Nase Novine, January 05, 1983

              7
Jugoslovenski pesnici kod nas
Ж 1. I Jj t t
i Ж H 1_d Л.Ш. Ш--
Ш
шЈш. ЖЈУ. iLIL ш&.
Za 7as je pojava jednog novog
pesnika na stranicama .naSeg lists
dogadaj koji se pamti. To kao da su
nove poetske zice, to kao da je
proradio novi izvor. To kao da nas je
u pesnidkom davanju obasjao novi
zrak. U ostalom — to je jedna nova
plima toplih redi koja podinje da
zapljuskuje na§e iseljenidke obale.
A tretman stranice Poezije, da se
ovde pojavljuje iskljudivc samo pes-nici
ponikli u na§im redovima,
podlozan je promeni, ka obuhvatni-je- m
sagledavanju misli, osedanja,
dakle, u uporedbi, dakle, j oceni, tj.
svrstavanju, odnosno jednoj nuznoj
selekciji. Pogotovu ako je pesnik iz
zemlje koju volimo i koji svojim
izvrsnim prilozima popunjava stra-- % nice "Na§ih novina" s ljubavlju za
nas da nam dodara zivot tamo gde
smo ponikli.
A ba§ u ovoj konstataciji vidimo
naseg saradnika i cenjenog pesnika
Aleksandra dirida koji nas je upoz-na- o,
prihvatio se naSeg pesnidkog
leta i koji ved duze vreme deli gorko
iskustvo doveka — stvaraoca na
brazdama koje oremo i sejemo
svuda gde smo u svetu.
Odmah da kazemo: pesme A.
Cirida koje objavljuje i koje imamo
ostavljene da se iz njih 'u dogledno
vreme sadini zbirka, zvude tako Sto
nas podsedaju na proSlost na§ih
naroda, na divovsku borbu, na
entuzijazam izgradnje i na tempo
razvitka. A mi smo ved bili takoredi
zaboravili u novijim generacijama
§ta se tamo u na§im krajevima zbiva,
tako da su te pesme sasvim nov
podsticaj za stvaranje u tematici i
htenju. Zato su one narodite i
prvoizvorne i pravoredene. Jer je
Cirid udesnik revolucionarnih zbiva- -
Д=ДШ
nja u ratu i posle rata. On je udesnik
u mnogim bitkama i u formiranju
nove generacije ljudi. On je i
dobrotvor u pruzanju pomodi Ijudi-m- a
na svakom mestu gde se
zatekne. Njegova biografija je ispu-njen- a burama na koje nismo navikli,
za koje smo 6uli, ali malo ko od nas
in je i doziveo na nadin kao on sim.
Zato se i prihvata u na§e redove.
Zato ga i smatramo za naSeg. . A Aleksandar Cirid, kruSevadki i
na§ pesnik, ima za sobom vi$e zbirki
sa nekoliko stotina pesama koji ma
treba pronadi mesto izdavanja.
Preda mnom su dva njegova
monumental Pesma smrti Bez
tebe, ljubavi moja, o kojima 6e Jos'
biti govoreno, jer iziskuju §iri osvrt i
dublju analizu.
Da u tekstu navedemo ove dve
pesme po kojima je autor imenovao
svoje zbirke:
Stihove ove posvetih prvoj zeni
predsednici AF2-- a Kati Pejnovic,
povodom proslave 6etrdesetogodi5-njic- e
i otkrivanja njene biste.
Prvoj preds@e3niel
K Ianjam se Tebi drugarice draga
Sto pre detrdeset leta,
prva predsednica zena posta.
Ti Sto pode u borbu
kad prva puSka риде u Srbu.
Ti sto stade u redove boraca,
rame uz rame sa muSkarcima.
Tebi danas zeno, prva predsednice,
ponosna kderi Like,
posvedujem stihove ove.
Tebi i drugaricama tvojim,
herojima neznanim i znanim,
Sto na oltar domovine
poloziste mlade zivote svoje,
za sretniju bududnost bolju
stasalih generacija uz zelju tvoju.
Sad kad ti zene i narodi zemlje ove
na tlu Krajine slobodarske,
odaju podast prva predsednice,
is tog dana radnici-pesni- ci iz tudine
misle na tebe na poslu svoml
Lepa Teofanovic — NANA
Zap. Nemadka
1ПЗ
i
I IIB1 II
1 Ш 1 $ lira
PESMA SMRTI
Smog od vazduha
pod strehama киба
od vode
u ca§i kristalnoj
u spuzvi
dece i ljudi
Smog
u svaku poru zivota
pes7?iy smrti peva
I pesma:
BEZTEBE, LJUBAVI MOJA
Misliti
svojim razumom glasno
poljima bez kraja svog
kraj kristalnih izvora
gde srne na pojilo do laze
po zlatnim bregovima
gde sokoli sivi pevaju
gledati plavet
pun zlodastih zvona
te§ko je bez tebe ljubavi moja
sluSati kreket zaba
u letnjoj majskoj nodi
pod kupolom plavom
gde topli vetrovi pevaju
uzbudeni
prijateljskim os me horn
i jasne kapljice mirisne rose
u razapetom krilu
pod veselim dempresima zelenim
tesko je danas
bez tebe ljubavi moja
u ovom svetu bezumnom!
Aleksandar 6irid se kod nas javlja
kao zrela pesnidka lidnost ne samo
obzirom na njegov vek, ve6 I po
zrelosti stiha. A javlja se kao svetlo
kojem se tako daje prostor.
Mi ga iz istih razloga primamo u
Siroko otvorenom пагибји.
Daniel Pixiades
VISNJA STAHULJAK
Pjevali smo,
a kamen se rush
i podzemlje tutnjilo,
pjevali smo,
a ptice su oko nas sutjele, zadivljene nasim
glasovima
pjevali smo,
dok se grumeni zemlje nisu dokotrljali do
nasih koljena
pa sad pjevamo, klececi:
jece nasa tijela,
zanosna i cvrsta,
a strojevi prolaze, zaglusuju nas mocni pjev,
i mi lezimo,
pjevajuci,
dok svijet suti
poput cvrcka,
ugusenog snijegom.
(Republika, br. 91982),
Vinjete: Jenio Vukelic
ВИВВИШшаиЕШНОшншигавгаајитиијиитивзиарЕиваишиЕИИЈШЕа
January 5, 1983, NASE NOVINE —13
Propovjednici
povampirenth
ideja
lz hlada nedodirljivosti manastirske,
nedavno )e jedan jeromonah u manastiru . Gomionica (onaj isti manastir iz Kocice-vi- h beckih sjecanja i ovdasnjih) prona-sa- o uzrok svim teskocama u tome sto ne
vjerujemo u - boga.
Osobna je stvar onoga sto vjeruje da h
ce vjerovati, licna je stvar onoga sto ne
vjeruje da - ne vjeruje. Ne bi se mogla,
medutim, pod svemocnu tezu slobodnog
uvjerenja podvesti tvrdnja jeromonahova
kako i zemljotres i svaka druga slaboca
dolazi zbog toga sto se - krv mijesa
Kakvi ste vi Srbi, neuredniji ste i prlja-vij- i
od Muslimana, zenite se Hrvaticama i
Muslimankama i udajete se za Muslimane
i Hrvate.a takvi brakovi moraju propasti
Premda se ubjedivanje u to da ljudi tre-ba
da vjeruju moze prihvatiti kao sastavni
dio svestenickog poziva, ovo trazenje dije-ljeni- a
po krvi ima sasvim odredeno ime
i prezime. Ne vjerujemo da je zbog grmlja-vin- e
svestenika razvrgnut neki brak. Jos
manje vjerujemo da je otkrio uzroke zem-ljotres- a.
Vjerujemo samo onim vjernicima
sto, su se gnusali nad takvim njegovim
porukama, pogotovo stoga sto je jero-monah
iskoristio takav cin kakav je --
sahrana.
I u jednom drugom ovdasnjem selu, u
Dragocaju kod Banjaluke, sahranu je zlou-potrijeb- io
kapelan u zupi Barlovci. Nagla-sivs- i
(s retorskom pauzom - naravno) ka-ko
je braci i sestrama duzan prenijeti --
vaznu poruku,. tuinom skupu rekao je,
medu ostalim, kako su mu neka djeca re-kl- a
da im se ukazala Gospa i prenijela
vazne poruke kojima je svevisnji porucio
da ce pomoci vjernicima u borbi protiv
nevjernika. a bratski Izrael je pravi pri-mj- er
kako svevisnji pomaze u svakom mo-ment- u.
U trazenju podvajanja jate se nacionali-st- i
i sovinisti iz svih naroda i narodnosti.
Sacica zlosrecnika tu skoro trazila je ni
vise ni manje nego da se otvori posebna
prodavnica za - Muslimane.
Svi oni i njima slicni pojedinci, kao i
spomenuta sacica muslimanskih naciona-list- a
moraju biti svjesni da nikada nece
prerasti u pesnicu.
Sta zele propovjednici povampirenih
ideja?
Pri torn ne mislimo, samo na ove banja-luck- e
ili ove krajiske, nego i na druge po-kusa- je
da se vjerski skupovi zloupotrijebe
za povampirenje zapretanih teznji da se
ovo drustvo. ovakvo kakvo je, pomjeri sa
samoupravnog kursa, posto samouprav-Ijanj- e
nije imanentno ispovijedanju vjere.
Je li to dodvorba nekim reakcionarnim
krugovima iz inostranstva? Pokusaj da se
s preporukom neslavnih predsasnika ude
u iste nebeske prostore u kojima pocivaju
slavni pokojnici na ciji se pomen uzne-mir- e
kosti mnogih nevino ubijenih samo
zato sto su'ispovijedali ovu ili onu religiju,
sto su pripadali ovom ili onom narodu?
U ovoj zemlji su svestenici i svecenici
nosili na istoj kapi i krst i zvijezdu, zvijez-d- a
nije smetala ahmediji.
Puteve po ovoj zemlji gradili su, zajedno
sa svojim vjernicima (i nosioci akcija bili)
i - svestenici i svecenici. S takvima ce na-ro- d
i dalje. A s onirnk drugima - nece.
Pokazalo se to i u ovim banjaluckim sluca-jevim- a.
Nece ih narod ni za sagovornike.
Zna da im je mantija plast za skrivanje
mucnih kalemova, ciji su korijeni - ili u
proslosti, ili onim istim rasadnicima iz ko-ji- h
se u ovu zemlju salju ili na njena pred-stavnist- va
upucuju - teroristi.
MLADEN SlPKA
(Komunist)
NOBELOVCI POTPISALI
"PORUKU MIRA"
STOCKHOLM (AP)— OvogodiSnji
dobitnik Nobelove nagrade za knji-zevno- st
Gabriel Garcfa Markes, do-bitn- ici
Nobelove nagrade za mir
Svedanka Alva Mirdal i Meksikanac
Alfonso Garcia Robles i Svedski
premijer Ulof Palme uputilf su
zajednifiku "poruku mira" Sefovima
§est zemalja Srednje Amerike.
U poruci se naglaSava da opas-no- st
od izbijanja ratnog sukoba Sirih
razmjera nikad nije bila prisutnija u
Srednjoj Americi nego danas, ali
istodobno mogucnosti mira nikad
nisu bilevece. Zbog toga potpisnici
poruke apeliraju na Sefove drzava
tog podru6ja da neodgodivo pristu-p- e
pregovorima bez postavljanja bilo
kakvih uvjeta.