000001 |
Previous | 1 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Г35
л
X3WCT @јж1 Nsasaa NlSlIM SlEffiS XSkssiad
VOL 52, NO. 1(534)
јШдШзд& ISJ Ш Ш
PI ш
1
Kanadski biskupi su uputili vrlo
oStru kritiku kanadskoj vladi i korpo-racijam- a
zbog ekonomske krize.
Oni smatraju da je "nemoralno" $to
se u zemlji nalazi milijun i pol
nezaposlenih, a to je, kako kazu,
zato Sto je profit stavljen iznad
radnih ljudi.
Oni su iznijeli nekoliko prijedloga
za poboljs'anje situacije.
U Kanadi ima 10 milijuna katolika i
108 biskupa. SadaSnju izjavu pod
naslovom "Etnidka razmiSljanja o
ekonomskoj krizi" pripremio je
odbor od osam biskupa.
(Na strani 3 donosimo izvode iz
izjave biskupa.)
Biskupi su osudili vladin program
kontrole nadnica (poznat kao 6 i 5
wage restraint program) kao nepra-veda- n
i naglasili da potrebe siro-masn- ih
moraju biti ispred prohtjeva
bogatih.
Oni takoder kazu da su prava
radnih ljudi vaznija od visokih
profita.
Oni smatraju da druStveno sudjelo-vanj- e
potrebnih i zapostavljenih
stoji ispred "sisterna koji ih isklju-cuj- e
Rekli su da treba traziti i "alterna-tivn- i
ekonomski model".
Oni naglaSavaju da treba povesti
opdu debatu o socijalnim i moralnim
pi tanjima koja pokrecu.
Pozvali su vjernike da organiziraju
javne forume za diskusiju pitanja
danasnjice.
Biskupska izjava izazvala je veliku
bum. Najvedu galamu digli su
bogatasi. Vladini predstavnici su
izjavili da ce svoje stanoviste iznijeti
kad prouce izjavu.
Na drugoj strani, predstavnici
radnickih unija (Dennis McDermott,
predsjednik Kanadskog radnickog
kongresa, i Cliff Pilkey, predsjednik
Ontarijske Federacije rada) su toplo
pozdravili izjavu biskupa.
Pilkey kaze: "Ja shvadam da oni
kazu da je kontrola nadnica nepra-vedn- a.
Mi to stalno tvrdimo. Mi
kazemo da kontrola nece osigurati
ni jedno radno mjesto i da nije niSta
drugo vec ponavljajuca politicka
smicalica".
McDermott je rekao: "Ja aplaudi-da- m
biskupi ma na izjavi. Oni kazu
da ljudi dolaze prije profita i da su
zapnsleni ljudi vazniji od tehnolos'-ko- g
napredka. To je ono §to mi
govorimo godinama. Ljudska bida
su najvazniji oblik zivota na ovoj
planeti i ona treba da su uvijek
prva".
"Oni (biskupi) mora da su bili u
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, 5. JANUARY 1983.
к
ff 4r"
"
.
дзддзЈмгЈДјаа ii
vezi s Bogom", rekao je McDermott.
Clark MacDonald, poglavar Kanad-sk- e
ujedinjene crkve je kazao da 6e
biskupima uputiti pozdravni
telegram.
"Ja vjerujem da 6e se sve crkve
solidarisati sa biskupima", kazao je
MacDonald.
Biskup John O'Mara iz Thunder
Bay, jedan od osam biskupa koji su
napisali izjavu, kazao je da su oni na
to bili ponukani pozivom premijera
Trudeau u oktobru da javnost sudje-luj- e
u diskusiji ekonomskih
problema.
"Male promjene nisu dovoljne a
nije ni kozmetika (uljepSavanje)",
rekao je O'Mara. "(J pitanju je
temeljni druStveni nered u ditavoj
ekonomiji koliko mi vidimo. Mi
imamo ekonomiju koja se temelji na
vaznosti radniStva".
Svecenik Roger Cann, jedan od
sekretara Kanadskog vijeda crkava je
kazao da se potpuno slaze sa
izjavom biskupa.
"Mi pozdravljamo izjavu iz dva
razloga" — rekao je Cann. "Ona 6e
potaknuti crkvene ljude da razmis-Ijaj- u
i dati im dovoljno materijala za
proucavanje".
On je naglasio da crkve smatraju
da su ljudska bica vaznija od stvari.
"Pogresno je misliti da je gomila-nj- e
kapitala vaznije od socijalnih
rana njegovih zrtava", rekao je Cann.
Biskupsku poslanicu napali su
predstavnik Udruzenja poslodavaca
u B.C., predstavnik Udruzenja
manufakturanata, predstavnik Trgo-vack- e
komore u Montrealu, pred-stavnik
najvede real-estets- ke firme
A.E. Le Page, itd. Torontski nadbis-ku- p
Carter je stavio rezervacije na
izjavu, a nadbiskup Adam Exner iz
Winnipega je rekao da ce izjava
"naljutiti" bogate clanove crkve.
"Ovo je riskantan, hrabar stav
biskupa" — rekao je teolog Gregory
Baum — vrlo visoki stupanj neve
odlucnosti da se uhvate u koStac sa
osnovnim pitanjima ljudskog prebi-vanj- a.
Ona pokazuje da se biskupi
ne boje da istupe protiv postojedeg
misljenja i da se zamjere kanadskoj
eliti u suocavanju sa pitanjima
opstanka za vedinu stanovniStva".
Biskupi u svojoj izjavi kazu: "Narod
mora imati priliku da izabere svoju
ekonomsku buducnost umjesto da
im se ona namece. Kao kr§6ani, mi
smo pozvani da se ukljudimo u
borbu za ekonomsku pravicu i da
sudjelujemo u izgradnji novog dru§-tv- a
temeljenog na kr§6anskom
ucenju".
isesses:
U McKeesportu, Pennsylvania, Serif je htjeo
da oduzme kudu Rona i Marie Richards koji
su nezaposleni. Protiv toga su protestirali
filanovi organizacije nezaposlenih.
Britanska agencija Reuter javlja iz
Detroita:
U Detroitu, prestonici americke
automobilske industrije, proglaseno
je vanredno stanje zbog sirenja gladi
koja ozbiljno preti stanovnistvu
ovog milionskog grada. Americka
vlada se slozila da se na ulicama
Detroita otvore javne kuhinje u
kojima 6e se besplatno deliti hrana.
Kako je javio gradonacelnik Detro-ita
Colman Young, prevashodni
krivac za ovakvu situaciju je nepres-tan- i
porast broja nezaposlenih, a
samim tim i onih koji nemaju
nikakvasredstvaza zivot. U Detroitu
je danas bez posla jedna cetvrtina
radnika kojih ima oko 1,2 milion.
Jedna trecinastanovnika ovog grada
vec skoro dve godine prima nuznu
socijalnu pomoc.
Mjgoslav V&ekly
A
Established 1931
дУтј.иЈКИжДгИј-11гД?з!ц1аД51ЈД- г1
50 CENTS PER COPY
Sta ce biti sa automobilskom
industrijom Ontaria?
Chryslerova korporacija je namje-raval- a
da podigne tvornicu u Wind-sor- u
za proizvodnju automobilskih
dizel motora. I federalna vlada je
doprinjela 150 milijuna dolara za tu
tvornicu, koja je trebala zapoSljavati
1.000 ljudi. ProSlog tjedna Chrysler
je izjavio da odustaje od izgradnje,
zbog losih izgleda za prodaju dizel
automobila.
Chrysler je takoder odlu6io da
zatvori svoju "spring" tvornicu u
Windsoru koja je zapoSljavala 350
radnika.
American Motors je odlu6ila da
zatvori svoju tvornicu automobila u
Bramptonu, Ontario, koja je zapoS-Ijava- la
1 .400 radnika. Ne zna se kada
ce tvomica biti ponovo otvorena, a
kad bude, bit ce opremljena novim
uredajima — vise ce proizvoditi sa
manjom radnom snagom.
kompanija
Volkswagen je odgodila otvaranje
svoje tvomice automobila u Barrie,
Ontario, gdje treba da radi 500
radnika.
42 ZA
Nedavno je u Torontu prodano (i
preprodano nekoliko puta) 10.930
stanova. Govorilo se da je na tome
napravljeno mnogo novaca. BivSi
vlasnik je dobio 290 milijuna dolara,
a posljednji vlasnik je platio 500
milijuna. Jedan od onih izmedu je
ovih dana priznao (kako javlja
Toronto Star) da je za "par dana
napravio 42 i pol milijuna dolara".
Posljednji vlasnici su Seici iz
Saudi Arabije.
Ontarijska vlada je naredila da oni
ne mogu povecati stanarinu za vise
od 6 posto.
Kriticari pak pitaju zasto bi im se i
to dozvolilo — samo zato sto su
novi vlasnici?
Anti-rat- na demonstracija u Ottawi
Community
Ncjws{)afX)r'
automobilsk®
Zapadno-пјетабк- а
MILIJUNA
V
л1
. ft V
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, January 05, 1983 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1983-01-05 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000184 |
Description
| Title | 000001 |
| OCR text | Г35 л X3WCT @јж1 Nsasaa NlSlIM SlEffiS XSkssiad VOL 52, NO. 1(534) јШдШзд& ISJ Ш Ш PI ш 1 Kanadski biskupi su uputili vrlo oStru kritiku kanadskoj vladi i korpo-racijam- a zbog ekonomske krize. Oni smatraju da je "nemoralno" $to se u zemlji nalazi milijun i pol nezaposlenih, a to je, kako kazu, zato Sto je profit stavljen iznad radnih ljudi. Oni su iznijeli nekoliko prijedloga za poboljs'anje situacije. U Kanadi ima 10 milijuna katolika i 108 biskupa. SadaSnju izjavu pod naslovom "Etnidka razmiSljanja o ekonomskoj krizi" pripremio je odbor od osam biskupa. (Na strani 3 donosimo izvode iz izjave biskupa.) Biskupi su osudili vladin program kontrole nadnica (poznat kao 6 i 5 wage restraint program) kao nepra-veda- n i naglasili da potrebe siro-masn- ih moraju biti ispred prohtjeva bogatih. Oni takoder kazu da su prava radnih ljudi vaznija od visokih profita. Oni smatraju da druStveno sudjelo-vanj- e potrebnih i zapostavljenih stoji ispred "sisterna koji ih isklju-cuj- e Rekli su da treba traziti i "alterna-tivn- i ekonomski model". Oni naglaSavaju da treba povesti opdu debatu o socijalnim i moralnim pi tanjima koja pokrecu. Pozvali su vjernike da organiziraju javne forume za diskusiju pitanja danasnjice. Biskupska izjava izazvala je veliku bum. Najvedu galamu digli su bogatasi. Vladini predstavnici su izjavili da ce svoje stanoviste iznijeti kad prouce izjavu. Na drugoj strani, predstavnici radnickih unija (Dennis McDermott, predsjednik Kanadskog radnickog kongresa, i Cliff Pilkey, predsjednik Ontarijske Federacije rada) su toplo pozdravili izjavu biskupa. Pilkey kaze: "Ja shvadam da oni kazu da je kontrola nadnica nepra-vedn- a. Mi to stalno tvrdimo. Mi kazemo da kontrola nece osigurati ni jedno radno mjesto i da nije niSta drugo vec ponavljajuca politicka smicalica". McDermott je rekao: "Ja aplaudi-da- m biskupi ma na izjavi. Oni kazu da ljudi dolaze prije profita i da su zapnsleni ljudi vazniji od tehnolos'-ko- g napredka. To je ono §to mi govorimo godinama. Ljudska bida su najvazniji oblik zivota na ovoj planeti i ona treba da su uvijek prva". "Oni (biskupi) mora da su bili u TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, 5. JANUARY 1983. к ff 4r" " . дзддзЈмгЈДјаа ii vezi s Bogom", rekao je McDermott. Clark MacDonald, poglavar Kanad-sk- e ujedinjene crkve je kazao da 6e biskupima uputiti pozdravni telegram. "Ja vjerujem da 6e se sve crkve solidarisati sa biskupima", kazao je MacDonald. Biskup John O'Mara iz Thunder Bay, jedan od osam biskupa koji su napisali izjavu, kazao je da su oni na to bili ponukani pozivom premijera Trudeau u oktobru da javnost sudje-luj- e u diskusiji ekonomskih problema. "Male promjene nisu dovoljne a nije ni kozmetika (uljepSavanje)", rekao je O'Mara. "(J pitanju je temeljni druStveni nered u ditavoj ekonomiji koliko mi vidimo. Mi imamo ekonomiju koja se temelji na vaznosti radniStva". Svecenik Roger Cann, jedan od sekretara Kanadskog vijeda crkava je kazao da se potpuno slaze sa izjavom biskupa. "Mi pozdravljamo izjavu iz dva razloga" — rekao je Cann. "Ona 6e potaknuti crkvene ljude da razmis-Ijaj- u i dati im dovoljno materijala za proucavanje". On je naglasio da crkve smatraju da su ljudska bica vaznija od stvari. "Pogresno je misliti da je gomila-nj- e kapitala vaznije od socijalnih rana njegovih zrtava", rekao je Cann. Biskupsku poslanicu napali su predstavnik Udruzenja poslodavaca u B.C., predstavnik Udruzenja manufakturanata, predstavnik Trgo-vack- e komore u Montrealu, pred-stavnik najvede real-estets- ke firme A.E. Le Page, itd. Torontski nadbis-ku- p Carter je stavio rezervacije na izjavu, a nadbiskup Adam Exner iz Winnipega je rekao da ce izjava "naljutiti" bogate clanove crkve. "Ovo je riskantan, hrabar stav biskupa" — rekao je teolog Gregory Baum — vrlo visoki stupanj neve odlucnosti da se uhvate u koStac sa osnovnim pitanjima ljudskog prebi-vanj- a. Ona pokazuje da se biskupi ne boje da istupe protiv postojedeg misljenja i da se zamjere kanadskoj eliti u suocavanju sa pitanjima opstanka za vedinu stanovniStva". Biskupi u svojoj izjavi kazu: "Narod mora imati priliku da izabere svoju ekonomsku buducnost umjesto da im se ona namece. Kao kr§6ani, mi smo pozvani da se ukljudimo u borbu za ekonomsku pravicu i da sudjelujemo u izgradnji novog dru§-tv- a temeljenog na kr§6anskom ucenju". isesses: U McKeesportu, Pennsylvania, Serif je htjeo da oduzme kudu Rona i Marie Richards koji su nezaposleni. Protiv toga su protestirali filanovi organizacije nezaposlenih. Britanska agencija Reuter javlja iz Detroita: U Detroitu, prestonici americke automobilske industrije, proglaseno je vanredno stanje zbog sirenja gladi koja ozbiljno preti stanovnistvu ovog milionskog grada. Americka vlada se slozila da se na ulicama Detroita otvore javne kuhinje u kojima 6e se besplatno deliti hrana. Kako je javio gradonacelnik Detro-ita Colman Young, prevashodni krivac za ovakvu situaciju je nepres-tan- i porast broja nezaposlenih, a samim tim i onih koji nemaju nikakvasredstvaza zivot. U Detroitu je danas bez posla jedna cetvrtina radnika kojih ima oko 1,2 milion. Jedna trecinastanovnika ovog grada vec skoro dve godine prima nuznu socijalnu pomoc. Mjgoslav V&ekly A Established 1931 дУтј.иЈКИжДгИј-11гД?з!ц1аД51ЈД- г1 50 CENTS PER COPY Sta ce biti sa automobilskom industrijom Ontaria? Chryslerova korporacija je namje-raval- a da podigne tvornicu u Wind-sor- u za proizvodnju automobilskih dizel motora. I federalna vlada je doprinjela 150 milijuna dolara za tu tvornicu, koja je trebala zapoSljavati 1.000 ljudi. ProSlog tjedna Chrysler je izjavio da odustaje od izgradnje, zbog losih izgleda za prodaju dizel automobila. Chrysler je takoder odlu6io da zatvori svoju "spring" tvornicu u Windsoru koja je zapoSljavala 350 radnika. American Motors je odlu6ila da zatvori svoju tvornicu automobila u Bramptonu, Ontario, koja je zapoS-Ijava- la 1 .400 radnika. Ne zna se kada ce tvomica biti ponovo otvorena, a kad bude, bit ce opremljena novim uredajima — vise ce proizvoditi sa manjom radnom snagom. kompanija Volkswagen je odgodila otvaranje svoje tvomice automobila u Barrie, Ontario, gdje treba da radi 500 radnika. 42 ZA Nedavno je u Torontu prodano (i preprodano nekoliko puta) 10.930 stanova. Govorilo se da je na tome napravljeno mnogo novaca. BivSi vlasnik je dobio 290 milijuna dolara, a posljednji vlasnik je platio 500 milijuna. Jedan od onih izmedu je ovih dana priznao (kako javlja Toronto Star) da je za "par dana napravio 42 i pol milijuna dolara". Posljednji vlasnici su Seici iz Saudi Arabije. Ontarijska vlada je naredila da oni ne mogu povecati stanarinu za vise od 6 posto. Kriticari pak pitaju zasto bi im se i to dozvolilo — samo zato sto su novi vlasnici? Anti-rat- na demonstracija u Ottawi Community Ncjws{)afX)r' automobilsk® Zapadno-пјетабк- а MILIJUNA V л1 . ft V |
Tags
Comments
Post a Comment for 000001
