000204 |
Previous | 7 of 27 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
;pjeli smo! Proizveli smo sredstvo cija jednokratna upotreba sprecava izbijanje rata!
iMiwMraiiiuMW'HWgiiw
NAJVECA
OPASNOST
Cynthia Ann Gordon) u osvrtu na
jedan dlanak o ameridkoj vanjskoj
politici (u torontskom listu Star,)
kaze:
"Vanjska politika Reaganove adm-inistrate
je isto toliko "umjereno
progresivna" kao Sto je bila vanjska
politika nacistidke Njemadke. Ute-melje- na
na istom bezobzirnom anti-komunizm- u,
podupiranju ubiladkih
diktat ura, јабапји trke u naoruianju i
ne-pregovara- nju, slijepilu na sve
osim interesa multinacionalnih kor-porac- ija
i militarizma, ameridka
vanjska politika je najveda opasnost
za mir svijeta od tridesetih godina".
Spanjolci
demonstriraju
PROTIVAMERlCKIH
BAZA
MADRID, Tanjug — Oko 20.000 Spanjola-c- a
je demonstriralo nedaleko od Madrida,
zahtijevajuci uklanjanje amerifikih vojnlh
baza iz zemlje i pozivajuci socijalisti6ku
vladu premijera Gonsalesa da Sto prije
provede narodni referendum o izlasku
Spanjolske iz Atlanskog pakta.
Prije desetak dana gotovo 100.000 Spanjo-lac- a
iz istih je pobuda marSiralo na атеМбки
bazu kod Saragose.
TRAZISEZABRANASVIH
NUKLEARNIH PROBA
UJEDINJENI NARODI, AFP — Generalni
sekretar UN Javier Perez de Cuellar zatrazio
jezabranu svih nuklearnih proba i uklanjanje
kemijskog oruzja.
U govoru koji je odrzao u Philadelphia na
Univerzitetu Pennsylvanija, generalni sekre-tar
Svjetske organ izacije naveo je ova dva
podrucja kao prioritet u naporima koji se
6ine u pregovorima za razoruzanje, nezavis-n- o
o rezultatima bilateralnih pregovora
Washington-Moskv- a koji su u toku, a kojima
de Cuellar pridaje najvedu vaznost.
tu ротоб nede biti u stanju da
pruze. Zato oni o tome govore javno,
nadajudi se da ukazivanjem na
strahotne posljedice jednog nukle--
arnog sukoba mogu na vrijeme
pridonijeti da se sprijedi trka nukle
arnih sila u daljnjem naoruzavanju i
da sepristupi dogovaranju o zabrani
upotrebe nuklearnog oruzja.
Oto Reisinger
Walkeri
Nekada, jo§ 1856. godine, iskrcao
se u Nikaragvu, zemlju banana,
pamuka, duhana, kave, ananasa i
jute, stanoviti Wiliam Walker, Ame-rikana- c,
pustolov, koji je uza se
imao oruzanu bandu, i zavladao
zemljom, dok ga nisu godinu dana
kasnije uspjeli protjerati.
I danas ima slidnih Walkera koji
pokuSavaju udiniti isto. Ako povijest
u6i, ne treba joj izostaviti ni kraj
pride. Svejedno, uvijek je onih koji
poditaju samo jednu-dvij- e lekcije,
za druge nemaju ni vremena ni
pameti. I tako danas — Sto se
posebno odituje u upravo zakljude-ni- m debatama u Vijedu sigurnosti
(vjerojatno nemodnim da za§titi
legitimna prava jedne legitimne
vlade, one u Managvi ) — Nikaragva
prozivljava teSke dane, suodena s
invazijom iz Hondurasa, koji je neka
vrsta posrednika izmedu SAD, koje
daju politidki kompas, novae, oruzje
i savjetnike i potudenih nikaragvan-ski- h
bandi, koje "idu da se ne vrate"
— kako to govore, vjerujudi da se
јибег moie vratiti sutra, da bi se
zbrisalo ovo danas.
Pri kraju stoljeda, 1893. godine,
Nikaragvom je upravljao Jose San-tos
Zelaya, koji je u zemlji proveo
reforme, ali se to Washingtonu nije
ba§ svidjelo, pa ga je trupama
oborio (1909). Slidan su pothvat
SAD udinile 1912, kad su sjeverno-amerid- ki intervencionisti tamo zas-je- li
da bi se makli tek dvadesetak
godina kasnije, iako, prema jednom
sporazumu s Britanijom iz 1850,
nitko nije smio intervenirati u Sred-nj- oj
Americi (da bi bilo mjesta za —
sve!)
Ako sada Nikaragva ima te§ko6a s
Washingtonom, nekako. je to u
logici stvari: svoj interes mo6ni
sjever ne vidi u emancipaciji drugih.
Iza svakog pokuSaja da se stane na
vlastite noge vide se prsti onog —
drugog velikog. Koga 6e vraga
Rusima Nikaragva!
Josko PalavrSi6
("Vjesnik")
REZOLUCIJA
Predstavnicki dom ameridkog Kongresa
razmatra rezoluciju za zamrzavanje razvitka
i stacioniranja nuklearnog oruzja po Sjed.
podnijeli 30 prijedloga da izmjenu rezolu-ciju.
Za rezoluciju se izjasnilo 229 clanova
Predstavni6kog doma, protiv 190.
NOVE AKCIJE "POKRETA ZA SPRECAVANJE
NUKLEARNOG RATA"
nvWWNk
1 i ш V
f~l vZl ®Јћ 1FOI
MEDICINSKI STRUCNJACI IZ CELOG SVETA SA SKUPA U RIMU
UPOZORAVAJU NA OPASNOST KOJA COVECANSTVU PRETI OD
NUKLEARNE KATASTROFE
RIM — "Kada odrastem поби da
budem ziv!" — plakati i raznobojni
baloni s defijim likom iznad kojeg je
bio ispisan ovaj zahtev za zivotom
podsecali su ovih dana Rimljane na
opasnost od nuklearnog uniStenja,
koji se svakim danom sve vise
nadnosi nad celim 6ove6anstvom.
I na ovaj simboli6an пабт lekari iz
celog sveta, koji su tri dana u
"ve6nom gradu" raspravljali o novim
akcijama da bi se spre6ilo izbijanje
atomskog rata, podse6ali su sadaS-nj- e
generacije da je u njihovim
rukamazivot ili smrt novih generaci-j- a
— ako ih uopSte bude.
RATSAMOUN&TENJA
Na skupu u Rimu naSli su se
lekari koji su pristupili "pokretu za
sprefiavanje nuklearnog rata" 6iji je
osnivafi ameri6ki паибтк Bernard
Laun. Svuda u svetu osnovana su ili
se osnivaju udruzenja lekara pozna-t-a
pod nazivom "Medicina za mir",
koja potom pristupaju pokretu dok-tor-a
Launa. Rafiuna se da je vec oko
40 hiljada medicinskih strufcnjaka
okupljeno u ovim udruzenjima.
Sadasu i italijanski lekari osnova-l- i
svoje udruZenje "Medicina za mir"
Sto je i bio povod dolaska uRim
doktora Bemarda Launa, sovjetskog
akademika Evgenija Kazova, japan-sko- g
profesora TakeSi Okite i mno-gi- h
drugih medicinskih strufcnjaka iz
raznih zemalja sveta. Diiave iz kojih
su doSli, podeljene su medu sobom
raznim barijerama, ali seoni smatra-j- u
ujedinjeni mislju i ciljem da
svojim naufinim autoritetom i strufi-no- m
sposobnoScu dokaZu, kako
kaze dr Laun, svim vladama i svim
narodima sveta da, ako se ne§to
novo ne desi, 6ove6anstvo neumitno
ide ka samouniStenju.
Toga moraju biti svesni Cetiri
miliona lekara koliko ih ima danas u
svetu. Njihova humana misija u
oruzanim sukobima kakva je do sada
bila, u nukleamom konfliktu ne bi
mogla da zna£i niSta. Ako bi se
samo na pofietku nuklearnog rata u
Evropi upotrebilo hiljadu bombi od
samo jednog megavata (a to je mali
deo danaSnjeg postojebeg nuklear-nog
arsenala) bilo bi najmanje 170
miliona mrtvih i 150 miliona teSko
povredenih od ukupno 670 miliona
iitelja starog kontinenta.
Nema niti moze da bude takve
sanitetske sluZbe koja bi pomogla
tolikom broju nesrecYiih — рогиби-j- u
"lekari mira". Jedini efikasni
odgovor koji oni mogu da daju pred
torn apokalipti6nom vizijom sveta
jeste spreCavanje nuklearnog rata.
"PE6URKA" NAD RIMSKIM
KOLOSEUMOM
Trka u naoruzanju se, na zalost,
nastavlja. Svakog minuta utrosi se
za nova oruzja milion dolara. Danas
se u ratnim arsenalima vec nalazi 10
hiljada nuklearnih "glava". Da li su
ljudi svesni stvarne opasnosti koja
im preti? Da li veruju da u nuklear-no- m
ratu moze da bude pobednika
— postavljaju nau6nici pitanja da bi
odmah s cinjenicama u rukama
dokazivali da za nikog ne bi bilo
Apr 20, 7393, NASE NOVINE --7
I
pobedonosnog ishoda. Onaj koji bi
zadao prvi udar jos ne bi bio
pobednik. Napadnuti bi imao toliko
snage da na udar uzvrati istom
merom.
Iako je italijansko udruZenje
"Medicina za mir" tek sada formalno
nastalo, mnogi italijanski medicin-sk- i
i drugi struCnjaci i do sada su bili
organizatori akcija da se nuklearni
rat i oruzje "stave van zakona".
Teziste njihovog angazovanja je u
radu medu mladima koji ne smeju
da budu liseni budu6nosti.
Ali i ne samo medu njima. Italija
je ogromna baStina kulture celog
cove6anstva. Da je tako ose6aju
mnogi narodi u svetu, pokazuje
neprekinuto hodoCaSce u "vefini
grad" i sve druge italijanske kultume
centre.
Kada je, na primer, na ovom
skupu doktor Alberto Maliani, profe-so- r
univerziteta u Milanu, razradio
pretpostavku o tome sta bi se desilo
kada bi nad rimskim Koloseumom
eksplodirala nukleama bomba od
svega jednog megatona, ta uzasna
vizija sokirala je svakog Italijana koji
je tih dana pratio izveStaje s
lekarskog skupa "Medicina za mir".
(Pojedini listovi objavili su i foto-monta- ze
na kojima se iznad drvene
gradevine Flavijevog amfiteatra,
podignutog od 75. do 80. godine
nase ere za 45.000 gledalaca, uzdiie
zlokobna atomska "ребигка".
U krugu od 4 kilometra poginulo
bi 98 odsto od 800 hiljada Zitelja u
toj zoni — kaze profesor Maliani. U
prefcniku od 6 kilometara od milion
stanovnika ostalo bi u iivotu 500
hiljada a 400 hiljada bi zadobilo
najteze opekotine. Tri Cetvrtine gra-d-a
bi bilo sravnjeno sa zemljom.
Povredeni bi ostali bez medicinske
pomo6i, a preziveli bez hrane i vode.
PODRSKA MIMO PROTOKOLA
U jednoj od najgledanijih emisija
italijanske televizije gosti su bili
doktor Bernard Laun i akademik
Evgenij Kazov koji su, uz ротоб
snimaka iz spaljene HiroSime, pred
milionskim TV-auditorij- em potvrdili
obavezu svih ljudi i svih naroda
sveta da se angazuju da se sprefii
uniStenje ljudske civilizacije i Zivota
uopste na zemlji.
Dok je trajao taj deo emisije, uz
ибебсе eminentnih gostiju, u studi-j- u
je zazvonio telefon. SluSalicu je
podigaovoditelj Pipo Baudo, moZda
najpopulamija li6nost malih ekrana.
Telefonirao je predsednik Republike
Sandro Pertini. Impresioniralo ga je
izlaganje dvojice паибтка, zeleo je
da im se pridruzi u apelu za
nukleamo razoruzanje i za spas
6ove6anstva, da i sam istakne
plemenitost i гпабај akcije koju
"lekari mira" vode danas u svetu.
Da ta njihova akcija ne ostaje bez
odjeka pokazao je i ovaj gest
italijanskog Predsednika koji je i pre
zvani6nog susreta sa u6esnicima
skupa "Medicina za mir", i na ovaj
neprotokolami i najneposredniji
пабт zeleo da im izrazi svoju
solidarnost i podrSku.
V. Kraljevid
("Politika")
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, June 08, 1983 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1983-04-20 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000199 |
Description
| Title | 000204 |
| OCR text | ;pjeli smo! Proizveli smo sredstvo cija jednokratna upotreba sprecava izbijanje rata! iMiwMraiiiuMW'HWgiiw NAJVECA OPASNOST Cynthia Ann Gordon) u osvrtu na jedan dlanak o ameridkoj vanjskoj politici (u torontskom listu Star,) kaze: "Vanjska politika Reaganove adm-inistrate je isto toliko "umjereno progresivna" kao Sto je bila vanjska politika nacistidke Njemadke. Ute-melje- na na istom bezobzirnom anti-komunizm- u, podupiranju ubiladkih diktat ura, јабапји trke u naoruianju i ne-pregovara- nju, slijepilu na sve osim interesa multinacionalnih kor-porac- ija i militarizma, ameridka vanjska politika je najveda opasnost za mir svijeta od tridesetih godina". Spanjolci demonstriraju PROTIVAMERlCKIH BAZA MADRID, Tanjug — Oko 20.000 Spanjola-c- a je demonstriralo nedaleko od Madrida, zahtijevajuci uklanjanje amerifikih vojnlh baza iz zemlje i pozivajuci socijalisti6ku vladu premijera Gonsalesa da Sto prije provede narodni referendum o izlasku Spanjolske iz Atlanskog pakta. Prije desetak dana gotovo 100.000 Spanjo-lac- a iz istih je pobuda marSiralo na атеМбки bazu kod Saragose. TRAZISEZABRANASVIH NUKLEARNIH PROBA UJEDINJENI NARODI, AFP — Generalni sekretar UN Javier Perez de Cuellar zatrazio jezabranu svih nuklearnih proba i uklanjanje kemijskog oruzja. U govoru koji je odrzao u Philadelphia na Univerzitetu Pennsylvanija, generalni sekre-tar Svjetske organ izacije naveo je ova dva podrucja kao prioritet u naporima koji se 6ine u pregovorima za razoruzanje, nezavis-n- o o rezultatima bilateralnih pregovora Washington-Moskv- a koji su u toku, a kojima de Cuellar pridaje najvedu vaznost. tu ротоб nede biti u stanju da pruze. Zato oni o tome govore javno, nadajudi se da ukazivanjem na strahotne posljedice jednog nukle-- arnog sukoba mogu na vrijeme pridonijeti da se sprijedi trka nukle arnih sila u daljnjem naoruzavanju i da sepristupi dogovaranju o zabrani upotrebe nuklearnog oruzja. Oto Reisinger Walkeri Nekada, jo§ 1856. godine, iskrcao se u Nikaragvu, zemlju banana, pamuka, duhana, kave, ananasa i jute, stanoviti Wiliam Walker, Ame-rikana- c, pustolov, koji je uza se imao oruzanu bandu, i zavladao zemljom, dok ga nisu godinu dana kasnije uspjeli protjerati. I danas ima slidnih Walkera koji pokuSavaju udiniti isto. Ako povijest u6i, ne treba joj izostaviti ni kraj pride. Svejedno, uvijek je onih koji poditaju samo jednu-dvij- e lekcije, za druge nemaju ni vremena ni pameti. I tako danas — Sto se posebno odituje u upravo zakljude-ni- m debatama u Vijedu sigurnosti (vjerojatno nemodnim da za§titi legitimna prava jedne legitimne vlade, one u Managvi ) — Nikaragva prozivljava teSke dane, suodena s invazijom iz Hondurasa, koji je neka vrsta posrednika izmedu SAD, koje daju politidki kompas, novae, oruzje i savjetnike i potudenih nikaragvan-ski- h bandi, koje "idu da se ne vrate" — kako to govore, vjerujudi da se јибег moie vratiti sutra, da bi se zbrisalo ovo danas. Pri kraju stoljeda, 1893. godine, Nikaragvom je upravljao Jose San-tos Zelaya, koji je u zemlji proveo reforme, ali se to Washingtonu nije ba§ svidjelo, pa ga je trupama oborio (1909). Slidan su pothvat SAD udinile 1912, kad su sjeverno-amerid- ki intervencionisti tamo zas-je- li da bi se makli tek dvadesetak godina kasnije, iako, prema jednom sporazumu s Britanijom iz 1850, nitko nije smio intervenirati u Sred-nj- oj Americi (da bi bilo mjesta za — sve!) Ako sada Nikaragva ima te§ko6a s Washingtonom, nekako. je to u logici stvari: svoj interes mo6ni sjever ne vidi u emancipaciji drugih. Iza svakog pokuSaja da se stane na vlastite noge vide se prsti onog — drugog velikog. Koga 6e vraga Rusima Nikaragva! Josko PalavrSi6 ("Vjesnik") REZOLUCIJA Predstavnicki dom ameridkog Kongresa razmatra rezoluciju za zamrzavanje razvitka i stacioniranja nuklearnog oruzja po Sjed. podnijeli 30 prijedloga da izmjenu rezolu-ciju. Za rezoluciju se izjasnilo 229 clanova Predstavni6kog doma, protiv 190. NOVE AKCIJE "POKRETA ZA SPRECAVANJE NUKLEARNOG RATA" nvWWNk 1 i ш V f~l vZl ®Јћ 1FOI MEDICINSKI STRUCNJACI IZ CELOG SVETA SA SKUPA U RIMU UPOZORAVAJU NA OPASNOST KOJA COVECANSTVU PRETI OD NUKLEARNE KATASTROFE RIM — "Kada odrastem поби da budem ziv!" — plakati i raznobojni baloni s defijim likom iznad kojeg je bio ispisan ovaj zahtev za zivotom podsecali su ovih dana Rimljane na opasnost od nuklearnog uniStenja, koji se svakim danom sve vise nadnosi nad celim 6ove6anstvom. I na ovaj simboli6an пабт lekari iz celog sveta, koji su tri dana u "ve6nom gradu" raspravljali o novim akcijama da bi se spre6ilo izbijanje atomskog rata, podse6ali su sadaS-nj- e generacije da je u njihovim rukamazivot ili smrt novih generaci-j- a — ako ih uopSte bude. RATSAMOUN&TENJA Na skupu u Rimu naSli su se lekari koji su pristupili "pokretu za sprefiavanje nuklearnog rata" 6iji je osnivafi ameri6ki паибтк Bernard Laun. Svuda u svetu osnovana su ili se osnivaju udruzenja lekara pozna-t-a pod nazivom "Medicina za mir", koja potom pristupaju pokretu dok-tor-a Launa. Rafiuna se da je vec oko 40 hiljada medicinskih strufcnjaka okupljeno u ovim udruzenjima. Sadasu i italijanski lekari osnova-l- i svoje udruZenje "Medicina za mir" Sto je i bio povod dolaska uRim doktora Bemarda Launa, sovjetskog akademika Evgenija Kazova, japan-sko- g profesora TakeSi Okite i mno-gi- h drugih medicinskih strufcnjaka iz raznih zemalja sveta. Diiave iz kojih su doSli, podeljene su medu sobom raznim barijerama, ali seoni smatra-j- u ujedinjeni mislju i ciljem da svojim naufinim autoritetom i strufi-no- m sposobnoScu dokaZu, kako kaze dr Laun, svim vladama i svim narodima sveta da, ako se ne§to novo ne desi, 6ove6anstvo neumitno ide ka samouniStenju. Toga moraju biti svesni Cetiri miliona lekara koliko ih ima danas u svetu. Njihova humana misija u oruzanim sukobima kakva je do sada bila, u nukleamom konfliktu ne bi mogla da zna£i niSta. Ako bi se samo na pofietku nuklearnog rata u Evropi upotrebilo hiljadu bombi od samo jednog megavata (a to je mali deo danaSnjeg postojebeg nuklear-nog arsenala) bilo bi najmanje 170 miliona mrtvih i 150 miliona teSko povredenih od ukupno 670 miliona iitelja starog kontinenta. Nema niti moze da bude takve sanitetske sluZbe koja bi pomogla tolikom broju nesrecYiih — рогиби-j- u "lekari mira". Jedini efikasni odgovor koji oni mogu da daju pred torn apokalipti6nom vizijom sveta jeste spreCavanje nuklearnog rata. "PE6URKA" NAD RIMSKIM KOLOSEUMOM Trka u naoruzanju se, na zalost, nastavlja. Svakog minuta utrosi se za nova oruzja milion dolara. Danas se u ratnim arsenalima vec nalazi 10 hiljada nuklearnih "glava". Da li su ljudi svesni stvarne opasnosti koja im preti? Da li veruju da u nuklear-no- m ratu moze da bude pobednika — postavljaju nau6nici pitanja da bi odmah s cinjenicama u rukama dokazivali da za nikog ne bi bilo Apr 20, 7393, NASE NOVINE --7 I pobedonosnog ishoda. Onaj koji bi zadao prvi udar jos ne bi bio pobednik. Napadnuti bi imao toliko snage da na udar uzvrati istom merom. Iako je italijansko udruZenje "Medicina za mir" tek sada formalno nastalo, mnogi italijanski medicin-sk- i i drugi struCnjaci i do sada su bili organizatori akcija da se nuklearni rat i oruzje "stave van zakona". Teziste njihovog angazovanja je u radu medu mladima koji ne smeju da budu liseni budu6nosti. Ali i ne samo medu njima. Italija je ogromna baStina kulture celog cove6anstva. Da je tako ose6aju mnogi narodi u svetu, pokazuje neprekinuto hodoCaSce u "vefini grad" i sve druge italijanske kultume centre. Kada je, na primer, na ovom skupu doktor Alberto Maliani, profe-so- r univerziteta u Milanu, razradio pretpostavku o tome sta bi se desilo kada bi nad rimskim Koloseumom eksplodirala nukleama bomba od svega jednog megatona, ta uzasna vizija sokirala je svakog Italijana koji je tih dana pratio izveStaje s lekarskog skupa "Medicina za mir". (Pojedini listovi objavili su i foto-monta- ze na kojima se iznad drvene gradevine Flavijevog amfiteatra, podignutog od 75. do 80. godine nase ere za 45.000 gledalaca, uzdiie zlokobna atomska "ребигка". U krugu od 4 kilometra poginulo bi 98 odsto od 800 hiljada Zitelja u toj zoni — kaze profesor Maliani. U prefcniku od 6 kilometara od milion stanovnika ostalo bi u iivotu 500 hiljada a 400 hiljada bi zadobilo najteze opekotine. Tri Cetvrtine gra-d-a bi bilo sravnjeno sa zemljom. Povredeni bi ostali bez medicinske pomo6i, a preziveli bez hrane i vode. PODRSKA MIMO PROTOKOLA U jednoj od najgledanijih emisija italijanske televizije gosti su bili doktor Bernard Laun i akademik Evgenij Kazov koji su, uz ротоб snimaka iz spaljene HiroSime, pred milionskim TV-auditorij- em potvrdili obavezu svih ljudi i svih naroda sveta da se angazuju da se sprefii uniStenje ljudske civilizacije i Zivota uopste na zemlji. Dok je trajao taj deo emisije, uz ибебсе eminentnih gostiju, u studi-j- u je zazvonio telefon. SluSalicu je podigaovoditelj Pipo Baudo, moZda najpopulamija li6nost malih ekrana. Telefonirao je predsednik Republike Sandro Pertini. Impresioniralo ga je izlaganje dvojice паибтка, zeleo je da im se pridruzi u apelu za nukleamo razoruzanje i za spas 6ove6anstva, da i sam istakne plemenitost i гпабај akcije koju "lekari mira" vode danas u svetu. Da ta njihova akcija ne ostaje bez odjeka pokazao je i ovaj gest italijanskog Predsednika koji je i pre zvani6nog susreta sa u6esnicima skupa "Medicina za mir", i na ovaj neprotokolami i najneposredniji пабт zeleo da im izrazi svoju solidarnost i podrSku. V. Kraljevid ("Politika") |
Tags
Comments
Post a Comment for 000204
