Nase Novine, December 12, 1985

              r MH.
U povodu napisa o kanadskoj turneji Mome Kapora primili smo ovaj
tekst Miodraga Vlahovica, clana Predsjednistva SR Crne Gore, kojeg
rado objavljujemo. Medu ostalim on se pita: Zasto bi radio-stanic- e cetnika Draze Mihailovica u Torontu, 'Sumadija' i slicne, propagirale
aktivnosti 'Srpske nacionalne akademije' i njene goste iz Jugoslavije
ako ta aktivnost ne bi bila u skladu s njihovim interesima?
w ma sigurno ljudi i u
I zemlji i u emigraciji
JL koji ne vole politicki
sistem nase zemlje, ali,
ipak vole svoju zemlju.
Jer, jedno je voljeti si-ste- m, a drugo voljeti do-movin- u. Oni koji poziva-j- u na klanja poznata iz
rata, na ugrozavanje zi-vo- ta
i razvoja, nemaju
nista zajednickog ni sa
sistemom ni sa domovi-nom- .
Posto je to put koji se odavno
pokazao propalim i bez per-spektiv- e, traie se perfidniji
oblici i metode preko kojih bi
seprekrojilapoliticka slika Ju-goslavije.P-rave
se i tamo neki
planovi o stvaranju nove de-mokrat-ske
alternative u Ju-goslav- iji. Za zaljenje je kada se
neki nasi intelektualci - cije literarne ili 'druge talente valja
ppstovati - nadu na talasima
takvih planova.
Nije za cudenje to sto je nasa
emigracija u inostranstvu pp.
dijeljena manje-vis- e prema
ratnoj semi. Za osudu je to
Momo
sve se brani sto
e li Moma Kapor znao na ka-ka- v
to piknik ide? Tvrdi --
nije, nego Da je on
neznani turist u
Kanadi, nitko mu to zbog mogu-ce- g lutanja ne bi ni Ali,
pisac koji pledira da je
u svojoj zemlji, nije
obican radoznali i naivni turist.
Znao je sto je sto.
Uostalom, i sam 2ivko Apic kaie da je po
otisao u New York, a zatim s njime dosao
u Toronto, a Kapcru u cast uvece uoci
piknika. na brzinu pozvao tridesetak ljudi, koji
su se sastali u mojoj kuci, gdje je' Kapor citao
odlomke iz svojih knjiga, a :..! .-
-n se divili nje-govom
talentu. Svakako, bilo je . .L sluze-nja.
Ako nigdje drugdje M. K. je na torn malom
pikniku mogao Saznati sve o sutrasnjem veli-l.- m
pikniku. Uzgred. i s druge obale receno mu
je posrednim putem da nije dobro da se tamo
pojavljuje. 0 perfidnoj ulozi tzv. Srpske nacionalne
akademije, odnosno institucije koja pod ma-sko- m znanosti i odbijanja bilo kakve ideoiogijs
i prodaje i ljutu nacionalisticku
ideologiju i politiku, dosta je receno. Uzgred,
Vjesnik, je u vise navrata vec ranije pisao o
jednoj isto takvoj akademiji, ali sa drukcijim
predznakom, o ustaskoj Hrvatskoj akade-miji
u SAD. I tamo se ne bave ideologijom. niti
politikom.
0 Nasim novinama. o karakteru i rodoljub-lj- u
tog iseljenickog lista, koji u Kanadi lzlazi 53
godine, rekli smo ono sto znamo. Vrlo se korekt-n-o odnosi prema Jugoslaviji, suraduje s matica-m- a
iseljenika, dosljedno njeguje prijateljske od-no-se
izmedu Kanade i nase zemlje. Uzgred, po-lovi- ca svakog broja tog lista ispunjena je do-slovni- m prijenosima vijesti, reportazama i raz-liciti- m drugim novinskim sadrzajima iz Politi-ke- ,
Vjesnika, 'Oslobodenja. Nove Makedo-nije- ,
Dela i drugih listova
U nastojanju da izvrne naglavce, M. K.
ratuje protiv logike, jer sve cime se branT sa
mo potvrduje ono sto smo vec napisali. Cinjeni-ce- ,
gole i tvrde, ne daju se ni kad su odje-ven- e
u literarno perje. I Miodrag Bulatovic, nje-go- v cehovski branitelj na nedavnom sastanku
Predsjednistva Udruzenja knjizevnika Srbije,
koji je cak tamo tvrdio da je nas napis mon- -
sm-toedppuriohkjveoadjtiianmjcuai iaizrdaoJnubzgrmiosualmnavejeijtienic--i an-gazma- ne kroz koje ih, na svoj
nacin, reklamiraju najcrnji
ostaci- - cetnistva, a oni se prave kao da za tu i takvu reklamu
ne znaju. Ti pojedinci, takode,
prave se da ne znaju da time
doprinose odrzayanjuv podjela
koje su izdaja.
Tako, na primjer, Srpska na-cional- na akademija u
tu, siroko pominjana u nasaf'""
stampi povodom gostovanja
M. Kapora krajem juna, orga-nizira-la je 12. oktobra svecanu
akademiju povodom 750-godisnj-ice
smrti Sv. Save, u ci-je- m programu su ucestvovala i
neka poznata imena iz nase
zemlje, koja su gromoglasno
reklamirana preko cetnickih
radio-talasa- .. U isto vrijeme, na
drugom mjestu su odrzani veo-m- a truescpijeslijeivemrnasooavmneoricpoksijeceC-nr-~i
nogorski susreti nasih iseljeni-ka,
na kojima je takode bilo
gostiju iz zemlje, ali njih, ra--
zumljivo, nijesu reklamirale
cetnicke radio-stanic- e. Srpska nacionalna akade-mija
je kanadska orgariizaci- -
%тш
ja, kojoj nije dozvoljena politi-ck- a aktivnost. Koliko ispunja-v- a
taj uslov ocjenjivat ce"ka-nadsk- e
vlasti, svakako sa sta-novis- ta
svojih propisa i svojih
interesa. Medutim, za nas u Ju-goslav- iji
ne vaze isti kriteriji.
Postavlja se, na primjer, logic-n- o
pitanje: zasto bi radio-stanic- e cetnika Draze Mihailo-vica
u Torontu, Sumadija i
slicne, propagirale aktivnosti
Srpske nacionalne akademi-j- e
i njene goste iz Jugoslavije,
ako ta aktivnost ne bi bila u
skladu sa njihovim interesi-ma?
Srpska nacionalna akade-mija
ne saraduje ni sa jed-no- m maticom iseljenika u na-s- oj zemlji niti sa bilo kojom in-stitucij-om
koja se bavi medu-narodno- m kulturnom sarad-njo- m. Ona sama bira goste iz
Jugoslavije po nekim svojim
kriterijima, koji su, za manje
naivne, prilicno citljivi.
Daleko sam od toga da ka-ze- m da su emigranti koji se'
odazivaju pozivima Srpske
nacionalne akademije cetnici
ili neprijatelji nase zemlje, Ima
dosta i takvih, ali mislim da
medu njima ima vise cestitih- - Рфф000ффф0ффф£фф0фффффф00фффф0ф000ф0ф0'0фф0фф0фК00фф0000000'0
U nastojanju da stvari izvrne naglavce Kapor ratuje protiv
logike, jer cime samo potvrduje ono smo vec na-pisa- li
zalutao.
jugoslavenski
zamjerao.
jos vrlo
popularan
Ka-pora
zatim
politicnosti,
tzv.
stvari
sakriti
nametali'rat'l
osvtinbeijeg
%
taza, nije zaboravio naglasiti da on osobno na
jednom takvom pikniku ne bi ucestvovao. . . Predrag Matvejevic iz Zagreba, koji je pozurio
braniti M. K, dokazujuci uz ostalo da je Srpska
nacionalna akademija ipak naucna ustano-va- ,
nije na kraju tog svog neuvjerljivog pledoa-je-a zaboravio reel . . . Ne predajem nikad na
takvim 'nacionalnim' institucijama i ne divim
se onima koji to cine. Eto, i oni znaju o cemu
se radi, a M. K, koji je uostalom vise puta bo-rav- io
u Kanadi i SAD ispade puki naivac.
Najvecu politicku podvalu cine pokusaji da se
citavom torn kaporovskom incidentu, jos prije
nego je redakciji Vjesnika stigao Kaparov od-govor,
dade u nekim novinama naziv izmisljene
zagrebacko-beogradsk- e afere!? Zna se na ciji
mlin vodi takva voda. A rijec je zapravo o tome
sto smo o ponasanju tog naseg pisca u inozem-stv-u,
pisali principijelno i javno te takvo pona-sanj- e
politicki osudili, kao sto smo to cinili bez-broj
puta ranije, ne birajuci ni osobe, ni grado-ve- ,
ni nacije. Osim toga, Vjesnik nije samo za-greba- cki
ili hrvatski dnevnik, nego i jugosla-- .
venski.
Svako suzavanje borbe za rasciscavanje s ne-gativn- im
politickim pojavama u nasem drustvu
vodi, izmedu ostalog, u antagonizme i raspiriva-nj- e
naciohalisticke mrznje i zla. Vec i zbog toga
nuzno je o ovakvim i slicnim slucajevima, koji
na zalost nisu bas izolirane pojave, pisati otvo-ren- o
i vise. Nuzna jo. dakako, i njihova jasna
ocjena s pozornice drustveno-politicko- g zivota,
jer smatramo da to nije potreba trenutka, nego
sira i permanentna drustvena obaveza.
# Nije slucajno sto M. K. pokusava na svaki na-с- и.
Cixvu incidentnu situaciju u koju se svjesno
uvalio, prikazati kao osobni sukob sa Salihom
Zvizdiuam U torn poRledu, vrlo je karakteristic-n-a
i njeova privaiBc'-j- s prostyr?. u jednom
tiedniku, ko(i jo nopr.'lioMfihio i ber. preseda-n- a
u nasem r.ovmar.ivu, Liu-.''- " .'лрс-rov-o pi-r:n- o Vicsniku fio p'tTo ras ;o hsl : .""'ме obja-vio)- ,
.rain! iM';-Jvf.',ev'.--
4! o'orjiu: Wnynra K:v
porov otrovan napad r.& riait-- g novinara, a da
. nigdje cak nije naveo ni citarc iz Vjesnikova
napisa s kojim polemizira To je zavodenje cita-lac- a
u zabludu.
Ako je M. K. takav kakav za sebe tvrdi da jest,
kako to da je --na Zvizdica sasuo ne samo svu
svoju paranoicnu, potpuno nerazumljivu
mrznju, palanacki glib, sto bazdi na opalu mac-j- u
dlaku i prblivene kisele spricere i gemiste
(citat M. K.), nego ga je uz sve te uvrede odjenuo
1
-
u
J:
J:
i
►
►
.
►
ljudi, koji iskreno smatraju da
kroz takvu aktivnost izrazava-j- u
svoja ;patriotska. osjecanjaV
Uostalom, ova mlada organiy
zacija ce jmati prilike da svoju-moguc- u benevolentriost prema
datgainjoj Jugoslaviji izrazi na
prmnnaacin.
Razumljivo je da nasa jav-no- st nema uvijek jasnu sliku o
rad&apycbkvih i slicnih organi-zacij- a
u inostranstvu, pa zato i
neki ekscesi ostaju nedovoljno-rasvijetljeni- .
Karakteristican
primjer u torn pogledu je go-stova- nje
M. Kapora u Kanadi,
o kome je vrlo kriticki pisao '
iseljenicki list Nase novine.
Boraveci sredinom oktobra
u Torontu, sreo sam se sa oso-bam- a
koje su prisustvovale
predavanju M. Kapora u Srp-sk- oj nacionalnoj akademiji.
Te osobe tvrde da je u Nasim
novinama tocno citiran slije-de- ci
odgovor koji je M. Kapor
dao na pitanje o njegovom
stricu, Cedu Kapora: To je
moj stric, veoma posten covjek,
ali sa njime se ne moze razgo- -' varati, jer on pripada ideologi-j- i
iz koje se ne moze izvuci. On
je aktivno stvarao danasnji si-ste- m
i od toga se ne moze oslo-bodi- ti. Ja taj sistem i drzavu
nisam stvarao. te ne snosim
odgovornost niti obavezu pre-ma
njoj.
Ova izjava ogorcila je sve
iseljenike koji vole svoju do-movi-nu.
Kada sam se vratio u zemlju
procitao sam odgovor M Ka-pora
Vjesniku, u kome tvrdi
jos i u zeleni kostim! Ocito, pokusava da ova-k-o
pisuci, pridobije neke koji drukcije misle.
Moida je to ipak krivi put, jer'se mrznja ne"
moze zamaskirati spektakularnim vasarskim
efektima
A ono sa sudom! Nije M. K jedini koji je upab
u zivi pijesak ideoloske mutezi da bi odatle vi-k- ao kako se takve stvari mogu rjesavati i ras--.
ciscavati sudskim parnicenjima. Na pozornici
se, kako jednom rece Nusic, prvo digne zavjesa
pa se onda odigrava drama, a u zivotii je obr-nut- o, jer se prvo odigra drama, pa tek onda dize
zavjesa - ," , Sulih Zvizdic
VW++iWl++%%++%+%%++%%%%%+%%%%%H$
gosti
SERBIAN HERITAGE ACADEMY CANADA
Uredniku VI. Gaci6
Nase novine
Yugoslav Canadian Publishers
119 Ave.
da je zlonamjerno prepricano
pisanje Nasih novina. Posto.
je i dalje ostalo neobjasnjeno,
bilo bi korisno da M. Kapor
objasni svoj odgovor na pita-nje
o njegovom stricu. Sma-tra- m da je za demokratsko
drustvo, kao sto je nase, bitno
da se utvrdi istina, kako bi se,
treba, zastitio pojedinac
od nepravednih optuzbi i da bi
se demokratija zastitila od po-jedina- ca ako je zloupotreblja-vaj- u.
U odgovoru Vjesniku M.
Kapor na jednom mjestu kaze-- .
O svojim nastupima obave-sti- o
sam prethodnq diplomat-sk- e
pr.edstavnike syoje. zemlje
u Kariadi. Nisam imao 6ast da
se bilo koje vecerijapoznam sa
nji'ma.
.Vjerujem da- - bi .istina bila
kompletna kada bi'' M. Kapor
naveo'sto su diplomatski pred-stavni- ci njemu rekli. Ovakor
sama napomena da je obayljetr;
telefonski razgovor ne znaei ni
polevinu istine.
Bez obzira na to sto se cov-jek
danas ne mora bilo cega
plasiti kada je u pitanju njegov,
zanat, javno dilovanje ipak
ide zajedno sa obavezom da-se- , na jedan bd bezbroj mogucih1
nacina. svatko ogradi od kom-'- "
promitirajuceg drustva, osobi-t- o
takvog kap' sto su ostaci
snaga koje je istorija osudila
zbog sluzenja izdaji i raspiri-vanj- a
bratoubilackog rata.
Pogotovu to mogu, ako zele,
ljudi 'koji dobro barataju pe-- :
rom i rijecima.
Miodrag Vlahovic
Prenosedi iz jugoslovenske
li na "Srpsku nacionalnu aka-j;demij- u", donosimo, u celosti,
J; drugo pismo Nikole Pa§i6a u
! t kojem ponovo 2eli da nam "ob
jasni" program i ciljeve "Srp-ske
nacionalne akademije" i
2 da sa nje skine politiku cetni- -
§tva.
OF
Inc.
Spadina
ako
г
— uredniStvo
Oct. 28, 1985.
Toronto, Ont. M5V 2L1
Gospodine urednide,
Rastuzilo nasje i ogortilo Sto smo na na&em maternjem jeziku protitali 61anak
kakav se vi§e ne moze protitati ni na jednom jeziku civilizovanog sveta. Razume
se, гебје o hajkaikom i naganjaikom tekstu "gosti iz Jugoslavije" objavljenom na
prvoj strani "NaSih novina" od 24. oktobra.
Anomini izveStainije biona svedanoj akademiji povodom 750. godiSnjice Svetog
Save'— najvecem dosadaSnjem poduhvatu naSe organizacije. To mu nije nipotreb-no- ,
jer i ne piSe $ta su pokazali i zbog dega su doSli naSi gosti iz Jugoslavije, vet
jezikom mrznje igradanskog rata ono odemuse do sada nije javno pisalo:gdesu bi-ll,
koga su sreli, s kirn su razgovarali. Zato nas i ne 6udi Stoje i izveStaj o uhodenju
netadan:navodesegradoviu kojima nisu bili, salekojenisu videli, ljudi koje nisu sreli.
Vi, gospodo, morate da sepomiritesa dinjenicom daje Serbian Heritage Academy
kanadska kulturna organizacija. Timeje гебепо sve. VaSa upornost da uvedete moral-n- o
politiiku podobnost za na§e ilanove i goste iz Jugoslavije пебе nas naterati da se
politidki izjaSnjavamo, niti da odustanemo od svojih univerzalnih principa. Mi veru-jem- o
da se iz ratnih rovova viSe nema Sta redi savremenom sveiu. Zato pruzamo ruku
svakom ko je dorastao do kulturnih potreba. Naravno, da se to odnosi i na vas.
NaSi gosti iz Jugoslavije spadaju u najkrupnija imena ne samo srpske kulture. Mi
bismo se radovali kada biste i vi medu svojim saradnicima iz Jugoslavije imali
nekoga od pribliznog ranga i ugleda.
Zar vi zaista verujete da su Dobrici Cosi6u, Matiji Be6kovi6u, Momi Kaporu, Ar-seni- ju
Jovanovidu i drugima potrebne vaSe moralno-politidk- e poduke? Ne 6ini li
vam se da je i Jugoslovenska Stampa brzo prozrela da vi radite ba$ ono zaSto optu-zujet- e
druge. Odaje vas vaSjezik — i va$ strah da 6ete ostati bezposla ako podele
budu prevazidene kulturom. Kao da najviSe £tete nanosite sebi. Svaki narod se
trudi da bude ve6i i bolji. Samo se vi zalazete da nasje manje i da smo gori.
VaS ton je pogotovo nespojiv sa Stampom i kulturnim dijalogom i predstavlja
pravi ostatak pro§losti.
Unadi da se ne moramo pozivati na zakon o Stampi budite ljubazni da ovo pismo
objavite u celini.
U ime UpraveSHA,
Mr. Nicholas Pasic
Predsednik