Nase Novine, May 17, 1978

              :¥ШШШШШт ШШШШШк - " арњј tttnu . ™ —_
. : ; ј сЈ : и_ .
: : --л _ :
! ' MIBflll IPEMF II f$f H Н Ш љ vLJ9 ™ if vL ЈД тнг
; iOw в w н в и ч& клаи аах ш игзз
' it i-- I1 w 1 ш u (til 1 B @ JADiKOWKE
Vn ИИ1 9 H H Im EH til ' t H Hi 13 IB s I M is Ш H И tela н №ш IS Шк И £Er E? II шн H iff m 1Ш
' .4% ''I
1
Hoce li americki nacisti proslavit roden-da- n
(20. aprila) Adolfa Hltlera na ulicama
Skokia, kod Chicaga?
Otkud opet nacizam, i to americki? Nije li
mu zadan smrtni udarac prije 33 godlne?
Kakva su to stvorenja koja se zanose hitlerov-ski- m
"idejama"? Kome su opet potrebne
plinske peci i masovne grobnice? Zasto je
bas Chicago izabran za propaglranje takvih
"ideala"? Zasto je Skokie izabran za proslavu
Hitlerova rodendana?
Skokie ima oko 70.000 stanovnika, oko 60
posto njih su Zidovi, a oko 5-7.- 000 njih su
prezivjeli nacisticke logore.
Americki nacisti ne prijete samo Zidovima
nego i Crncima, Latinosima, svim pripadni-cim- a
"nizih rasa", svim demokratima, svima
koji nisu spremni da padnu na koljena pred
njima. Tacno onako kako je propovjedao i
prakticirao njihov idol Hitler.
U Chicagu je malo nacista, a nema ih
mnogo ni u cijeloj Americi. Ali oni su prora-cuna- li
da im pohod na Skokie, u stormtru-perski- m
uniformama i sa kukastim krizevima,
moze donijeti dosta publiciteta. Ta i Hitler je
poceo sa sli6nim provokacijama.
Sa pripremama su робеН jo§ prije godinu
dana. Nedavno su kod St. Louisa izvrslli i
"probu" za "yeliku smotru" u Skokie.
Uprava Skokiea je bila donijela odluku da
se na ulicama mjesta ne moze marSirati u
naclstlckim uniformama I sa kukastim krlze--:
vlma. To je uznemirllo neke liberate, ukljudiv
American Civil Liberties Union (drustvo za
zastitu gradanskih prava), koji su rekli da se
zabrana na nacisticki mars' u Skokie kosi sa
propisima americkog ustava. Nasao se i
sudac koji je to potvrdio.
Osvrcu6i se na sudsku odluku netko je
primjetio: "Sloboda govora ne zna6i sloboda
propovjedanja genocida". I to je tacno.
Sjed. Drzavama je potreban zakon koji 6e
zabraniti antisemitizam i raspirivanje rasne
mrznje u bilo kom vidu. Svijesni ljudi i zrelo
drustvo ne mogu i ne smiju trpjeti takve
pojave.
Kanada je takav zakon donijela jos prije
desetak godina. On se slabo primjenjuje, ali
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street, Room 505,
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario — M4Y 2L
Telephone: 961-801- 8; Area.Code 416
Urednlk - Editor
Anton Kostelac
TehnlCko obllkovanjo — Technical assembly
Graphic Line,' Tordnto ;
Second Class Mall Registration No. 0378
Pretplata: $15.00godl5ne, pojedlnl prlmjerak 40 centl,
avlonska poSta (prekomorsko zemlje) $40.00 godiSnJe,
redovnom poStom (u kuvertl) $25.00 godiSnJe.
Novfiane doznake samo Cekom I pofitanskom (III
bankovnom) doznaClcom (Money Order) na Ime lleta
("Na5e novlne") III IzdavaCa (Yugoslav Canadian '
Publishers Inc.)
Subscription: $15.00 per year, single copy 40 conts,
Air Mall.(Overseas) $40.00 per yoar, by First Class Mall
$25.00 per yoar.
Advertising rates on request.
Money should bo sont by cheque or Money Order
in name of "Na8e novlne" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Potplsanl 6lanci sadrze mlSljenje njlhovlh autora,
Rukoplsl so ne vracaju.
"Naee novlne" su nasfjednlk, u Kanadi: "Jodlnetva",
"Novosti";'"Srpskog Glasnika", "Edlnostl", "Slobodne
Mlsll" I "Borbe", u Sjed. Drzavama: "Narodnog
dlasnlka" I llstova koji tfti mu prethodlll.
samo njegovo postojanje ima izvjesnog efek-t- a.
Nedavno su u Torontu osudena dvojica
fasistickih voda na dvije godine zatvora zbog
rasistickih ispada.
Nacelnik Skokie Albert J. Smith je izjavio
da ce apelirati na visi sud protiv odluke suca
Bernarda Deckera da nacisti mogu marsirati
na Skokie. (Naknadno je javljeno da je
Decker odlozio mars za 45 dana). Guvemer
drzave Illinois Jim Thompson i senator
Charles Percy su zaprijetili sazivom javnog
zbora da "se izrazi prezir za nacistidki teror i
nacisticko misljenje". Takve akcije zasiuzuju
Dodrsku.
Na poziv unije automobilskih radnika
(United Auto Workers) u Detroitu su se
sastali predstavnfci radnickih i drugih orga-naci- ja
i zakljucili da sprijece pojavu nacizma
u svom gradu. I to je dobar primjer.
Organizirani otpor svijesnih ljudi je najbo-Ij- a
zapreka nacizmu.
Nacizam moze i mora biti zaustavljen u
samom zametku.
Francuski izbori
Francuska Ijevica nije uspjela na izbori- -
Svi se slazu da je tome kriva nesloga
socijallsta i komunlsta. Pitanje je tko Je kriv.
Socljallstl krive komuniste, ovi socijaliste.
Mozda su krivi i jedni i drugi, netko manje,
netko vise.
U prvoj rundi izbora lijeve partije su dobile
nesio vise glasova od desnih, a u drugoj
desnicari su imaii oko 400.000 glasova vise. I
tih 400.000 glasova osiguralo je desnici 291
mandat u Narodnoj skupstini, dok je Ijevica
dobila samo 200. Ocevidno, desnici je pogo-dova- o
postojeci izborni sistem.
Sta dalje? Hoce li socijalisti i komunisti
po6i na uklanjanje onoga sto je otezavalo
suradnju ili ce se potpuno razici?
Нобе li desne snage iskoristiti priliku da
se jos jace odupru zahtjevima za drustvenu
promjenu? I hoce li sada porasti broj onih
v koji ne vjeruju da se promjena moze ostvariti
glasanjem. ч Zasad nitko ne moze dati odgovor na ta
pitanja.
Jedno je sigurno: ishod izbora ne znaci
kraj borbe za drustveni prog res...
#
IZBORNI REZULTATI I
PRVA RUN DA ®
PARIZ (UPI) — Od ukupno 35,204,151 ffi
registriranih, na biralista jc izaSlo 29Д41.979 ]г
(82,8 posto) francuskih biraca. ф
Vazod'ih glasova bilo je 28,560.243 (81,1
posto), a nije glasalo 6,002,173 (17,2 posto)
registriranih biraca. (Ш
Opozicija Ijcvicc:
Komunisti 5,870.402 (20,6)
Socijalisti 6,451.151 (22,6)
Lijcvi radikali -- 603.932 (2,1)
Ostall pokreti ljcvice 953.088 (3,3)
Ukupno: 13,878.573 (48.6)
Vladajufia koallcija
Degolisti 6,462.462 (22,6)
Ziskarovci 6,128.849 (21,5)
Ostali desni 648.985 (2,4)
Ukupno: 13,240.296 (46.5)
Grupe izvan vJadajufio koalicije i snaga
ljcvice: '
' Ekolozisti (prirodnjaci): 612.100 (2,1)
Ostali 793.274 (2,8)
UstaSe i drugi reakcionami protivnici Ju-goslav- ije
su se mnogo uzdali u Amerjku, ona-i- m
je bila gotovo jediha nada za bstyarivanje
njihovih ciljeva i nema sumnje da su te§ko
razo6arani susretom Tita i Cartera. Predsjed-ni- k
"Sabora hrvatskog narodnog vije6a" Fra-nj- o
Mikulid kaie u jednoj izjavi:
"Sto 6e raditi administracija ove zemlje,
radi 6ega ona pomaze jugo-komunisti- 6ki
rezim i koje su tu njezine kalkulacije, to je
te§ko re6i. Na to pitanje, zna se tko moze
odgovoriti. Ja mogu samo re6i, kao Sto sam
rekao i prethodno, da tu ta administracija ne
zasluzuje pljesak..."
Mikulic se posebno zali na potpredsjedni-k- a
Sjed. Drzava Waltera Mondale, koji da je
prilikom proSlogodiSnjeg posjeta Jugoslaviji
"usred Beograda vikao o jedinstvu Jugosla-vije- ".
Mikulid ipak nije potpuno izgubio nadu u
Ameriku, on drzi da ona ima i druge габипе,
pa ce doci vrijeme kad ce morati da promjeni
drzanje. Zapad je "na§ uzor i od njega обеки-jem- o
puno", kaze on.
Neka se Mikuli6 tje§i, njegove zelje su
jedno, a stvamost je potpis amerifikog pred-sjedni- ka
na dokumenat koji sadrzi slijedede:
"... Predsjedhik Garter posebno je osudio
akte nasilja uperene protiv Jugoslavije od
strane terorista u Sjedinjenim Ameridkim
Drzavama i potvrdio obavezu svoje vlade da
poduzme odlufine mjere radi spre6avanja i
gonjenja takve kriminalne djelatnosti koja je
uperena protiv interesa Sjedinjenih Americ-ki- h
Drzava i dobrih odnosa izmedu Sjedinje-nih
Ameri6kih Drzava i Jugoslavije.
"Predsjednik Carter je ponovo podvukao
trajnu podrSku Sjedinjenih AmeriCkih Drzava
nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i je-dinstvu
Jugoslavije. U toku razgovora je
naglaseno da dobri odnosi i saradnja izmedu
Jugoslavije i Sjedinjenih Ameri6kih Drzava
predstavljaju bitan elemenat ameri6ke vanj-sk- e
politike i da su Sjedinjene Ameri6ke
Drzave za in teres irane za postojanje Jake i
nezavisne Jugoslavije kao faktora ravnoteze,
mira i stabilnosti u Evropi i u svijetu".
Gdje se danas nalaze
Palestinci
Palestinci su razasuti po raznim arapskJm
zemljama; najviSe ih je u Jordanu —
1,100.000, u podru6ju poznatom kao Zapad-naobala(p- od izraelskom okupacijom) ima ih
693.000, a u pojasu Gaza, (takoder pod izra-elskom
okupacijom) 452.000. U Egiptu se
nalazi 40.000 Palestinaca, u Saudi Arabiji
50.000, u Siriji 200.000, Iraku 16.000, Libiji
10.000, raznim arapskim drzavicama 75.000.
U Libanonu ima ih 300.000, a u samom
Izraelu 574.000.
Vedina njih su sa teritorija koji sada-sa6i-nja-va
izraelsku drzavu.
Mira na Srednjem Istoku пебе biti dok se
ne rijeSi njihovo'pitanje, odnosno dok im se
ne prizna pravo na opstanak i svoju drzavu.
Na"cmojlisti"
1883 pod uze6a
Bruxelles — Tjedan borbe protiv apart-heid- a
робео je u Bruxellesu objavljivanjem
"erne liste" zapadnoevropskih poduze6a koja
suraduju s juznoafri6kim rasistiCkim rezimi-m- a.
Na listi se nalazi 1883 kompanije i banke
koje ne poStuju praviia ponaSanja Evropske
Zajednice za jug Afrike.
Lista je objavljena na medunarodnoj
konferenciji Slobodnih sindikata na kojoj je
generalni sekretar te organizaclje Otto Ker-ste- n
istakao da je cilj "erne liste" razgolica-vanj- e
uloge zapadnoevropskih poduzeda u
ekonomskoj i flnancijskoj kontroli juznoafrl-бк- е
privrede. Najve6i partneri Juznoafri6ke
Republjke sii britanske kompanije, no tu je i
46 belgijskih poduzeca.