Nase Novine, May 17, 1978

              ft:
SITUACIJA NA AFRICKOM ROGU
Etiopija trazi bezuvjjetno povlacenje
somalij skill trapa
NAJROBI (Tanjug) — Etlopskl ambasa-dor
u Kenlji Menglste Desta upoznao Je no-vlna- re
u Najroblju s prcduvjctlma koje
Somallja treba da prlhvatl da bl se u re-glo- nu
afrlJSkog roga ponovo uspostavlo
trajan mir. Onl obuhvaiaju potpuno i bez-uvjet- no
povIaScnJe svlh somalljsklh vojnl-k- a
s etlopskog teritoriju i sluSbeno odrica-nj- e
Somallje od svlh terUorljalnlb zahtjcva
u cljelom regionn.
Vlada u MogadiSu morala bi da prlhvatl
i medunarodno prlznate granlce zemalja u
ovom reglonu. Najzad, u etlopsklm uvjeti-m- a
energl6no se Jtrail da se Somallja pre-sta- ne
miJeSatl u unutraSnje poslove Etlo-pi- je
1 zahtljeva se nadoknada za svu stetu
koju su somalijske jedlnlce uzrokovale u
toku osvajaCke mlslje u Ogadenu.
Ovo su uvjetl koje Somallja mora pri-hvat- itl da bl se окопбао rat lzmedu Etlo-pij- e
1 Somallje — rekao je ambasador De-sta.
On je naglasio da su ovo uvjetl koje
je sluzbeno postavlla etlopska vlada, a do-s- li
su kao etlopsko reaglranje na posred-n- e
lzvjeStaje o odlucl somalijskog pred-sjednl- ka
Slada Barea da povufie somalij-ske
trupe s etlopskog terltorija.
Prema izvjeStajIma kojl su stlgli u ovaj
Osvajanje
Zapadnog Sibira
MOSKVA — Obja&njavajuci razloge zbog
fcejih je benzin u SSSR poskuplo za 10(1
posto (od 10 na 20 kopejki po iitri), pred~
stavnlk eovjetske vlade je rekao da je os-vajanje
novih izvora najte uZapadnom Sl-bi- ru
— sve je skuplje. To potvrduju brojnl
napisl u Stampi; koji dokazuju da se pla-nira- na
proizvodnja пебе ostvariti ukoliko
driava ne izdvoji nove investiclje, prlje
svega za razvoj injrastrukture.
Stoga gotovo da ne prode ni' jedan dan
a da se u Harnpi, na radiju ina televlzlji
ne kaie neSto o prostranom podruiju Za-padnog
Sibira, gdje se danas nalazl najv&k
sovjetsko graduate. Kroz sibirsku tajgu
i tundru, krGe se novi putovi, podliu ve-li- ke tvomice i nl&u novi gradovl. Cilj je
— Sto brie do6i do najte i plina koje u sebi
kriju ledena prostranstva Tjumena. Za-hvaljvj- u6l tempu i obimu radova u Zapad-no- m Sibiru 6e se vec 1980. godlne prolzvo-dl- ti
315 milijuna tona najte, pa 6e tako ovo
podruSie postati glavni profzvodaS najte
u SSSR--u i jedan od najvetlh u svljetu.
Ugrozena
plu6a planete?
LIMA — Brazllsku Amazonu, ogromnn
diunglu koju s pravom nazivaju plui'.ma
planete, iovjekove ruke i marine sve vtic
uznemiravaju. Njezlno zeleno more uni-Sta- va
se gradnjom Sirofcto autoputova,
plantaia kave i pamuka I gradskih na-selj- a.
Zbog toga nerijetko javnost Andskih ze-malja
upozorava da Brazil podsjeca krila
amazonskoj tvornlci kislka. AH, smatra se
da ta upozorenja nemaju ekoloSku vet po-litii- ku
pozadinu. Odnosno, tvrdi se da je
bojazan tog podru6ja u tome, da Brazil ne"
stekne nove Sanse za svoj mars' naprijedv,
na andske visove i na obale Pacljlka.
Alarmi za zaHitu svjetsklh рТа stite
sve vlSe pristallca u torn dljelu svljeta. Onl
upozoravaju da je Brazil Izgradnjom auto--pu- ta
od Atlantika do granlce s Peruom
(dugaiak 6000 kllometara) unlUlp Sumu
koa je po velliini ravna povr&ifii Vellke
Brltanije.
PLACENICI U
REDOVIMA
RASISTlCKE VOJSKE
London — Juznoafri6ki vojnik
Van Mesch, kojeg su zarobili borcl
Organ izacije naroda jugozapadne
Afrike (SWAPO).izjavio je novina-rim- a
da rezim u Pretoriji trenutno
drzi na teritoriju Namibije 55.000
vojnika.
Najve6i bro] juznoafri6kih jedini-c- a
nalazi se na granicl s Angolom,
rekao je zarobljenik i posvjedo6io
da se u redovima rasisti6ke vojske
nalaze pla6enici raznih nacional-nost- i:
Portugalcl, Talijani, Zapadnl
Nijemci i drugi.
dlo Afrike 1 po sluzbenom saopfienju Ra-dlo-Moga- dlSa, predsjednlk Bare donio je
odluku da povuCe somalijske trupe iz Oga-de- na
poSto je, kako se kaze, dobio garan-ci- je od velikih slla da 6e Kuba 1 Sovjetski
Savez takoder povudl svoje vojne savjetnl-k- e
iz Etioplje.
U saopfienju etlopske vlade, koje Je ob-razlo- zlo ambasador Desta, naglaSava se da
predsjednlk Slad Bare Clni ocajnlCke na-po- re da ponovno unese zabunu u svjetsku
Javnost, Jer ne postojl pltanje dobrovolj-no- g
povlaCenJa somalljsklh snaga u trenut-k- u kad etlopska pobjedonosna armlja goni
potpuno razbljenog neprijatelja u svlm
pravclma. On je takoder energifino odbio
sye spekulacije o reclproCnom povlacenju
sbvjetskih i kubanskih vojnih savjetnika,
Desta je ponovlo da je to Cisto unutraS-nje
etlopsko pltanje, jer je Etiopija kao
suverena zemlja imala puno pravo da za-tr- azl
pomofi u obrani 1 zaStitl teritorijalnog
integriteta. Zato, kaze se u saopcenju etl-opske
vlade, to pltanje nc moze bltl pred-m- et bllo kakvlh uvjeta ill cjenjkanja.
Ambasador Desta je takoder Somaliju
uClnlo Jedlno odgovornom za izgubljene
ljudske zlvote 1 na somalljskoj i na etlop-sk- oj 'strani, u besmlslenom ogadenskom ra-t- u.
ф Zarada od nafte: Trinaest ze-malja
Organ Izacije izvoznika nafte
(OPEC) zaradilo je od 1973. ukup-n- o
oko 500 milijardi dolara. Prema
procjenama privrednoga komenta-tor- a
venezuelskoga lista "El Un-iversal",
najvlSeprlhoda ostvarlll su
Saudijska Arabija (146 milijardi
dolara) i Iran (89 milijardi).
ZAPADNA SAHARA
Pusttajski rat
plamti
NEW YORK (Od doplsnlka Tanjuga) -- Kad bl nokl profeslonalnl vojnik lzvrSlo
Inspekclju moderne vojne silo koju je Ma-rok- o dovukao u Zapadnu Sahara brzo bi,
pod utjecajem udibenlka, mogao docl do
zakljuika da gerllci u pustlnjl nemaju
prakticnlh sansl I da razloga za dugo-trajn- u glavobolju Rabat, zapravo, nema.
AM, sve vijesti govore suprotno. U zapad-nosaharsk- oj pustinjl rat plamti. Vldjeli
smo na filmskoj traci kako to izgleda, Za- jedno 8 ostalim novinarima koji 8 politicke
scene UN izvjestavaju o Zapadnoj Sahari,
jer je ona prisutna i na East Riveru, kao
nerijeSeno kolonijalno pitanje.
Aneksija
Spanjolska je u Zapadnoj Sahari bila 90
godina i povukla se 1976. I ona je za vra-to- m imala saharsku gerilu, ovu istu, danas-nj- u. AH, stvari nisu isle redom ustanovlje-ni- m u Ujedinjenim narodima. Ne dried se
usvojenog pravila - priznanja onakvih
granica kakve je ostavila kolonijalna
uprava i priznanja prava stanovniStva na
saraoopredjeljenje - Spanjolci su, prije
svog odlaska, teritoriju prepustili Maroku
i Mauretaniji, a oni su je medusobno raz-dijel- ili - dvije trecine Maroku, jedna
Mauretaniji.
Nakon sto su je vojno i administrativno
zaposjeli, proveli su i aneksiju, uz uvjerava-nj- a da su predstavnici saharskog naroda
pristali upravo na takvo rjesenje. Kada je
vec rije6 o stanovnicima Zapadne Sahare,
o tome koliko ih ima i gdje zive na toj teri-torij- i, velikoj kao Spanjolska, verzije se raz-likuj- u. Oni koji su je zaposjeli kazu da ih je tako malo da to treba zanemariti - manje
od 80 tisuca. Oni koji se bore, a to je Oslo-bodilac- Ki front Polisario, tvrde sasvim
drugo. Kazu da ih je preko 700 tisuca, i cak
viSe od milijun racunajuci i one koji su rasturoni okolo i koji bi se vratili u vla-stit- u nacionalnu drzavu.
Marokansko-mauretans- ki na6in podjele
Zapadne Sahare nije naisao na odobrava-nj- e u UN. Zapadna Sahara je i daljo ostala
nerijeseno kolonijalno pitanje, s neostvaro-ni- m pravom na samoopredjeljenje. U me-duvreme- nu, stvari su krenule drugim toko-vim- a. RijeC je dobilo oruzje. Borci Polisa-rij- a proglasili sii i svoju drzavu -
BORCI
NEUGODNI3I
RATNI
pripadnice
Polisario
Kada se u nekom kraju sazna za izgradnju nuklearne centrale,
gradanl obteno кгеби u protivakciju. Tako je, posllje pro§logodlS-nji- h
demonstracija u SR NJemafikoj drugih zapadnoevropskih
zemalja, sada u Spanijl demonstrlralo od sto hiljada ljudi.
Nedaleko od Bilbaoa, na sjeveru Spanlje, demonstranti su nosedi
mrtvaCke maske, protestirall protiv Izgradnje nuklearne centrale,
koja bi trebalo da otpo6ne 8 radom 1980. godlne.
Ф Medunarodna komisija osudu-j- e
cileanski rezim: Komisija UN za
prava 6ovjeka na zasjedanju u
Zenevi usvojilaje rezoluciju u kojoj
se јоб jednom osuduje 6ileanska
hunta zbog krsenja prava 6ovjeka.
Za rezoluciju glasale su I Sjed.
Drzave I Francuska, a protiv su bill
samo Brazil, Panama I Urugvaj.
PUSTIN3SKI
SVE
PROTIVNIK
Zone -
oslobodllackog
pokreta
i nizu
vl8e
ovu
ЕШН l7""w4UaSKb£ ј tf £
Arapsku Saharsku Demokratsku Repu-blik- u.
Pripajanje Maroku i Mauretaniji oci-gled- no nije ispalo tako jednostavna stvar
kako jo izgledalo. Marokanci su u pocetku
6ukoba s Polisarija doveli u Za-padnu
Saharu 10.000 vojnika, a sada ih je
dvostruko vise, s modernim oruzjern i rat-no- m avijacijom. Nedavno je i Francuska
potvrdila prisustvo dijela svojo vojne masi-nerij- e
u torn podrucju._
Neprestano u pokretu
Pustinjski borci sve su neugodniji za
Maroko i Mauretaniju. Preuzoli su inicija-tivu- ,
napadaju na sve strane. Gledali smo
u UN filmske dokumente o tome. Poceli su
borbu bez icije pomoci, jos protiv spa-njols- ke kolonijalno vlasti. Otimali su
oruzje i borili se sami. Sada je situacija
sasvim drukcija. Pomazu ih Alzir i jos
w U Trstu osuden ratni zlocinac:
Veliko vijede trS6anskog Okruznog
suda potvrdilo je kaznu na dozivotr
nu robiju Josepu Oberhauseru,
62-godiSn- jem bivSem kapetanu SS,
optuzenom za masovno istrebiva-nj- e
vi§e od 2000 Slovenaca, Hrvata,
Talijana i 2idova, za vrijeme drugog
svjetskog rata u zloglasnom tr§-6ansk- om koncentracionom logoru
"Rizarni". Prvostepena rasprava
odrzana je prije dvije godine tako-der
u Oberhauser sada zivi i
radi u Minhenu.
гисЧ') w4wft''iw'ti вИВИш&££&жЗ$£%
borcima
Trstu.
neke zemlje Afrike. a politicka podrSka
stize i s mnogih drugih strana.
U pravilu, zarobljeni vojhici kazu: vi cete
nas ubiti. Receno im je - ako ih zarobe
streljat ce ih. Gerilci ih. medutim, odvode u
svoju pozadinu. Novinari su zabilje?.ili da
je PolisarioNio sada zarobio oko 1500 ma-rokansk- ih vojnika i sest ratnih pilota i
oborili 20 aviona. Oni sami nemaju aviona,
ali je i avionima protivnika pustinja post-al- a
negostoljubiva. Vidjeli smo kako je ra-ket- a
oborila jedan marokanski mlazni lo-va- c.
Mnogo stanovnika Zapadne Sahare-- zivi
danas u izbjcglickim logorima u Alziru. Tu
su starije osobe, djoca, majke. Zive jadnim
logorskim zivotom. ali ipak bolje je od naj-gore- g.
Tu cekaju. Film prikazuje i kako
rade za svoje sunarodnjake koji su u pusti-nj- i. tko zna kako daleko, u neprestanom
pokretu.
BOZIDAR DURICA