000147 |
Previous | 5 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
€1 ЈЕ о:в.zo _.— wijr.ij —чгтиг— ~гада" — чди --чццу ч 'v чш у уцу у ?и,Јту гадУ gw'.-J-? уиГЈУ ЛД-- У ЗТЈ-УУ- ". Ј1" 2? J""""—Л 5о HWL--y S""™? ap
VOLEICH
PT
Novine pisu da j' Mane Ainu-du- n dersen iz Surrey B (' podigla tuJbu
protn Jacka olncha u Vrhmnom
sudu B C
Ona tvrdi da nioc da izgubi MK) hi
ljada dolara zato Stoje Volnch apu
stio duhiost' kao njem advokal
Ona tra?i odtftu all se ne na kul
ko
ekullk( (1,111,1 i.llllje stainp.l j ,. ila da je l,aw Soi iet of B t podue
hstragu olneheu poslovanju , d.i
jo on odustao da so neko njenie b.n
.ulvokat.skim pnslowma jeg04i
advokatsku linmi pi en on je ч' .mk.ii
Kenneth Burnett
Advokat [)ani Cupper predsjed
ink komiteta koji votli istragu Vol
nchevu polosvanju odbio je da ka7e
da li je istraga poduzela zbogGundei
senove tuzbe
Medu nasim narodom kolaju se
razne glasine o Volnehevu poslova
nju, ah se ne na da h su istinite
Volnch je crnogorskog ponjekla i
bio je nacelnik Vaneouvera
Ministar prosvjete provincije B C
nedavno je izjavio da je Skolski odbor
op£ine Delta (kod Vaneouvera) pro-Sl- e
godine potroSio 650 hiljada dolara
viSe nego mu je bilo dozvoljeno pa ga
je kaznio globom od 300 hiljada dola-ra.
Protiv toga se digla velika galama.
Ministarstvo je zatim ponovo racu-nal- o
i ustanovilo da odbor nije potro-si- o
650 nego samo 168 hiljada viSe.
Neki L. Greg Richmond iz Burna-by- ,
B.C. piSe o tome u hstu The Sun pa
zakljucuje- -
"Ja, poput Amenkanaca koji pu-tuj- u
po svijetu i ponekad istaknu Ma-ple
Leaf da izbjegnu ruglo i ismjehi-vanje- ,
necu smjeti da priznam, kad
budem putovao izvan B.C., po naSoj
divnoj zemlji, da sam British Colum-bian
"Nikakvo cudo da naSi provinci-jaln- i
politician sluze kao predmet ru-gl- a
u cijeloj zemlji"
Г~
И
И
И
И
VODA
AUTOMOBILSKIH
Holjert White, kanadski direktor
unije automobilskih radnika (United
uto Workers) je upozono korpora
iijed.iprest.mu stiskati' radnikeili
ce se suoeiti sa jos borbenijim rad
mi'lim unijam.i
White je U kaao biriisinennna ii
Montrealu prosiog ponedeljka
White je naglasm da je radnKKo
lako aostalo ii toku posljednjih dese
t,ik godina Neaposlenost in je prisi
lila na odstupanje nadnice su nialo
[xiwino sigurnost na poslu je pot
kopana
Kad giedamo kako pioiiti rastu a
nadnice stoje na mjestu. kako egzeku
tivni bonusi eksplodiraju da li ltko
ovdje ne vjeruje da se nezadovoljstvo
l otpor(radmka) nece povecati9", upi-ta- o
je White
On je dalje rekao "Politika straha
— pnjetnja nezaposlenosti mozeda
prisih radnike da oklijevaju i uzmicu
neko vrijeme, ah oni takoder prate i
razvitak dogadaja"
On je pozvao korporacije da "umak-nu- "
l priznaju da kolektivno pregova-ranj- e treba da dovede do napretka.
White je odbacio argumenat da su
radniCke unije "previSe jake". Cinje-nic- a
je da joS uvijek odlucuju korpo-racije
"Stvarnost nije da smo mi previSe
jaki, vec da nismo dovoljno jaki", na-glas- io je White.
Unija automobilskih radnika ima u
Kanadi 120.000 clanova i nedavno je
odlucila da se otcijepi od amencke
matice. White je predvodio tu akciju.
Kako su reagirali prisutni bizni-smeni- ?
Da li ce uzeti ozbiljno Whi-tev- o
upozorenje? Hoce li promjeniti
drzanje?
Buducnost ce pokazati. Ali mi sum-njam- o. Oni uzmicu samo onda kad su
prisiljeni. A to zavisi od radnicke or-ganiziran- osti
i spremnosti da se odu-pir- u
уу-;уучу- Г1' 'У Ч' 1 У 10 U W '
U
klub
7 odlucio je da prima mlade
clanstvo ce se U maju biti odrzana
koja ce labrati i novu upravu ce se
svake prve mjesecu, poceti ce jedan
podne se da se lduca
odivati u 7 se svi clanovi l clanice
U)U
ODBOR
, 4i ill 'ill ii I П pnv 1 H 'in H 'II II
м iv. ui. ell h 'n! i in.iii in od tc)f i
nil n l i U) ii ir i il,i i kIiik ki I,m
!,ll (i i dp, id, I
i M.itl4ika (i.i su pnisle
ill in t .id in (. ke pi. 1 1 e po (4 .me ,i 0 po
std ,1 stop. i inllat ije v bil.i 4 posto
dodine 19HH place su poecan'' a 4 7
posto a )e hila 5 H posto Co
dine 1!)H2 )li('e su [)oecane a 9 9 po
sto a e bila 10 8 posto
Shiela
I'opps )e lpivila da ti podaci
da radnici ' snose teret
je sharno jos gora, kae
agencija Press, jerovi podaci
se odnose samo na ugovore imedu
uniia l kompanija a to samo
ledan dio Vecina ne
uniiama i noma nikakih ugovora
()o price da je
nadnica glavni f'aktor ill bilo
cega kaao je
partijeRod Mur-ph- y
(Jlavni ko-mo- re
e рпnao da radnici aostaju, all
on smatra da je to koju Ka-nada- ni
moraju da plate da bi se Kanada
odr.ala na trzistu Ah
asto bi samo radnici snosili taj teref
Sta ]e s kohki je njihov
podaci
vehkih poka-uj- u
da je njihov profit prosle godine'
bio a 45 posto veci nego 1984 A
elika rahka
Dokle ce radni ljudi
l druge slabe strane
drustvenog
Ј&СгблЦнЗНВД№ЛЦВнВБ ШШШШШшКећЕ&х'' vvw F%aEacvrw0SraW9fS
l)rnHkrntskigradaniSjed.DriavasveoStrijeistupajupn)tn4)si(ick()UroimnuJiinojAlri(4
I i.uiuuru i lobruiuu uhapsono ih jc viso od 2 000 box demount ппица prcd juno-nt'neko- m
amlhiwdom u Wasluntitonu i Slikn pnkauie цпцт u Hostonu koji su
oslohodcni box pokusaja da blokiraju ula u juno-ai'nck- i konulat u torn uradu
Mcdu munajc i (к'огцо Walda llarward mm critcta Oslohodcni i njihovi
advokati pjcvaju "IVe Shall u sudmci
ЖЈЕ?1 С1# :гелгје
VANCOUVER:
PEOMJENA ODEZAVANJU SJEDNICA
Jugoslavenski penionerski u Vancouveru na svojoj godi-Snj- oj
sjednici odrzanoj u cetvrtak marta
Promjeniti pravila' ce
posebna sjednica Sjednice u
buduce odrzavati nedjelje u a u
sat poslije clanstvo obavjestava ce sjednica
nedjelju .iprila Ponapi da
pnsust
IZVRNI
TKO NOSI TKRKT?
Imi
p
n,l
pok.iuie Цо
A
4
шП.цчји
lnflacija
Libei.dni lederalni poslanik
pokauju
lnHaciie'
hituaiija
Canadian
rad-mcki- h
je
radnistva pnpada
ponistava povecanje
mllacije
drugog". federalm posla-nik
Noedomokratske
predsiednik Trgovacke
"ciiena"
medunarodnom
korporacijama,
doprinos9 Nedavno objavljem
kanadskih korporacija
to je
podnositi пега-poslenos- t.
lnllaciju
danasnjeg poretka9
konulatinm wadana
optuhc
nohclovac tfradani
Overcome"
drustvena
H
,
'
I
I
I'
I'
I'
I
I
I'
I'
I
I
I
'
i
i
ZST71
i'
'
i'
SCUBANSKE ZEWE
Francuska televizija je emitirala
program "La Habanera" kojim je pn-kaza- na
promijena u polozaju kuban-ski- h
zena od revolucije 1959. godine.
Wilma Espin, predsjednik kuban-sk- e
Federacije zena (FMC) je rekla
da je revolucija imala dosta teskoca
da zenu podigne iz polozaja zapostav-ljenost- i.
Skole, novinske i masovne
organizacije su sudjelovale u oslo-badanj- u
zene. Bilo je dosta predrasu-da- .
Danas kubanske zene cine vazan
dio kubanske radnicke klase.
U govoru na zasjedanju meduna-rodno- g
institute Ujedinjenih nacija
za istraiivanje i obuku za unaprede-nj- e
zene (United Nations Research
and Training Institute for Advance-ment
of Women) gospoda Espin je re-kla
da je "svakome jasno da ravno-pravnos- ti
(zena) ne moze biti bez dru-stvenog
napretka koji je moguc samo
u miru".
Dunja Feren6ic (Jugoslavneka), di-rektor
UN Institute je pohvalila do-prin- os
Kube napretku zene.
Britanski ugljenokopaci su opo-zva- li
svoj strajk koji je trajao blizu
godinu dana; to je bila teSka borba
protiv National Coal Board-- a i That-cherin- e
vlade. Iako nisu postigli spo-razu- m,
to je bila junacka borba i
predstavlja vazan doprinos svjetskoj
borbi radnicke klase.
Od samog poCetka, Thatcherina
vlada je bila odlucna da razbije
Strajk, kao Sto je uradio Reagan s kon-trolori- ma
zracnog saobradaja. Ru-da- ri
su uradili sve Stoje bilo moguce;
borili su se svom svojom snagom.
Zato Sto nisu postigli ono Sto su
htjeli nije razlog da se rudare i njihov
Strajk kritizira.
Borbene bitke, cak i one koje su
hrabro vodene, ne vode uvijek do po-bjed- e.
Pa ipak, zato Sto je borba
vodena, radnikeka klasa kao cjelina
je jaca
Da nije bilo kampanja za organizi-ranj- e
americkog radniStva dvadese-ti- h
godina, ne bi bilo ni uspjeSnih
kampanja CIO tridesetih godina. Da
nije bilo masovne borbe u obranu de-mokrac- ije
u vrijeme gradanskog rata
u Spaniji, borba protiv faSizma, koja
je konacno dovela do ostvarenja ve-lik- e
koalicije protiv Hitlera, mozda
ne bila tako uspjeSna.
U klasnoj borbi, borbene kampanje
nikad nisu izgubljene. Ali prihvata-nj- e
zastoja bez borbe smeta dugo vre-men- a.
U Britaniji, rudari su vodili te-Sk- u
borbu. Novi stupanj njihove soli-darnos- ti
i pomoc koju su primili od
ranika sa svih strana svijeta ce si-gur- no utjecati na Thatcherku i Rea-gan- a
da u budu6e budu obazriviji.
— Uvodnik lista
Daily World, koji
izlazi u New Yorku,
12. marta 1985.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, January 17, 1985 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1985-03-28 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000244 |
Description
| Title | 000147 |
| OCR text | €1 ЈЕ о:в.zo _.— wijr.ij —чгтиг— ~гада" — чди --чццу ч 'v чш у уцу у ?и,Јту гадУ gw'.-J-? уиГЈУ ЛД-- У ЗТЈ-УУ- ". Ј1" 2? J""""—Л 5о HWL--y S""™? ap VOLEICH PT Novine pisu da j' Mane Ainu-du- n dersen iz Surrey B (' podigla tuJbu protn Jacka olncha u Vrhmnom sudu B C Ona tvrdi da nioc da izgubi MK) hi ljada dolara zato Stoje Volnch apu stio duhiost' kao njem advokal Ona tra?i odtftu all se ne na kul ko ekullk( (1,111,1 i.llllje stainp.l j ,. ila da je l,aw Soi iet of B t podue hstragu olneheu poslovanju , d.i jo on odustao da so neko njenie b.n .ulvokat.skim pnslowma jeg04i advokatsku linmi pi en on je ч' .mk.ii Kenneth Burnett Advokat [)ani Cupper predsjed ink komiteta koji votli istragu Vol nchevu polosvanju odbio je da ka7e da li je istraga poduzela zbogGundei senove tuzbe Medu nasim narodom kolaju se razne glasine o Volnehevu poslova nju, ah se ne na da h su istinite Volnch je crnogorskog ponjekla i bio je nacelnik Vaneouvera Ministar prosvjete provincije B C nedavno je izjavio da je Skolski odbor op£ine Delta (kod Vaneouvera) pro-Sl- e godine potroSio 650 hiljada dolara viSe nego mu je bilo dozvoljeno pa ga je kaznio globom od 300 hiljada dola-ra. Protiv toga se digla velika galama. Ministarstvo je zatim ponovo racu-nal- o i ustanovilo da odbor nije potro-si- o 650 nego samo 168 hiljada viSe. Neki L. Greg Richmond iz Burna-by- , B.C. piSe o tome u hstu The Sun pa zakljucuje- - "Ja, poput Amenkanaca koji pu-tuj- u po svijetu i ponekad istaknu Ma-ple Leaf da izbjegnu ruglo i ismjehi-vanje- , necu smjeti da priznam, kad budem putovao izvan B.C., po naSoj divnoj zemlji, da sam British Colum-bian "Nikakvo cudo da naSi provinci-jaln- i politician sluze kao predmet ru-gl- a u cijeloj zemlji" Г~ И И И И VODA AUTOMOBILSKIH Holjert White, kanadski direktor unije automobilskih radnika (United uto Workers) je upozono korpora iijed.iprest.mu stiskati' radnikeili ce se suoeiti sa jos borbenijim rad mi'lim unijam.i White je U kaao biriisinennna ii Montrealu prosiog ponedeljka White je naglasm da je radnKKo lako aostalo ii toku posljednjih dese t,ik godina Neaposlenost in je prisi lila na odstupanje nadnice su nialo [xiwino sigurnost na poslu je pot kopana Kad giedamo kako pioiiti rastu a nadnice stoje na mjestu. kako egzeku tivni bonusi eksplodiraju da li ltko ovdje ne vjeruje da se nezadovoljstvo l otpor(radmka) nece povecati9", upi-ta- o je White On je dalje rekao "Politika straha — pnjetnja nezaposlenosti mozeda prisih radnike da oklijevaju i uzmicu neko vrijeme, ah oni takoder prate i razvitak dogadaja" On je pozvao korporacije da "umak-nu- " l priznaju da kolektivno pregova-ranj- e treba da dovede do napretka. White je odbacio argumenat da su radniCke unije "previSe jake". Cinje-nic- a je da joS uvijek odlucuju korpo-racije "Stvarnost nije da smo mi previSe jaki, vec da nismo dovoljno jaki", na-glas- io je White. Unija automobilskih radnika ima u Kanadi 120.000 clanova i nedavno je odlucila da se otcijepi od amencke matice. White je predvodio tu akciju. Kako su reagirali prisutni bizni-smeni- ? Da li ce uzeti ozbiljno Whi-tev- o upozorenje? Hoce li promjeniti drzanje? Buducnost ce pokazati. Ali mi sum-njam- o. Oni uzmicu samo onda kad su prisiljeni. A to zavisi od radnicke or-ganiziran- osti i spremnosti da se odu-pir- u уу-;уучу- Г1' 'У Ч' 1 У 10 U W ' U klub 7 odlucio je da prima mlade clanstvo ce se U maju biti odrzana koja ce labrati i novu upravu ce se svake prve mjesecu, poceti ce jedan podne se da se lduca odivati u 7 se svi clanovi l clanice U)U ODBOR , 4i ill 'ill ii I П pnv 1 H 'in H 'II II м iv. ui. ell h 'n! i in.iii in od tc)f i nil n l i U) ii ir i il,i i kIiik ki I,m !,ll (i i dp, id, I i M.itl4ika (i.i su pnisle ill in t .id in (. ke pi. 1 1 e po (4 .me ,i 0 po std ,1 stop. i inllat ije v bil.i 4 posto dodine 19HH place su poecan'' a 4 7 posto a )e hila 5 H posto Co dine 1!)H2 )li('e su [)oecane a 9 9 po sto a e bila 10 8 posto Shiela I'opps )e lpivila da ti podaci da radnici ' snose teret je sharno jos gora, kae agencija Press, jerovi podaci se odnose samo na ugovore imedu uniia l kompanija a to samo ledan dio Vecina ne uniiama i noma nikakih ugovora ()o price da je nadnica glavni f'aktor ill bilo cega kaao je partijeRod Mur-ph- y (Jlavni ko-mo- re e рпnao da radnici aostaju, all on smatra da je to koju Ka-nada- ni moraju da plate da bi se Kanada odr.ala na trzistu Ah asto bi samo radnici snosili taj teref Sta ]e s kohki je njihov podaci vehkih poka-uj- u da je njihov profit prosle godine' bio a 45 posto veci nego 1984 A elika rahka Dokle ce radni ljudi l druge slabe strane drustvenog Ј&СгблЦнЗНВД№ЛЦВнВБ ШШШШШшКећЕ&х'' vvw F%aEacvrw0SraW9fS l)rnHkrntskigradaniSjed.DriavasveoStrijeistupajupn)tn4)si(ick()UroimnuJiinojAlri(4 I i.uiuuru i lobruiuu uhapsono ih jc viso od 2 000 box demount ппица prcd juno-nt'neko- m amlhiwdom u Wasluntitonu i Slikn pnkauie цпцт u Hostonu koji su oslohodcni box pokusaja da blokiraju ula u juno-ai'nck- i konulat u torn uradu Mcdu munajc i (к'огцо Walda llarward mm critcta Oslohodcni i njihovi advokati pjcvaju "IVe Shall u sudmci ЖЈЕ?1 С1# :гелгје VANCOUVER: PEOMJENA ODEZAVANJU SJEDNICA Jugoslavenski penionerski u Vancouveru na svojoj godi-Snj- oj sjednici odrzanoj u cetvrtak marta Promjeniti pravila' ce posebna sjednica Sjednice u buduce odrzavati nedjelje u a u sat poslije clanstvo obavjestava ce sjednica nedjelju .iprila Ponapi da pnsust IZVRNI TKO NOSI TKRKT? Imi p n,l pok.iuie Цо A 4 шП.цчји lnflacija Libei.dni lederalni poslanik pokauju lnHaciie' hituaiija Canadian rad-mcki- h je radnistva pnpada ponistava povecanje mllacije drugog". federalm posla-nik Noedomokratske predsiednik Trgovacke "ciiena" medunarodnom korporacijama, doprinos9 Nedavno objavljem kanadskih korporacija to je podnositi пега-poslenos- t. lnllaciju danasnjeg poretka9 konulatinm wadana optuhc nohclovac tfradani Overcome" drustvena H , ' I I I' I' I' I I I' I' I I I ' i i ZST71 i' ' i' SCUBANSKE ZEWE Francuska televizija je emitirala program "La Habanera" kojim je pn-kaza- na promijena u polozaju kuban-ski- h zena od revolucije 1959. godine. Wilma Espin, predsjednik kuban-sk- e Federacije zena (FMC) je rekla da je revolucija imala dosta teskoca da zenu podigne iz polozaja zapostav-ljenost- i. Skole, novinske i masovne organizacije su sudjelovale u oslo-badanj- u zene. Bilo je dosta predrasu-da- . Danas kubanske zene cine vazan dio kubanske radnicke klase. U govoru na zasjedanju meduna-rodno- g institute Ujedinjenih nacija za istraiivanje i obuku za unaprede-nj- e zene (United Nations Research and Training Institute for Advance-ment of Women) gospoda Espin je re-kla da je "svakome jasno da ravno-pravnos- ti (zena) ne moze biti bez dru-stvenog napretka koji je moguc samo u miru". Dunja Feren6ic (Jugoslavneka), di-rektor UN Institute je pohvalila do-prin- os Kube napretku zene. Britanski ugljenokopaci su opo-zva- li svoj strajk koji je trajao blizu godinu dana; to je bila teSka borba protiv National Coal Board-- a i That-cherin- e vlade. Iako nisu postigli spo-razu- m, to je bila junacka borba i predstavlja vazan doprinos svjetskoj borbi radnicke klase. Od samog poCetka, Thatcherina vlada je bila odlucna da razbije Strajk, kao Sto je uradio Reagan s kon-trolori- ma zracnog saobradaja. Ru-da- ri su uradili sve Stoje bilo moguce; borili su se svom svojom snagom. Zato Sto nisu postigli ono Sto su htjeli nije razlog da se rudare i njihov Strajk kritizira. Borbene bitke, cak i one koje su hrabro vodene, ne vode uvijek do po-bjed- e. Pa ipak, zato Sto je borba vodena, radnikeka klasa kao cjelina je jaca Da nije bilo kampanja za organizi-ranj- e americkog radniStva dvadese-ti- h godina, ne bi bilo ni uspjeSnih kampanja CIO tridesetih godina. Da nije bilo masovne borbe u obranu de-mokrac- ije u vrijeme gradanskog rata u Spaniji, borba protiv faSizma, koja je konacno dovela do ostvarenja ve-lik- e koalicije protiv Hitlera, mozda ne bila tako uspjeSna. U klasnoj borbi, borbene kampanje nikad nisu izgubljene. Ali prihvata-nj- e zastoja bez borbe smeta dugo vre-men- a. U Britaniji, rudari su vodili te-Sk- u borbu. Novi stupanj njihove soli-darnos- ti i pomoc koju su primili od ranika sa svih strana svijeta ce si-gur- no utjecati na Thatcherku i Rea-gan- a da u budu6e budu obazriviji. — Uvodnik lista Daily World, koji izlazi u New Yorku, 12. marta 1985. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000147
