Nase Novine, March 13, 1986

              ШШШЖ11Ш џцшршттр '?'i'a....
Im"'№r rTW7Tf'lftFvaV'i гр i р t v' ' Y'fi
И&" AOT f
Г! f.tf' ч
re
Ul№
"". V.lJfS9' - Иг4- - M л£ i ЈкЛлгЛЈјЈЈ ?£&"
. Civ PREGRST NAJLEPSIH ZELJA
Svetski lideri, gotovo bez izuzetka, pozivaju
na jacanje mira i razoruzanje
U tradicionalnoj novogodisnjoj
poruci francuski predsednik Fran-co- a
Mitteran podsetio je svoje su-grada- ne da i ovu novu godinu doce-kuj- u
u " slobodnoj" Francuskoj sto
je privilegija kakvu nemaju mnogi
drugi narodi.
Suzbijanje nezaposlenosti bon-sk- i
kancelar Kohl je ocenio kao
"najvazniji izazov i najhitniji poli-tic- ki
zadatak u iducoj godini". U no-vogodisnjoj
poruci naciji Kohl je
posebnu zabrinutost izrazio zbog
velikog broja mladih, narocito onih
s univerzitetskim diplomama, koji
nemaju posla.
— Krajnje protivrecnim pred-vidanjim- a
za 1986. godinu, britan-sk- i
premijer Margaret Thatcher i
voda opozicione Laburisticke
stranke Neil Cinok, izlozili su svoje
novogodisnje poruke. Za Thatcheru
je "buducnost dobra", Britanija se
brzo oporavlja i vraca na celo eko-nomsk- ih
sila. Neil Cinok medutim,
vidi jos jednu godinu "opadanja,
razdora i mucenja."
Finski predsednik Mauno Koivi-st- o
zalozio se za zabranu nuklear-ni-h
proba kao jednog od koraka su-persi- la
za utiranje puta ka daljim
sporazumima o ogranicenju naoru-zanj- a.
BORBA ZA MIR
U novogodisnjoj poruci grada-nim- a
Nemacke DR, generalni se-kret- ar
CK, JSPN i predsednik
Drzavnog saveta Eric Honneker je
naglasio da je Evropa u ovom veku
dozivela dva svetska rata, uz krvave
zrtve i teska razaranja, i vec zbog
toga je u odredenoj meri obavezna
da ucini sve na sprecavanju izbija-nj- a
treceg rata, ukljucujuci i nu-klear- ni,
koji bi znacio unistenje co-vecanst- va.
Predsednik Drzavnog saveta Polj-sk- e, general Vojteh Jaruzelski izra-zio
je nadu da ce 1986. godina do-ne- ti
dalji napredak normalizacije
u zemlji. U poruci naciji Jaruzelski
je ukazao na neophodnost daljeg ja-can- ja nacionalnog sporazumevanja
kao jednog od osnova daljeg razvoj a
zemlje. Prema njegovim recima Po-ljac- i,
koji dovode u pitanje nacio-naln- o
sporazumevanje i normaliza-cij- u
situacije u zemlji, rade za
strane interese, a ne za interese na-rod- ne
Poljske.
Cehoslovacka docekuje novi go- dinu s "nadama i optimizmom", na-glasio
jeu novogodisnjoj poruci, ge- neralni sekretar CK KP Cehoslo- -
vacke i predsednik Republike Gu-sta- v
Husak. On je izjavio da ce Ce-hoslovacka
sa Sovjetskim Savezom
i ostalim saveznicima i dalje aktiv-n- o
ucestvovati u borbi za mir.
Turski predsednik Kemal Evren
izrazio je nadu u poboljsanje pri-lik- a
u svetu u novoj godini i rekao
da ce Turska nastaviti da vodi poli-tik- u
saradnje sa svim zemljama.
U novogodisnjoj poruci naciji ki-pars- ki predsednik Kiprijanu optu-zi- o
je kiparske Turke za nepopust-ljivos- t,
odbijanje dijaloga i insisti-ranj- e
na sopstvenim uslovima u po-kusaji- ma
za resenje kiparskog pro-blem- a.
Ustupci i kompromisi moraju da
imaju razumne granice i ne mo-zem- o
ici preko tih granica, rekao je
Kiprijanu.
Lideri Grcke pozvali su Tursku da
okonca 11-godis- nju okupaciju se-vern- og dela Kipra i obaveze se na
osiguranje grcke nezavisnosti i teri-torijaln- og integriteta. U novogodi-snji- m
porukama grckom narodu
predsednik grcke Hristos Sardjeta-ki- s
i premijer Andreas Papandreu
istakli su da je Grcka odlucna u
tome da obezbedi nacionalnu neza-visno- st
i teritorijalni integritet.
Generalni sekretar Centralnog
komiteta KP Kine Hu Jaobang izja-vio
je da je glavni zadatak kineskog
naroda da nastavi napore za pro-sperit- et
zemlje, uz ocuvanje mira u
svetu. Kineski narod nikada nece
potciniti drugu zemlju, ali ce se su-protsta- viti svakom pokusaju bilo
kog hegemoniste da potcini malu i
slabu zemlju", naglasioje Hu Jao-bang.
OCUVATI JEDINSTVO AFRIKE
Generalni sekretar Organizacije
africkog jedinstva (OJA) Ide Umaru
pozvao je u novogodisnjoj poruci
clanice kontinentalne organizacije
na vece jedinstvo, uzajamno razu-mevan- je
i toleranciju u resavanju
aktuelnih politickih i ekonomskih
nevolja u Africi. Ide Umaru je za-traz- io dosledno postovanje uzvise-ni- h
ciljeva povelje sveafricke orga-nizacije
kako bi se ojacalo njeno je-dinstvo.
Ujedinjeni demokratski front
(UFD), koji okuplja vecinu multira-sni- h
pokreta koji se protive juzno-africk- oj
vladi, obecao je da ce 1986.
godina biti godina "ujedinjenja
svih snaga u borbi protiv rezima
aparthejda". U novogodisnjoj po-ruci
Ujedinjeni demokratski front
novog
OD naSeg
OSNIVANJE Narodnog savjeta za Hrvate pri
austrijskoj vladi odgodio je novi dogadaj: osniva se novo drustvb
gradiscanskih Hrvata, Djelatna zajednica hrvatskih komunalnih
politicara Kao sva druga drustva i hrvatske narod-nos- ti
u Austriji i ova ce zahtijevati svoje mjesto u buducem 24-clano- m
Narodnom savjetu. No, to donosi nove rasprave svojevr-sn- e
prepirke o raspodjeli mjesta
Narodni savjet gradiscanskih Hrvata, prema dogovoru ma-njin- e
austrijske vlade moze imati samo 24 clana. Njegovi clanovi
treba da obuhvacaju drustva organizacije gradiscanskih Hrva-ta,
politicke stranke u Gradiscu i crkvu. Dogovoreno je da 12
mjesta dobiju Hrvati kao pripadnici
stranke. Pucke stranke crkve, a 12 mjesta udruzenja organi-zacije.
Medutim, unutar tih 12 mjesta, s obje strane, postoje po-god- be
koliko ce pripasti svakoj od pojedinih stranaka ili udru-zenja.
Rasprave su u posljednje vrijeme dobile ton prepirke, jer
primjerice, svako od drustava zeli mjesto u savjetu. Najbrojnije
najstarije, Hrvatsko kulturno drustvo smatralo se reprezentan-to- m narodnosne poiitike Ali, svog predstavnika, una-to- c
toj cinjenici koju nitko u Gradiscu ne osporava, zele imati u
savjetu HKD Bee, Hrvatski akademski klub, Komitet za prava
gradiscanskih Hrvata i druge organizacije. Takav stav se obja-Snja- va
potrebom siroke zivota rada narod-nost- i.
j '- -" --1!"
Fidel Castro
Fidel i
i
na
i kao osno-v- u
za
u
OD DOPISNIKA TAN3UGA
HAVANA - Izmedu doktrina crkve re-voluc- ije ima mnogo zajednickog, Kristovo
ucenje i marksizam polaze iz istih korije-n- a
i teze istim ciljevima, Bozje zapovijedi
se ostvaruju u socijalistickom drustvu. Iz-medu
кгбсапа i marksista treba usposta-vit- i
strateski savez radi postizanja korje-nitih4
dru§tvenih ekonomskih promjena u
Latinskoj Americi. KrScani i revolucionari
marksistickog uvjerenja povijesni su pri-rod- ni saveznici u borbi protiv iskoristava-nja- ,
tj. protiv kapitalizma imperijalizma
To je bit knjige, za koju Kubanci stoje u
drugim redovima pred knjLzarama cije je
sedmo izdanje vec rasprodano u Brazilu.
Ona pobuduje veliko zanimanje medu pri-stasa- ma
i revolucije vjero-jatn- o
ce izazvati raspravu i medu marksi-stim- a
i medu katolicima.
Knjiga Fidel religija zapis je dugog
razgovora brazilskog dominikanskog re-dovni- ka,
istaknutog predstavnika teologi-j- e
oslobodenja Freija Betta s kubanskim
predsjednikom Fidelom Castrom. To nije
intervjuu, nego razmjena misljenja u kojoj
Freni Betto Fidel Castro jedan drugoga
dopunjuju i dolaze do zakljucaka koji se
mogu nazvati podudarnim mi§ljenjima.
Polaze od Biblije
Fidel Castro Frei Betto polaze od Bibli-je
i prvih vremena krscanstva, kad se
krscanstvo, kao vjera robova i ugnjetava-ni- h
u Rimskom Imperiju, smatralo revolu-cionarno- m doktrinom i kad su prvi кгбса- -
Papa ide u Havanu?
da
da
se ce putovanja
pozvao kad sest i
javno potaknuo mogucnost. I je, dint se na komu-nisticko- m
ce
zive na Floridi i negodovanjem
na hladan
ako svratiti izraditi
bi prihvatljiv za i
odbija dijalog sa juznoafric-ki- m vlastima jer "vlada Petera
Bothe zeli rat a ne mir reforme".
Repu-blike
Peter Botha napao je
zapadnih zemalja kritika
poiitike prema crncima i za-traz- io je od naroda svoje zemlje da
ne nadu. Botha je u novogodi-snjoj
poruci odao priznanje sna-gam- a
za "disciplino-van-e
i napore za
crnackih izgreda".
(Tanjug)
GRADISCANSKI HRVATi: Osnivanjem drustva u Gradiscu, raspodjela mjesta u narodnom savjetu
reprezentantu poiitike, izaziva i racunice Guzva
suradnika
gradiscanske
i organizacije
i
i
i
gradiscanski Socijalisticke
i i
i
i
i misljenja.
reprezentativnosti i
3HE5ES2S2SE5ES2SHSE525Z5HHnSHSffiHSE5ESESE5raSZ5H5H52SESH525HSSSS
i
i
i
i
protivnicima i
i
i
i
predane
—
se to prihvati, najavljeno osnivanje Djelatne
hrvatskih komunalnih politicara, su inace Pucke
nesumnjivo nove dogovore i - tiskanja
Narodnog
Austnjska predlazuci prije osnivanje
Narodnog vjerojatno nije racunala na tok formi-ranj- a
ovog prijediozi o Narodnom naisli su na
otpor je prije bio uvjetovan
o narodnim grupama. pa to moglo biti mjesto manipuliranja
sa stavovima Danas i formiranje Narodnog
nije uvjetovano prihvacanjem i tog zakona pa su gradiscan-ski
prihvatili No. o
tog za austrijsku vladu savjetodavnog forumu koji ce pred-stavlja- ti
i zelje narodnosti. Preko tog austrij-sk- a
tvrdi se sluzbeno, objektivno sagledavati i
probleme narodnosne poiitike u Gradiscu. najno-vije- m
u dogovaranju za mjesta u savjetu, na njegovo-formiranj- e
cekat ce se jos dosta
prije i danas odbijaju u Narodni
Smatraiu da austrijska vlada i bez ima sve moguc-nos- ti
i kompletan uvid u slovenske narodnosti.
Osim toga s Narodnog za madzarsku narodnost,1
predstavnici madzarske narodnosti zadovoljni.
DURDICA
KUBA: Knjiga religija isti-c- e
jedinstvo krscana komunista,
tenielju podudarnosti ciljeva
krscanstva marksizma,
postizanje korjenitih drustve-ni- h
promjena Latinskoj Americi kIsonms uzneilziam?
Predsednik Juznoafricke
bezbednosti
savlada-vanj- e
narodnosne narodnom savjetu?
ni bili zrtve represalija, sto se u kapitali-sticko- m
drustvu dogada suvremenim re-volucionar-ima.
Zavrsavajuci razdobljem u
kome zivimo, i Frei Betto smatraju
su promjene, u §iroj bazi latinsko-americk- e
katolicke crkve odraz stanja u
cjelokupnom dru§tvu. zakljuduje
uvjerenjem (i pozivom) da Isusovo evan-delj- e
trazi komunisticko dru§tvo. Povije-sni- h f suvremenih usporedbi ima jos mno-go.
od najuocljivijih je Castrova us-pored- ba
katolickih misionara s interna-cionalistim- a,
s proleterskim in-ternacionaliz-mom.
Kad govori o osvjescivanju znacajnog
u Latinskoj i njiho-v- oj
aktivnoj ulozi u borbi za promjene, ku-bans- ki
predsjednik upozorava revoluci-onarn- e
pokrete da treba po svaku cijenu
izbjeci doktrinarnu retoriku koja bi se su-kob- ila
s vjerskim osjecanjima stanovni-§tv- a,
jer bi to samo posluiilo sistemu isko-ristavan- ja.
Knjiga se pojavljuje dugog raz-dobl-ja
veoma hladnih odnosa izmedu dr-za- ve
i na Kubi i prvi je znacajan
priblizavanja Kube Latinskoj Ame-rici,
narofiito onoj zemalja u
se prikazuje kao antikrist. Moze
se pretpostaviti, kazu analiticari, ce
otvoriti polemiku protiv dogmatiz-m- a
i sekta§tva na objema stranama. Tako-de- r
se moze ocekivati, dodaje se, da ce teze
kubanskog predsjednika odjeknuti i §ire u
svijetu, medu komunistima i medu vjerni-cim- a,
prelazeci i na teoretsku
TONE HOCEVAR
Vatikanski sluzbenici da sljedece godine, pape Ivana
Pavla !l u Sjedinjene Drzave, uspjeti pripremiti njegov odlazak na Kubu. Fidel Castro koji
je papu da posjeti je prije godina putovao u Meksiko, sada
je takvu papa se, voljan da katolicima
otoku osobno obrati. No, postoji mala prepreka: vjerojatno Kubanci, koji
koji se otvoreno izjasnjavaju protiv Castrova reiima, s
docekati taj posjet. Vatikanski sluzbenici strahuju da bi papa mogao naici prijem
u Miamiju ipak odludi u Havanu. Zato nastoje program putovanja koji
bio obje strane, pisu ovih dana spanjolske americke
svaki
i
vlade
zbog nje-gov- e
gubi
kao
Ukoliko zajedni-c- e
koji clanovi
stranke, unutar
savjeta
vlada, nekoliko godina
savjeta ovakav
tijela Prvi savjetu
hrvatske narodnosti. Ulazak zakonom
je
mamine. ulazak sa-vjeta
Hrvati savjet. danas vode rasprave sastavu
tijela,
volju hrvatske tijela
ce vlada, rjesavati
Sudeci prema
stanju
Koruski Slovenci ulazak
savjet. savjeta
suradnje zivot
radom savjeta
nisu
KUNTIC
Castro
Castro
Jedna
odnosno
dijela krscana Americi
poslije
crkve
korak
vecini, kojima
Castro
knjiga
razinu.
nadaju prilikom
Havanu
novine.
nove
donosi
CASTRO BEZ CIGARE!
RIO DE JANEIRO — Kubanski
predsjednik Fidel Castro na zado-voljstv- o
drustva za borbu protiv raka
i nezadovoljstvo kubanske industrije
cigara, prestao je pusiti. "Nisam pri-pali- o
cigaru vec nekoliko mjeseci",
izjavio je kubanski predjsjednik u in-tervjuu
brazilskoj televiziji.
"Tu odluku sam donio kao posljed-nj- u
zrtvu koju moram uciniti za zdrav-lj- e
svog naroda", rekao je Castro.
Ostala dva Castrova zastitna znaka —
cupava brada i uniforma — ostaju.
Nebrijanjem kubanski predsjednik
ustedi godisnje najmanje 90 sati. A
maslinasto-zelen- a uniforma je, ta-kod- er,
vrlo prakticna. "Ne moram
svakog jutra vezivati kravatu, birati
odijelo i odgovarajucu kosulju i cara-pe- "
— rekao je Castro. (UPI)
ZIDOVI TRAZE ODSTETU
OD FLICKA
KOLN — Centralno zidovsko vi-jec- e, najveca zidovska organizacija
u SR Njemackoj, zatrazila je od
"Deutsche Bank" da isplati odstetu
u iznosu od 3,2 milijuna dolara lju-dim- a
koji su za vrijeme rata bili na
prisilnom radu u tvornicama oruzja
Flickovog koncerna.
Taj zahtjev, za koji organizacija
tvrdi da je vise moraine nego
pravne prirode, upucen je, posto se
bivsi glavni tuzilac na nurbern-sko- m
procesu Rober Kempner s ta-kvi- m
pitanjem obratio banci.
"Deutsche Bank" je tek nedavno
kupila Flickov koncern, jedinu za-padnonjem- acku kompaniju koja
poslije rata nije platila odstetu rad-nicim- a
na prisilnom radu.