Nase Novine, June 08, 1983

              ч
в- - NA§E NOVINE, April 20, 1983.
[ij© © V ®
ЈесУал od pisaca iz dtaba jedne
ameridke novinske mreze kazao je u
osvrtu na Reaganov najnoviji mane-va- r
o raketnim pregovorima sa
Sovjetskim Savezom, da njegova
vlada "обекије politidke dobitke kod
кибе I u svijetu"kao rezultat njegove
ponude.
Kako je poznato, Reagan je uporno
odbijao bilo kakav. kompromisni
odstup od ranije obznanjene nulte
opcije (Zero-Option- ); naime, da 6e
odustati od namjedtanja novih
dugometnijih i briih raketa na tlu
zemalja Zdpadne Evrope, jedino ako
Sovjeti povuku i unidte sve svoje
najnovije rakete srednjeg dometa.
Sovjeti su ranije izjavili da su voljni
smanjiti broj tih raketa do 162,
koliko Britanija i Francuska zajedno
posjeduju slidnih oruija. Reagan je
odbijao uzeti u obzir rakete svojih
saveznika.
Medutim, saveznici u NATO paktu
pod sve ve6im pritiskom svojih
gradaha, tralili su kompromis. Kod
кибе je takoder rasla opozicija
njegovoj tvrdogtavosti.
Tako je Reagan najzad izadaos
izjavom da je voljan razgovarati o
smanjenju broja raketa ali svejedno
ne odustaje od svoje "nulte opcije".
U Moskvi je to uzeto kao maskirana i
laina nova inicijativa.
Da je to promidljeni politidki
manevar dokazuje i izjava jednog
njegovog savjetnika da su "nekoje
vlade u Evropi pod velikim politid-kim
pritiskom" na torn pitanju pa
misle da bi im ovaj manevar mogao
nedto pomodi politidki.
U raspravi o Reaganovoj ponudi na
McNeil-Lehr-er Public TV prog ram u
slijededeg dana, Marshall Shulman,
profesor politidke znanosti na Co-lumbia
univerzitetu u New Yorku,
okarakterizirao ju je kao "political
game" (politidka igra).
Peter Hart, jedan od politidkih
ispitivada javnog mnijenja kazao je
da su glasadi dobili "mixed messa-ge"
od Reagana. Naime, on je
prethodnog tjedna odriao vatreni
govor traiedi nova nuklearna oruija,
pa ljudima izgleda sumnjiva ponuda
za navodno manji broj dugo nagov-jedtavan- ih
novih raketa za Zapadnu
Evropu.
Da je to bila neiskrena politidka
igra potvrduje i izjava Davida Gerge-n- a,
direktora za komunikacije Bijele
Kude. On je, naime, rekao da de
Reaganov najnoviji manevar "biti
politidki od pomodi kod kude".
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju
ШШШ el EJ SB
§j
bio
MOSKVA, Tanjug — "Pravda" postavlja
pitanje Sta se to desava u SAD: "Da li se
Pentagon preselio u Holivud", ill, obratno,
"Holivud u Pentagon"?
Povod za ovaj naslov je "tajni plan"
Pentagona o scenarlju tredeg svetskog rata.
Delove tog "tajnog plana" sovjetski partljskl
dnevnlk obelodanjuje i iz njega proizlazi da
su SAD napravile redosled vojnih akclja za
12& dana uoci pocetka svetske nukleame
katastrofe. "Pravda" ironlse na габип tog
dokumenta, pa postavlja pitanje da li je to
scenario za neki holivudski film, ill stvarno
vojni dokumenat.
da su Amerikanci dvojbem o njego-voj
sklonosti smanjivanja oruija.
NAIVNOST ILI OPORTUNIZAM
(J primjedbama nekojih politidara
bilo je i naivnosti i oportunizma. Ne
moze se vjerovati da su tako glupi da
ne mogu prozrijeti pravi smisao
Reaganova manevra, ali se nitko od
njih nije usudio redi, kako se ono po
nadem kaze: "popu pop a bobu
bob". Na primjer, Walter Mondale,
vodedi demokratski predjesnidki
kandidat primijetio je:
"Ovo bi moglo predstavljati kon-struktiv- nu
promjenu u predsjedni-kovo- j
politici. Nakon decenija pro-tivljen- ja
svakom koraku k oruinoj
kontroli... i nakon dvije godine
bezobzirnog govora i zatezanja, to je
ugrozilo odnose s nadim savezni-cima- ".
Drugi kandidati, Hart, Glenn i
Bumpers su rekli da je to bio
"pozitivan korak". Starija novinarka,
Mary McGrory, vidjela je dalje od
spomenutih demokratskih politi-dara.
Ona je pisala: "Ne dini razlike
dime gosp. Reagan izade u obliku
jedne nove pregovaradke pozicije, to
de biti uzaludno tako dugo dok
gosp. Rowny bude za stolom".
Gosp. Rowny je Reaganov glavni
predstavnik u raketnim pregovorima
sa Sovjetima. On je umirovljeni
general poljskog porijekla i notorni
reakcionarac. Mary McGrory je pisa-la
da je on za oruinu kontrolu isto
dto je Mrs. Burford bila za zadtitu
okolida(onaje to sabotirala). "On
odevidno dinf dto predsjednik ieli.
On se hvata u kodtac s Rusima".
Predsjednikovi posljednji govori o
obranbenoj politici, pisala je dalje
novinarka McGrory, "jod jednom
potvrduju dto je stalno bilo odito: da
de on udiniti sve da sprijedi nuklear-n- o
zamrznude i izbjegne pregovore s
Rusima".
Ma koliko Reagan manevrisao i
vridtao protiv zamrzavanja Hi obusta-v- e
daljnje proizvodnje nuklearnih
oruija, on nije u stanju zaustaviti
ras tudi pokret koji se poput prerijske
vatre diri i jada ne samo u inostran-stv- u
nego i kod kude. Ne pale vide
Reaganove insinuacije da Sovjeti
manipulidu s tim pokretbm. Kako je
jedan Amerikanac pisao svojoj dnev-no- j
novini: "Orulna trka izmedu
Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih
Drlava vodi se ved predugo i mora se
dokrajditi prije nego uistinu bude
prekasno".
Promatrad
Tredi svetski rat, po torn dokumentu,
podinje upadom 24 sovjetske divizije u Iran,
da bi se preseklo snabdevanje naftom SAD i
Zapadne Evrope. PosleGromikove konferen-cij- e
za Stampu, koju je dlrektno prenosila
sovjetska televizija, ovakvlh i sllCnlh teksto-v- a
u sovjetskoj Stamp! iz dana u dan je sve
vise. U njima se otvoreno govori o ameri6-ki-m
pretnjama SSSR i drugim socijalistifi-ki- m
zemljama.Tako je "Pravda" donela
poseban prilog u kome je prenela pisanje
londonskog "Opservera" o nameri Reagana
da postavl "pesrsing-2- " rakete i na Alasku,
kako bi nuklearnim oruzjem pokrio i istoini
deo Sovjetskog Saveza.
Superoruzje-Stojet- o?
& ujteroruije koje. bi 'liriistavalo prednosti. Zbog male vafne duljine
rakete u letii ~ naiavljeriokaby naimahle qubitke enerqiie. Trebaiu
mogucj izbbr predsjednika; Reagana rnuv razmierno male koliclne elek--
.. ~ u prindpu nije nepoznata tehno- - troenergije, pa je i masa.cijetog ure- -
logija. U krugovima strucnjaka vec daja manja od drugih tipova.
se dugo spomjhju antisatelitska pro- - Upozoravajudl na mogudt gubitak . ,zja - barirana u svemir- u- koja bi, u, utrci sa sovjetskom konkurencir
u perspektivi, mogla preuzeti i pro-- JomV. L Lynn, direktor Agencije za
t iraketnu tobranu velesila. , cibrambene steteme SAD. izfavio je
.porazumi. SALT-- i, zakljiieeni Iz-- da ce sovjetski laseri tog tfpa vec
medu SAD i SSSR, zabranili su ra
zvoj ili ppkuse s bruzjima masovnog
razaranja (podrazumijeva se '
nu-klear- no
oruzje) u svemiru, Te su od-red- be
samo pojacale napore velesi- -'
la da istrazuju i razvijaju antisatelit-sk- e
sisteme bez oruzja masovnog
razaranja.
Danas se zna da je takav razvoj
usmjeren "na snazne lasere, postav-Jjen- e
na svemirskim platformama.
Paralelna istrazivanja bave se tzv.
oruzjem subatomskih cestica visoke
energije.
Strucnjaci ocjenjuju da je laser ve-U- ke siiage na svemirskoj platforrhi
stvar veoma bliske buducnosti. §ta
se od njega ocekuje?
On bi sl.uzio - pri rezimu slabijeg
rada - kao radar koji pretrazuje za-da- ni
sektor, otkriva cilj i pruza veo-ma
precizne pbdatke o njegovfm ko-ordinata- ma.
Zatim prelazi na. rezim
maksimalne sriage, upucujuci na cilj . razorni laserski snop brztnom svje-tlos- ti.
To je nemoguce posttci.sa
.Zemlje, jer atmbsfera izrazito degra-dir- a
razorrtu moc laserskog topa
kojem su prakticki nesavladive pre-prije- ke
ne samo kisa, oblaqnost ili
prasina, nego vec i obicna zracna
vrtlQzenja.., .
ч Novija istrazivanja opet potvrduju
da najyise izgleda za svemtrsku va- -'
rijantu ima kemijski, deiiterij-- r
fluoridni (DF) laser, lakp je DF visoko
koroziyan i neprikladan za manipuli-ranj- e,
takav laser ima nedo'stizne
g E3
Britanski lijecnici ukazuju da bi
medicinska sluzba bila nesposobna
da odgovori svojim zadacima u
slu6a]u nuklearnog rata.
U Kardifu (Velika Britanija) odriana
je nacionalna konferencija medicin-ski- h
radnika na temu "Ljudske irtve
u nuklearnom ratu". Glavni govornik
bio je doktor Roger Evans. On je
pred sludaoce — pet stotina delega-te
iz cijele zemlje — iznio slike
stravidnih posljedica mogudeg nuk-learnog
rata. Konkretnije, govorio je
o tipovima ozljeda ljudi koji de
morati biti ostavljeni da umru u
bolnicama pretrpanim tisudama
ozlijedenih.
Rekao je, izmedu ostalog: preiivje-l- i
s teSkim ranama, koje zahtijevaju
vi§e sati kirurSke intervencije i veliku
kolidinu krvi, bit de ostavljeni po
strani i prepudteni smrti. Jer, pod
pretpostavkom da bolnice ostanu
ditave, lijednici de se koncentrirati
na spavanje onih koji se mogu brzo
zalijediti.
Na primjer: mladida kojem bude
paralizirano tijelo od struka nadolje
— lijednici nede lijediti, a mladidu
dija noga bude ozbiljno ozlijedena
razbijenim staklom cijela noga de se
amputirati da bi se u&tedjelo na
vremenu.
U nuklearnom napadu na Kardif —
zakljudio je dr Evans, bit de najma-nj- e
40 tisuda ozlijedenih. S to Iikirn
brojem ne bi mogla izadi na kraj ni
ditava nacionalna zdravstvena slui-b- a,
a kamoli medicinsko osoblje
Kardifa.
Zaista straSna, obeshrabrujuda, ali
dovoljno realna slika. Moida bad
zato, nimalo se nije dopala Foreign
office. Zato je uodi ove konferencije
uputio svim delegatima po dvije
brodure, soditom namjerom da
efekte lijednidkih upozorenja. U tim
brodurama se konstatira da je
prije 90-t- h godina biti sposobni da
djeluju iz orbjte protiv satelita i avi-o- na
na velikim visinama. Ali.je na-glas- io
i bitnu razliku: nece biti djelo-tvor- ni
protiv bojnih glava interkonti-nentalni- h balistickih projektiia! Po
Lynnu, to se moze odekivati tek pot-kr- aj
stoljeca.
Sto ogranicava laser u svemiru
kao proturakemo oruzje?
Prtje svega, slozeni problemi ot- -
krivanja interkontinentalne rakete u
stratosferi. Uzimajuci u obzir njenu
brzinu i promjenjivu putanju, najteze
je odrzati kontinentalni snop lasera
na. jednoj tocki toliko koliko je po-treb- nb
za predaju razorne energije.
Tek tada laserska zraka pretvara po-gode- ni dio omotaca nukleame bojne
glave u oblak ionizirane plazme, iza-zivaj- uci teska ostecenja na njenim
vitalnim dijelovima. I detekcija i ra-zara- nje
mora se obaviti u ogranice-n- u
vremenu, jer interkontinentalna
raketa prevaljuje u stratosferi uspi-nju- ci
krak svoje putanje za' nekih
sest minuta, a onda se nezavisno
vodene bofne glave upucuju. svaka
svojim smjerom. Uz takva bbjasnje-nj- a
mozda je iakse shvatiti zasto je
Sam Nunn, vodeci strucnjak Senata
SAD za pitanja obrane, Reaganov
potez popratio rijecima: Pogresna '
rasprava u pogresno vrijeme: o pita- - .
njima o kojima ce se odluke moci
donositi tek zadeset godina,. .
Mladen Paver - -- P; '
a □ Ш
Ћ
Hura! Ш
gaKmaassmmftwsHtwfl
"vjerojatnost od nuklearnog rata
krajnje neznatna", da bi u sludaju
nuklearnog napada, dodude, bilo
"stradnih posljedica", ali da de ipak
biti prelivjelih, a da je zadatak ditave
zdravstvene sluibe i svakog pojedin-c- a
u njoj da se u svakom sludaju
pobrinu za sve bolesne i ozlijedene.
Tako je Foreign office — protiv
uznemiravanja i zastradivanja jav-nost- i.
Ali, u strahu su veiike odi,
mudne vizije posljedica nuklearnog
rata nije lako odagnati, pogotovo
poslije Hirodime. I zato se nije duditi
dto je, eto, i doktor Stuart Horner,
predsjednik Komiteta Britanskog
medicinskog udruienja za okrug
Croydon, digao ruke od pravljenja
planova za rad medicinske sluibe u
sludaju nuklearnog rata. Dr. Horner
je objasnio svoju odluku:
"U pustodenju koje moie uzrokova-t- i
samo jedna nuklearna bomba
badena na London ostali bismo
praktidno bez pitke vode i bez
lijekova, a sa bar polovinom ubije-no- g
stanovnidtva. Vrlo sumnjam da
bi plan koji sam nadinio bio od bilo
kakve koristi. ".
A u uvodniku britanskog medicin-skog
dasopisa se kaie: "Realno
govoredi, nikakvi se racionalni pla-no- vi
ne mogu nadiniti da bi se mogli
uhvati u kodtac s nuklearnim napa-do- m. Samo jedna bomba snag'e
jednog megavata badena na London
nadjadala bi modi ditave medicinske
sluibe zemlje. A jedan napad sa 200
megavata ili vide, sa simultanim
eksplozijama po cijeloj zemlji, stvo-ri- o
bi nepremostiv jaz izmedu milio-n- a
ozlijedenih (uz desetke miliona
poginulih) i nekolicine preiivjelih
lijednika u bolnicama jos sposob-ni- m
za medicinsku pomod.
To su midljenja lijednika, ljudi
pozvanih da u eventualnom ratu
pruie ozlijedenima strudnu pomod,
ali Isto tako ljudi koji su svjesni da
Л