Nase Novine, June 08, 1983

              Ш v © $ff§i
Кас е лета fome davno и Boliviji
uhapden i Francuskoj izruden nje-mad- ki
ratni zlodinac Klaus Barbie,
izbilo je na javu da je pri svrdetku
Drugog svjetskog rata, pod zadtitom
vojne obavjedtajne sluzbe Sjedinje-ni- h
Drzava spaden od izrudenja
francuskim vlastima, da pred sudom
odgovara za po6injena zlodinstva u
toj zemlji za vrijeme пјетабке
okupacije. 0 tome je ve6 bilo vijesti
u "Nadim novinama", ali je naknad-n-o
procurilo Jos' kojedta o torn
sludaju i drugim zakulisnim operaci-jam- a
ameridkih obavjedtajnih agen-cij- a
u poslijeratnim godinama.
Uplivni list "Washington Post"
iznio je na javu potkraj marta da
dokumenti State Departmenta (mini-starstv- o
vanjskih poslova) pokazuje
da je taj odjel ameridke vlade
zajedno s vojnom obavjedtajnom
sluzbom, regrutirao kao agente sto-tin- e
bivdih nacista koji su bili traleni
po oslobodenim zemljama Istodne
Evrope radi zlodina podinjenih u
njima, kao i po zapadnim zemljama,
poput Francuske, u kojoj je pod
komandom spomenutog Barbia,
smaknuto desetke hiljada Jevreja i
pripadnika pokreta za oslobodenje
zemlje od nacistidkih osvajada.
Spomenuta otkrida uznemirila su
vladajudu ekipu u Washingtonu.
Kako i ne bi? Sve to baca ruino
svjetlo na militarno-industrijsk- u
spregu koja iza kulisa dirigira s
domadom i vanjskom politikom ove
zemlje. Mnogodta dto se sada
objavljuje u dtampi bilo je i ranije
poznato, ali je bilo predudivano.
Spomenuti list je pisao da doku-menti
o kojima je rijed, "jasno
pokazuju" da se je ameridka politika
prema ratnim kriminalcima naglo
promijenila s podetkom "hladnog
rata". Nakon 1. aprila 1948. vlasti
Sjedinjenih Driava i Britanije, prema
spomenutim dokumentima su odbi-jal-e
izrudivati ratne zlodince vlasti-ma
zemalja Istodne Evrope. Stotine
nacistidkih kolaboratora iz spome-nuti- h
zemalja koji su se predali
Amerikancima, nikad nisu bili izru-den!
svojim zemljama, pisao je
"Washington Post".
U istoj vijesti je takoder redeno da
je jedan nacist pod ameridkom
zadtitom bio SS major Heinz Gol-dack- er, komandant jednog bataljona
optuienog zbog umorstva ditavog
Jerry Morse pide u torontskom
listu Star:
"Predsjednik Reagan je pozvao
naudenjake da naprave "orulje
desintegracije"...
"Naudenjaci su istupili protiv tog
ludila; dlanovi organizacije "Nauka
za mir" (Science for Peace) pred-stavlja- ju
opasnost za Reaganove
planove. бак je i Akademija nauka
SSSR-- a istakla da je "danas, kao
nikad prije, potrebno da se koristi
ljudsko znanje i presto nauke da se
dirokim slojevima naroda u svijetu
predode posljedice nuklearnog
rata".
Pozurite, naudenjaci, Reagan
opet petlja I moze da nade krivu
osobu i da svi budemo unidteni".
stanovnidtva (every man, woman
and child) u jugoslavenskom selu
Alibunaru. Bit 6e da je rijed o
jednom selu u Vojvodini. OptuZba je
bila potvrdena po ameridkim vlasti-ma,
kale vijest.
Post takoder kaze da je mnogim
nacistima bilo dozvoljeno da prikri-ven- o
emigriraju u Juznu Ameriku
pod legitimnom bjegunskom opera-cijo- m
nazvanom "Safehaven", iz
talijanske luke Leghorn u ameridkoj
zoni Italije.
Ova vijest podsjeda na dinjenicu da
je Hitlerov glavni izmedar u Hrvat-sko- j,
Ante Pavelid, nadao zadtitu u
ameridkoj zoni Austrije nakon bijega
iz Zagreba, odakle je umakao, bez
dvojbe pod istom zadtitom, u Italiju,
a zatim prebaden u Argentihu. Tamo
jod i sada live nekoji njegovi
ministri i propagandist! poput Vran-did- a
i Nevistida, koji su vjerojatno
pod istom zadtitom nadli utodidte.
Prema drugim vijestima, ameridki
agenti su dtitili Barbia u Francuskoj
i sprijedili da bude pogubljen, i
nazjad mu 1951. osigurali bijeg u
Juznu Ameriku. Jedan republikanski
list je spomenuo da ima takoder
glasina da je Barbie nekoliko puta
dolazio u Sjedinjene Driave u 1969. i
1960. i da se je bavio trgovinom
oruzja.
Sve te glasine primorale su
Odjeljenje pravosuda da formalno
naredi istragu. Pokudalo se je
zanijekati sve spomenute gadarije.
Nekoji dasnici u Odjeljenju pravosu-da
nastojali su to omalovaliti ismje-hivanje- m,
ali su najzad i nekoje od
najreakcionarnijih publikacija mora-le
priznati da je to "ruina slika", pa
bi trebalo da se povede potpuna
istraga. Hode II do toga dodi ovisi od
javnog mnijenja. Ako ne bude
dovoljnog pritiska sa strane gradan-stv- a,
istraga bi se lako mogla
otegnuti I postepeno napustiti.
Bilo bi dobro da nadi Amerikanci
hrvatskog i srpskog porijekla dodu u
vezu sa svojim senatorima i kon-gresmani- ma
i traie da se istraii tko
je sve odgovoran za ulazak u ovu
zemlju Pavel ideve desne ruke Adrije
Artukovida, raspopa Duida i drugih
ustadkih i detnidkih slugu Hitlera i
Mussolinia. Bilo bi takoder dobro
pisati "Washington Postu" i drugim
novinama da podupru taj zahtjev.
V. D.
DEVICA ORLEANSKA Nl ZGORELA
NAGRMADI
Jeanne D'Arc, ki je v Schillerje-vem- ,
Shawovem in Ahouilhovem
gledaliskem delu zaslovela kot Sveta
Ivana in Devica Orleanska, po najno-vejSi- h
preiskavah francoskega zgo-dovinar- ja
Pierre de Sermoisa ni
zgorela na grmadi v devetnajstem
letu starosti kot ujetnica Anlezev
pred 500 leti, kot je to prikazovala
doslej zgodovina. Padla je kot borka
za svobodo v vojaSki bitki leta 1451 , ko ji je bilo StiriinStirideset let.
Namesto nje je po Sermoisovi verziji
bila zazgana na grmadi v Rouenu,
severni Franciji, maja meseca 1431
neka "6arovnica". Po teh najnovej-Si- h
podatkih naj bi bila legendarna
junakinja rojena v Domremyju leta
1407 in ne leta 1412. PoroCila je
francoskega viteza Robertidesa
Armois de Lorraine, ko je bila stara
29 let, vendar z njim nikoli ni zivela.
!)'' ГЛ--
Jevreji kritiziraju
kanadsko drzanje
U Washingtonu je odrzan sasta-na- k
15.000 Jevreja koji su prezivjeli
nacistidke koncentracione logore, a
danas zive u Sjed. Drzavama i
Kanadi.
Na sastanku je kritizirana i kanad-sk- a
vlada zbog propusta da poduz-m- e
mjere protiv nacistidkih ratnih
zlo6inaca, koji su se sklonili u
Kanadu. (Kazu da ih ima oko
hiljadu.)
, ! 4Ш&
Irwin Cotter
Irwin Cotter, predsjednik Kanad-sko- g
jevrejskog kongresa je rekao
da je Kanada zbog toga postigla
veliku sramotu (moral obscenity).
"Tako dugo dok kanadska vlada
ne poduzima ni§ta protiv nacistickih
ratnih zlodinaca, ona oskvrnjuje
uspomenu na one koji su umrli i
nastavlja da prlja uspomenu na one
koji su prezivjeli", rekao je Cotler.
Ufiesnici skupa su pozdravili
odluku kanadskog suda da se ratni
zlodinac Helmut Rauca vrati u Zap.
Njemadku. Rauca je okrivljen za
ubijstvo 11.584 Jevreja. Ali joS nije
sigurno da te biti deportiran.
Oni su burno aplaudirali Cotleru
kad je rekao: "Uzelo je 36 godina da
se jedan nacistidki ratni zlodinac u
ovoj zemlji (Kanadi) izvede pred
sud".
PRETJERANO
Torontski list Star piSe da su direktori
vellke kanadske kompanije Dome Petroleum
Ltd. odludili da umirove svog glavnog
sluibenika, Jacka Gallaghera, i da mu plate
$27.500 dolara mjesedno (330 hiljada godis-nje- )
za period od osam godina.
On posjeduje i 5,380.000 dionica, koje
danas vrijede oko 20 milijuna dolara.
Dome Petroleum se jako zaduzila I profile
godine kanadska vlada joj je dala 500
milijuna dolara, a isto toliko detiri banke, da
otplati dug.
Star je ove informacije dobio iz Washlng-ton- a.
KOZMICKI BRODZA HALLEYEV
KOMET
MOSKVA — Sovjetski Savez namjerava
lansirati kozmidki brod u cilju ispitivanja
Halleyevog kometa koja de, kako se procje-njuj- e,
biti vidljiva sa zemlje 1986. godine,
javlja sovjetska agenclja TASS.
Prema Istom izvoru, na ovom projektu sa
sovjetskim udenjacima radit de i strudnjaci
iz Zapadne NJemadke, Austrije i Francuske.
Halleyev komet obide Sunce svaklh 76
godina. Posljednji put videna je sa zemlje
1910. godine.
NOVI SOVJETSKI LIJEK PROTIV
POVlSENOG TLAKA
MOSKVA — Sovjetski mediclnski strud-njaci
podeli su primjenjivatl preparate
peptona u lljedenju poviSenog krvnog tlaka i
za jacanje zaStlte dovjedjeg organizma od
raznih infekcija. Preparati peptona, medu
kojima je bradikinin, koji se spominje kao
veoma efikasno sredstvo protiv povecanog
flaka organskog su porijekla. Eksperimen-talno- m
zavodu u sovjetskoj Lltvi uspjelo je
da ih proizvedu kao preparate s kojima se
moze postupati kao I s ostalim lijekovima.
Лрл7 20, 7963, NASE NOVINE --3
UZALUDNO SE TRA2l
IZRUCENJE140
NACISTA
MOSKVA, Tanjug — Sovjetski Savez je u
posljednjih Sest godina zatrazio od Sjed.
Drzava Izrudenje 140 nacista za koje je
utvrdeno da su krlvi za masovna unlStenja
neduzYiog sovjetskog civllnog stanovni§tva
u toku drugog svjetskog rata. Sa sovjetskog
popisa Sestorica su izgubila ameridko
drzavljanstvo, ali ni jedan od trazenih
nacista nije Izruden sovjetskim organima.
Saopdavajudi ovo domadim i stranlm
novinarlma zamjenik generalnog driavnog
tuZioca SSSR-- a A. Baiev je rekao da su
slidni zahtjevi upudeni SR Njemadkoj,
Kanadi, Velikoj Britaniji i Cileu. Pozivajudi
se na preuzetu obavezu zemalja antifaSistid-k- e
koalicije da de kazniti sve naciste za
njihovazlodjela, zamjenik sovjetskog diiav-no- g
tuzioca obavijestio je novlnare o
suradnji organa pravosuda SSSR-- a na
analognim slufbama drugih zemalja koji se
bave istragom proSlosti bivSih nacista.
Po sovjetskoj dokumentaclji, koju su
uputili zemljama u kojima sada iive i rade
neki bivSi nacisti, oni su najbrojniji u SR
Njemadkoj i SAD. Pozivajudi se na slu2bene
ameridke podatke iz 1978. godine, sovjetski
pravosudni organi tvrde da ameridka CIA
koristi 21 biv§eg nacista kao "izvore infor-macija- ".
KONGRESMENI
PROTIV CIA
WASHINGTON, Tanjug - Grupa od 37
dlanova ameridkog Kongresa uputila je
Biieloj kudi ved drugo pismo u posljednjih
deset dana u kojem upozorava da bi svaka
tajna pomod obavjeStajne sluzbe ClA-- e
"antisandinistidkim gerilcima" u Nikaragvi
bila suprotna ameridkim zakonima.
Krajem proSle godine, Kongres je donio
odluku kojom se Centralnoj obavjeStajnoj
agenciji i ministarstvu odbrane zabranjuje
da u bilo kojoj formi poma2u grupe koje
pripremaju obaranje vlade u Nikaragvi II
izazivanje oruzanog sukoba izmedu Hondu-ras- a
i Nikaragve.
U prvom pismu koje su kongresmeni
uputili Bijeloj kudi navodi se izvjeStaj
ameridkih dopisnika iz kojih se vldl da su
pladenici, koji su preSli nateritorij Nikaragve
iz Hondurasa, opskrbljeni ameridkim oru2-je- m,
munlcijom i vojnom opremom.
Kako pi§e "Newsweek", Centralna obav-jeStaj- na
agencija utroSlla je 30 milijuna
dolara za naoruzavanje i obuku pobunjenika
iz Nikaragve, stacioniranih u Hondurasu.
CIA je najprije utroSila svih 19 milijuna
dolara, koje joj je za tu navodno tajnu
operaciju dala Reaganova vlada, a onda je u
druge fondove posegla za јоб 11 milijuna
dolara.
Pomod pobunjenicima u Nikaragvi CIA
objaSnjava teinjom da se sprijedi opskrba
ustanika u Salvadoru oruzjem iz Nikaragve.
Medutim, "Newsweek" pl5e da je, po
miSljenju mnogih istaknutih dlanova Kon-gresa
SAD, akcija Centralne obavjestajne
agencije sradunata na obaranje Ijevidarske
vlade u Nikaragvi.
ANTINUKLEARNE
DEMONSTRACIJE U AUSTRALIJI
SYDNEY (Tanjug) — ViSe od
150.000 Australaca demonstriralo je
proslog vikenda ulicama velikih
australskih gradova u antiratnim
antinuklearnim marSevima Sto su ih
organizirali australski "zeleni".
Njima se, pridruzilo joS nekoliko
desetaka tisu6a stanovnika manjih
naselja, u zajednifckom zahtjevu da
prestane suluda trka u naoruzavanju
i da tehnoloski napredak bude
garant mirnog razvoja, a ne raza-ranj- a.
Na demonstracijama u Melbour-ne- u,
okupilo se viSe od 60.000 ljudi.
Govorili su ugledni znanstvenici i
vodedi Iaburisti6ki politifiari. SM5-no- ga
sadrzaja bili su i "marSevi
mira" u Sydney gdje je bilo prisutno
viSe od 50.000 ljudi, u Perthu
(15.000), Adelaideu (10.000), Bris-bane- u,
Canberri, Hobartu i deseci-m- a
manjih mjesta Sirom Australije..
Kako izvjeStava Stampa, na mnogim
skupovimaduli su se zahtjevi usmje-re- ni
novoj laburistiCkoj vladi da
preispita svoj stav o amerifikim
bazama na australskom teritoriju.