prvi uskovao геб "robot". V. Lali6 DRUGI UVJETI U bijelom svijetu ljudi se sve viSe plaSe samovolje kompjutora. Kod nas toga nema, mi smo joS na nivou Saltera. Vra6anje figurativnosti Samar je destruk-tivnos- ti svih vrsta Sto su se rasplinule onda kad je oslobodenje od akamenskih pravila i te kako imalo svojih opravdanja, kad se osje6ao totalan zamor hladne preciznosti. Da Ijepota nije u preciznosti a ni u destruktivnosti, pokazali su baS oni slikari Sto su iznikli iz jednostavnosti, Sto su osjetili svjetlo, boju, volumen, Sto su stali negdje u sredini izmedu ekstrema i branili smisao umjetnosti, branili njen opstanak, i koji nisu odbacili vrijednosti starih majstora vec uporno malo-pomal- o ucili na njihovim iskustvima, imitirali ih ali davajuci svoje peCate, vrijeme i sadrzaje i lutajuci stvarali neSto Sto je vrijedno i Sto ce prezivjeti i ostati kao dostojan dokumenat likovne zrelosti. JosipSTANlCSTANIOS (Rim) Neprobojna bankarskatajna 2ENEVA (Tanjug) — Svajcarske banke, koje su jedan od giavnih stupova kapitalis-tifik- e privrede zemlje i faktor svjetskog bankarskog sistema, opiru se svakom pokuSaju da se prodre u bankarsku tajnu,, бак i kada je u pitanju gonjenje poreznih prevaranata I drugih ilegalnih financijskih transakcija. Svicarsko nacionalno vije6e, odnosno donji dom saveznog parlamenta odbacio je inlcljativu Socijalistl6ke stranke da se "ublazl" bankarskatajna i отодиб! ve6i uvid javnostl u poslovanje banaka. Protiv prijedloga izjasnilo se 105 poslani-k- a prema 50, koji su blli za tu inicijatlvu, a o tome 6e копабпи г!Јеб re6i bira6i na referendumu idude godine. U Svicarskoj politidkoj praksl rijetko se dogada da na referendumu prode neki vazan prijedlog protiv kojega se prethodno izjasnila vlada ill parlament. Sanse socijalisti6ke inicijative protiv mod-no- g zatvorenog financijsko-bankarsko- g kapitala utoliko su siabije jer je u parlamen-t- u doSlo do oStre podjele izmedu komplet-no- g bloka burzoarskih stranaka i Socijalls-ti5k- e stranke koje su podrzali jedino komunisti. Prevagnuo je argument stranaka na desnici i u centru da u sadaSnjoj ekonomskoj situaciji ne treba dirati u bankarski sistem, "jer je to jedlna privredna grana koja cvjeta u sadaSnjim teSkim vremenima". Socijalisti6ki IjevlCarski poslanik, poznati кгШбаг Svicarskog "bankarsko-financijsko- g imperija" Jean Ziegler ponovo je zestoko kritizirao banke zauzevSi se za to da se "ufiini kraj bankarskom bandltizmu koji je odgovoran za р1јабки tre6eg svijeta'." Ziegled je citirao procjenu Naclonalne banke da se u Svicarske banke slilo 30 milijardi franaka (oko 15 milijardi dolara) iz najsiromaSnijih zemalja i da je i PRLJAVA" AFRlCKA DJECA Sto je pokazala jedna anketa u engleskimSkolama Jedan eksperiment nedavno izve-de- n u tri osnovne Skole u Didkotu, u Engleskoj pokrajini Berks' ir, obuhva-tioj- e 70-o- ro djece od 10 i 11 godina. Autor ankete, Dzil Henderson spre-mal- a je svoju doktorsku dizertaciju iz psihologije, pa joj je nedostajao materijal o djecjem znanju i mental-no- j slid o drugim zemljama narodima. Glavna zadana tema za razmiSlja-nj- e bila je "Afrika", a u okviru toga ideje "киба", "djeca" itd. Djeca su imala zadatak da zapiSu asocijaciju na zadane rijedi, prvu misao koja im dode u vezi s postavljenim pitanji-ma-. Treba naglasiti da s djecom prethodno nije bilo razgovora niti bilo kakvih konzultacija. Rezultati eksperimenta su istovre-men- o i porazavajudi i tuzni. Djedji odgovori pruzili su iskrivljenu sliku o njihovim vrSnjacima u zemljama u razvoju, stedenu uglavnom na osno-v- i negativnih, tendencioznih i nepot-puni- h informacija. NajdeSde upotrijebljena asocijacija uz rijed "dijete", bila je — "prljavo", "gladno", "bolesno", "jadno, "siro-maSno- ", "krastavo", "mrSavo". Samo jedna rijed s pozitivnim znade-nje- m — "prijateljski" — upotrijeb-ljena je u ovoj anketi dvaput. Uz rijed "hrana", asocijacije su bile "nedovoljno", "nestaSica", "stravid-no- ". "Кибе" su bile "zapuStene", "groz-ne- ", "smrdljive", "тгабпе", "drve-ne- ", a odjeda — "zivotinjska kola", "prljava", "poderana", "zakrpljena". "Narod" — "bijedan", "mrSav", "boles tan". Anketa je pokazala, mozda nehotice, kako se u djedju svijest posredstvom raznih oblika propa-gand- e — od stereotipnih plakata koji pozivaju ljude da daju prilog za gladne i unesredene, do doista rasistidkih i kolonijalnih videnja svijeta u razvoju i prenoSenja tih videnja sa starijih na djecu — kao otrovni crv useljavaju dramati6ne slike i poimanje "nekog" tamo manje vrijednog svijeta "u odnosu na "6iste, bijele, uhranjene i lijepe". Mentalna dekolonizacija je, kako se vidi, proces koji tek predstoji. smijan rasisficki zakon Juzne Afrike LUANDA - Juinoafri6ka cenzura nedavno se okomila na kazaliSni ko-ma- d To je dijete pisca Roberta Kir-byj- a. Dvije scene ovog komada, koji je veoma popularan u Johannesbur-gu- , ocijenjene su kao povreda zako-n- a o zastiti morala, jer je crni glu-ma- c Busi Bibakvane poljubio bijelu glumicu Bo Patterson. Spomenuti zakon zabranjuje bilo kakve tjelesne kontakte izmedu raznih rasa u Juznoafrickoj Republici, a prekrsitelji se izlazu visemjesecnoj kazni zatvorom. Bu-du- ci da poljubac medu glumcima nije bio stvaran, cenzura je bila milostiva. pa je naredila Kirbyju samo da izmijeni in-kriminir-ane scene. Pisac je prepravio ove dvije scene, ali je poljubac ipak ostao. Striktno tumaceci juznoafricki zakon o zastiti morala, Kirby je ustanovio da on zabranjuje samo seksualne kontakte me-du osobama raznog spola i raznih rasa, pa je bijelu glumicu u odgovarajucim scena-m- a zamijenio bijelim glumcem Benom Krugerom. Ovaj Kirbyjev inat je prosao. Cenzura je morala odobriti komad ovamo "pobjeglo" preko Luksemburga i Bahama oko 60 milijardi franaka. Na "odbjeglom" kapitalu banke zaraduju maksi-mala- n profit. Inlcijativa socijalista o donoSenju zakona protiv zloupotrebe bankarske tajne I mo6i bankara srafiunata je na to da se od banaka dobiju potrebne Informacije kada se posum-nj- a da su one primile novae od klijenata koji nisu platili porez Hi su pod sumnjom i istragom za razne malverzacije kapitalom u zemlji i inozemstvu.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 08, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-04-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000199 |
Description
Title | 000207 |
OCR text | . c --,Г.. " J i!,'S 74',)!' %, v "V )',4;,i vttj- д# v '. Iter s V i"; -- V ' "j £„ J.-- ,. ,j"-- . 'tf - " , . 1-0- NASE NOVINE, Apr 20, 79S3. ' — IZ MAJSTORSKIH RADIONICA U naSoj takozvanoj izvornoj umjetnosti sve vISe se osjeda potreba udaljavanja od zacrtanih puteva naivnosti koja je u svijet prodrla ne svojim najboljim wed najslatkasti-ji- m i dosta komercijalnim elementima. Tome medutim nije kriva sama umjetnost i umjetnici vec trziSte i publika Sto nikad nisu blli na dostojnu nivou niti бе ikada biti. JoS su stari majstori vodili bitku izmedu onoga Sto vrijedi i onoga Sto se dopada i stavlja na zid, pa i Sto бак dospijeva u muzeje. A da ne zaboravimo da oni Sto se vrte oko muzeja najmanje veze imaju sa suStinom umjetnosti. To su пајбебсе beskrupulozni trgovci. I to se naroiito vidi u danaSnje vrijeme. No nemam namjeru da ovom prilikom obracunavam s njima, a Sto 6u ih tek uzgred spomenuti vezano je za ono o fiemu u ovom clanku imam namjeru govoritl. A govorit cu o umjetnosti koja ce ostati jer je zrela i ekvilibrirana. RijeC je o slikama Katarine Henc. Njene su slike na staklu, Sto ne bi bilo niSta пеоШбпо, no ipak se udaljuju od drugih slika radenih istom tehnikom. Katari-n- a Henc ne priznaje naivnost kao svrhu svog izrazaved u6i od starih majstora, velikih kao Sto su Palma it Vecchio, Ticijan i drugi. Slike Katarine Henc nisu паб1бкапе seos-ki- m banalnim priCicama, ve6 su to Sista likovna ostvarenja volumena i atmosfere. Tu su one prekrasne kroSnje utonule u tamu da bi doCarale kontrast svijetlih figura koje su u prvom planu-- i da bi pridonijele njihovoj toplini i poeticnosti. Katarina Henc je slikarica koja je kako spontano tako i svjesno spojila virtuoznost zanata i poetifinosti izvornosti. lako je profesorica knjizevnosti, ona nije pripovjeda6 vec likovnjak, s jasnim osjeda-nje- m i razlikovanjem Sto je likovno a Sto literamo. Tople pahuljaste figure, роеИбпе, blage i oble, kao one Baltusove, Cine ove slike smirenim, lljepim, zemaljsklm i jedno-stavni- m. Te su slike proiziSle iz pune estetske zrelosti, iz saznanja, iz poimanja vrijednosti ostvarenja vrhunskih Ijepota bez obzira kojem razdoblju pripadale i kojom tehnikom bile radene. Cilj umjetnoti je ipak onateznja, ono Ceznuce prema lijepome a ne prema ruznom i destruktivnom. STOKHOLM — Svedska je duboko zagazl-l- a u eru automata. U svakom 6asu proseCan Svenson se, poput 1дгабке, vrti u vISe od sto raznoraznih kompjuterskih registara. Usluge automata se obilato korlste. Uobi6ajeno je da policlja, na primer, prlzove u ротоб kompjuter kada zeli da proveri podatke o nekoj osobi. Automatu se praktiCno viSe veruje nego onome Sto kale dotiCni gradanln. Od svemo6nlh podataka na ekranu zavisi da li бе Sven Svenson biti puSten ku6i, Hi 6e, pak, biti podvrgnut daljoj istrazi. SAVREMENA AZBUKA Raznorazni automati nadiru, a sa njima I upozorenja: da li kompjuterl, malo-pomal- o, роб1пји da ugrozavaju one koji su Ih stvorili, one kojima treba da sluie. Jedan podatak o Svenu Svensonu, sam za sebe, пајбеббе je bozazlen. Ali, kada se on slozl I uporedi s onim iz drugih registara, onda je dotldni gradanin ргакМбпо svu6en do Ispod gole koze. Oni koji barataju tim silnlm podacima mogu da se u odredenoj situaciji pojave kao sila iznad ljudi, da dovedu u pitanje mnoge vrednosti druStva. Kompjuterl su izborill mesto. Oni su za Svedsku гпабШ tehnoloSku revoluciju, doneli su joj — uz sve glavobolje — i ogromne prednosti. Pitanje nije: za Hi protiv automata? Dilema je: gde I u kojim sluCajevima staviti ta6ku? Kako podrediti kompjutere ljudlma, a ne ljude kompjute-rima- ? "Da li su vec робеН da se ostvaruju zastraSuju6evizijeiz1984" Dzona Orvela" — бији se upozorenja. A Sta ako se ta тобпа tehnika, jednog dana, nade u rukama "velikog brata" o kome je joS pre tri i po МШШШл Ovome je puno, puno pridonijela komplet-n- a naivna umjetnost u svojoj bici za izvornost, jednostavnost i normalnost, mada su ih gledali s podsmijehom oni Sto su u muzeje strpali sanduke, krpe, najlon, preparirane koze i neukusne kolaze, oni Sto su prodavali kamenje i gotovo tjerali svijet van iz muzeja, Sto su u najcrnjem egoizmu zgrtali novae a sipali drvlje i kamenje po protivnicima. Pred o6ima mi je De Chiricovo obracunavanje s tim Sarlatanima, historiCa-rim- a umjetnosti i kustosima ignorantima, Sto kao grobari zagrcu i slazu slojeve nedokucivosti nad svima Sto nisu oni. Nekad je vazio rad a danas ime. Snobovi kupuju imena da bi prikrili svoju plitkost, svoje neznanje, da bi stavili na zid ime kako bi se ipak znalo da pripadaju kulturnom svijetu iako njihova sirovost ne doku6uje niSta osim novca i matrijalnih koristi. decenije pisao poznati engleski plsac. Ko moze da se zakune da se to пебе desiti u nekoj danaSnjoj ill sutraSnjoj "Okeaniji", pogotovo Sto je u razvoj tehnologije na po6etku 1983. godlne ve6 nadmaSio predvl-danj- a iz "1984". U Svedskoj ne taje strahovanja od kompjutera I njihovih registara. Naprotlv, joS pre nekoliko godina ovde je — prvi put u svetu — usvojen poseban zakon o ког!ббе-nj- u podataka I formiran savet koji nadzire njegovo sprovodenje. Rampa protiv zloupot-reb- a je postavljena. "Na zalost, zakon ne mole da zaStiti Ii6ni integritet gradana" — kale Jan Frese, rukovodllac Saveta za kontrolu koriS6enja kompjuterskih registara. VELIKE DILEME Тобак razvoja ne miruje, петодибпо ga je sputati. Automati se kao pijavice uvlafie u sve pore ljudskog bitisanja. Oni su postal! deo ovdaSnje svakodnevnice. Ljudi se, malo-pomal- o, pretvaraju u cifre, u pritlske dugmi6a, u brojke na ekranu. Ve6 se govori sO pasivizaciji ljudskog uma, koji kao da роб!пје da se uspavljuje. Koliko sada u Svedskoj ima automata, to teSko da moze i kompjuter da Izra6una. Zna se da se u ovdaSnje fabrike vec uselilo 1200 robota. Krajem decenije bi6e ih беИг! puta viSe. Ko je to moga i da sanja 1920. godine, kada je, kako se tvrdi, беЗМ pisac Karel Capek prvi uskovao геб "robot". V. Lali6 DRUGI UVJETI U bijelom svijetu ljudi se sve viSe plaSe samovolje kompjutora. Kod nas toga nema, mi smo joS na nivou Saltera. Vra6anje figurativnosti Samar je destruk-tivnos- ti svih vrsta Sto su se rasplinule onda kad je oslobodenje od akamenskih pravila i te kako imalo svojih opravdanja, kad se osje6ao totalan zamor hladne preciznosti. Da Ijepota nije u preciznosti a ni u destruktivnosti, pokazali su baS oni slikari Sto su iznikli iz jednostavnosti, Sto su osjetili svjetlo, boju, volumen, Sto su stali negdje u sredini izmedu ekstrema i branili smisao umjetnosti, branili njen opstanak, i koji nisu odbacili vrijednosti starih majstora vec uporno malo-pomal- o ucili na njihovim iskustvima, imitirali ih ali davajuci svoje peCate, vrijeme i sadrzaje i lutajuci stvarali neSto Sto je vrijedno i Sto ce prezivjeti i ostati kao dostojan dokumenat likovne zrelosti. JosipSTANlCSTANIOS (Rim) Neprobojna bankarskatajna 2ENEVA (Tanjug) — Svajcarske banke, koje su jedan od giavnih stupova kapitalis-tifik- e privrede zemlje i faktor svjetskog bankarskog sistema, opiru se svakom pokuSaju da se prodre u bankarsku tajnu,, бак i kada je u pitanju gonjenje poreznih prevaranata I drugih ilegalnih financijskih transakcija. Svicarsko nacionalno vije6e, odnosno donji dom saveznog parlamenta odbacio je inlcljativu Socijalistl6ke stranke da se "ublazl" bankarskatajna i отодиб! ve6i uvid javnostl u poslovanje banaka. Protiv prijedloga izjasnilo se 105 poslani-k- a prema 50, koji su blli za tu inicijatlvu, a o tome 6e копабпи г!Јеб re6i bira6i na referendumu idude godine. U Svicarskoj politidkoj praksl rijetko se dogada da na referendumu prode neki vazan prijedlog protiv kojega se prethodno izjasnila vlada ill parlament. Sanse socijalisti6ke inicijative protiv mod-no- g zatvorenog financijsko-bankarsko- g kapitala utoliko su siabije jer je u parlamen-t- u doSlo do oStre podjele izmedu komplet-no- g bloka burzoarskih stranaka i Socijalls-ti5k- e stranke koje su podrzali jedino komunisti. Prevagnuo je argument stranaka na desnici i u centru da u sadaSnjoj ekonomskoj situaciji ne treba dirati u bankarski sistem, "jer je to jedlna privredna grana koja cvjeta u sadaSnjim teSkim vremenima". Socijalisti6ki IjevlCarski poslanik, poznati кгШбаг Svicarskog "bankarsko-financijsko- g imperija" Jean Ziegler ponovo je zestoko kritizirao banke zauzevSi se za to da se "ufiini kraj bankarskom bandltizmu koji je odgovoran za р1јабки tre6eg svijeta'." Ziegled je citirao procjenu Naclonalne banke da se u Svicarske banke slilo 30 milijardi franaka (oko 15 milijardi dolara) iz najsiromaSnijih zemalja i da je i PRLJAVA" AFRlCKA DJECA Sto je pokazala jedna anketa u engleskimSkolama Jedan eksperiment nedavno izve-de- n u tri osnovne Skole u Didkotu, u Engleskoj pokrajini Berks' ir, obuhva-tioj- e 70-o- ro djece od 10 i 11 godina. Autor ankete, Dzil Henderson spre-mal- a je svoju doktorsku dizertaciju iz psihologije, pa joj je nedostajao materijal o djecjem znanju i mental-no- j slid o drugim zemljama narodima. Glavna zadana tema za razmiSlja-nj- e bila je "Afrika", a u okviru toga ideje "киба", "djeca" itd. Djeca su imala zadatak da zapiSu asocijaciju na zadane rijedi, prvu misao koja im dode u vezi s postavljenim pitanji-ma-. Treba naglasiti da s djecom prethodno nije bilo razgovora niti bilo kakvih konzultacija. Rezultati eksperimenta su istovre-men- o i porazavajudi i tuzni. Djedji odgovori pruzili su iskrivljenu sliku o njihovim vrSnjacima u zemljama u razvoju, stedenu uglavnom na osno-v- i negativnih, tendencioznih i nepot-puni- h informacija. NajdeSde upotrijebljena asocijacija uz rijed "dijete", bila je — "prljavo", "gladno", "bolesno", "jadno, "siro-maSno- ", "krastavo", "mrSavo". Samo jedna rijed s pozitivnim znade-nje- m — "prijateljski" — upotrijeb-ljena je u ovoj anketi dvaput. Uz rijed "hrana", asocijacije su bile "nedovoljno", "nestaSica", "stravid-no- ". "Кибе" su bile "zapuStene", "groz-ne- ", "smrdljive", "тгабпе", "drve-ne- ", a odjeda — "zivotinjska kola", "prljava", "poderana", "zakrpljena". "Narod" — "bijedan", "mrSav", "boles tan". Anketa je pokazala, mozda nehotice, kako se u djedju svijest posredstvom raznih oblika propa-gand- e — od stereotipnih plakata koji pozivaju ljude da daju prilog za gladne i unesredene, do doista rasistidkih i kolonijalnih videnja svijeta u razvoju i prenoSenja tih videnja sa starijih na djecu — kao otrovni crv useljavaju dramati6ne slike i poimanje "nekog" tamo manje vrijednog svijeta "u odnosu na "6iste, bijele, uhranjene i lijepe". Mentalna dekolonizacija je, kako se vidi, proces koji tek predstoji. smijan rasisficki zakon Juzne Afrike LUANDA - Juinoafri6ka cenzura nedavno se okomila na kazaliSni ko-ma- d To je dijete pisca Roberta Kir-byj- a. Dvije scene ovog komada, koji je veoma popularan u Johannesbur-gu- , ocijenjene su kao povreda zako-n- a o zastiti morala, jer je crni glu-ma- c Busi Bibakvane poljubio bijelu glumicu Bo Patterson. Spomenuti zakon zabranjuje bilo kakve tjelesne kontakte izmedu raznih rasa u Juznoafrickoj Republici, a prekrsitelji se izlazu visemjesecnoj kazni zatvorom. Bu-du- ci da poljubac medu glumcima nije bio stvaran, cenzura je bila milostiva. pa je naredila Kirbyju samo da izmijeni in-kriminir-ane scene. Pisac je prepravio ove dvije scene, ali je poljubac ipak ostao. Striktno tumaceci juznoafricki zakon o zastiti morala, Kirby je ustanovio da on zabranjuje samo seksualne kontakte me-du osobama raznog spola i raznih rasa, pa je bijelu glumicu u odgovarajucim scena-m- a zamijenio bijelim glumcem Benom Krugerom. Ovaj Kirbyjev inat je prosao. Cenzura je morala odobriti komad ovamo "pobjeglo" preko Luksemburga i Bahama oko 60 milijardi franaka. Na "odbjeglom" kapitalu banke zaraduju maksi-mala- n profit. Inlcijativa socijalista o donoSenju zakona protiv zloupotrebe bankarske tajne I mo6i bankara srafiunata je na to da se od banaka dobiju potrebne Informacije kada se posum-nj- a da su one primile novae od klijenata koji nisu platili porez Hi su pod sumnjom i istragom za razne malverzacije kapitalom u zemlji i inozemstvu. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000207