Nase Novine, January 05, 1983

              шУШкШз.
2-- NASE NOVINE, January 5, 1983.
Kuku lele - izgubismo
U imperijalistickom tisku i govo-rancija- ma
njihovih politidara i sku-tono- Sa
sve se vi§e бији zalopojke
zbog neuspjeha brizno pripremane i
izvana poticane i pomagane kontra-revolucij- eu
Poljskoj. Imaju i razloga
da placu. Poljskaje imala biti samo
poCetak izvodenja imperijalisticke
zavjere za razbijanje socijalistifike
zajednice i restauraciju kapitalizma
u svim zemljama koje su svrSetkom
Drugog svjetskog rata krenule soci-jalisti6ki- m
putem. Da im je uspjelo
postidi taj cilj u Poljskoj, racunali su
da bi kontrarevolucionarni val zap-Ijusn- uo ostale socijalistifike zemlje
Istocne Evrope. To se je moglo
nazrijeti u viSe navrata. Carterov
savjetnik Brzezinski znao je natucati
o izvodenju toga brizno priprema-no- g
plana. Radilo se lukavo, ali je
poznavaocima njihovih ciljeva bilo
jasno o cemu se radi.
Jedan uvodnik New York Timesa
od decembra 1982. odrazava tu
kuknjavu. Pod naslovom "Defeated
Poland" uvodnifiar piSe:
"Gorke vijesti iz Poljske jesu da je
general Jaruzelski porazio "Solidar-nost-".
Sindikalno podzemlje koje je
samo prije nekoliko mjeseci potre-sal- o
zemlju, viSe to ne moze ciniti.
Rimokatoli6kacrkva, koja je potkraj
Ijeta osudivala vojni rezim, sada
priznaje uspjeh 'normal izacije' pre-zakazivanj- em
posjeta pape Ivana
Pavla II. Ekonomski indikatori,
nakon dugog otvorenog padanja
prouzro6enog po zloupravljanju,
Strajkovima i otudivanju, sada se
preokrecu". UvodniSar dalje kuka:
"Poljska hunta je u jednu godinu
uguSiladuh u jezgru "Solidamosti" i
osjeca se ohrabrena govoriti o
dokrajdenju opsadnog stanja. Akop-re- m
mnogi unijaSi ostaju u zatvoru i
velika politifcka parnica intelektuala-c- a
je na pomolu, hunta je pustila na
nijemu slobodu Lecha Walesu i
druge; i sada ce se naci vi§e drugih
da ponovo traze svoje partijske
knjizice".
Uvodnicar zatim potvrduje da su
ameridki imperijalisti imali prste u
zavjeri za ruSenje socijalistiCke vlas-t- i
u Poljskoj. To se vidi iz slijededeg
navoda:
"Nastojanje Amerike da spasi
neku politi6ku ulogu za "Solidar-nost-"
je propalo. Jedan novi oblik
sovjetske intervencije u IstoCnoj
Evropi je uspio... Kako ce Amerika
odgovoriti"?
Je li potreban kakav drugi dokaz
dasu se iza leda navodnog unijskog
pokreta okrStenog kao "Solidar-nost- ",
kriJi imperijalistifiki urotnici?
Pod plaStom sindikalnog pokreta
okupljale su se kontrarevolucionar-n- e
antisocijalistidke snage, kojima
je cilj restauriranje kapitalistidkog
poretka u Poljskoj i njezino izdvaja-nj- e
iz Socijalisti6ke zajednice i
VarSavskog obranbenog saveza. To
bi bila samo polazna to6ka, ostalo
se moze lako predmijevati.
Sto sada? To je svakako bilo na
umu uvodni6ara, pa je pisao: "Prva
duznost Poljacima (misli na kontra-revolucionar- ne
elemente, n.p.) i
nama samima, je da priznamo
istinu". Sluzedi se imperijalistiCkim
jezikom, on kaze da "sovjetska
pesnica" u lsto6noj Evropi ostaje
snaznija negoli rijeci i sankcije
Zapada. On ne predlaze napuStanje
cilja. Podrivanje bi trebalo nastaviti
na neki drugi nacin. Sankcije se nisu
pokazale uspjeSnim, pa postavlja
pitanje ne bi li bilo uputno ponuditi
тшЖШШШШ
obnovu trgovine Poljskoj pod izvjes-ni- m
uvjetima. Na mjestu je, kaze, da
se provedu Jos' temeljitija ргогаби-navanj- a,
i to ne samo ti6u6i se
Poljske. Trebalo bi, veli, preispitati
ogromne kredite, koji su bili glavni
instrument Zapada u Istofinoj Evro-pi,
a vodtenje brige o njima bilo je
prepu§teno privatnim bankarima. Ta
"zlatna" отба trebala je biti vrlo
vazni instrument za podrivanje soci-jalistifi- ke
zajednice, ali je bojazan
bankovne panike naZapadu onemo-gu6il- a
da se potegne.
Prema tome, nastavlja uvodnifcar,
"ciljevi i sredstva Zapadne politike
prema Sovjetskom Savezu iziskuju
hitnu paznju". Dalje napominje:
"Vojna snaga je o6ito neupotrebiva
za promicanje politi6ke promjene na
Istoku. Kako se onda moze kon-struktiv- no
upotrebiti ekonomska
snaga i diplomacija"?
Uvodni6ar nastavlja sa Spekulira-nje-m
da li bi se od Sovjetskog
Saveza moglo traziti nekoje ustupke
u zamjenu za trgovinu i kredite
Istodnoevropskim saveznim zemlja-ma.
Takoder postavlja pitanje obno-v- e
detanta, ali je sve to uvjetovano
#da se na jedan ili drugi nafiin izbije
ne§to od Sovjetskog Saveza Sto bi
moglo koristiti podrivanju jedinstva
i snage Socijalistidke zajednice.
Jedno je jasno: imperijalisti nisu
uspjeli izvesti svoj plan za podriva-nje
socijalistifckog tabora, ali nisu
bacili рибки u grm. Oni su pretrpjeli
гпабајап poraz, ali 6e sigurno
nastaviti s rovarenjem. To se moze
nazrijeti iz zakljudnih rijeci Timesa.
,Uvodni6ar govori o navodnoj sovjet-sk- oj
tiraniji nad lsto6nom Evropom
pa kaze da je "izvan пабед dohvata,
ali nije izvan naSeg utjecaja". Vuk
dlaku mijenja, ali cudi nikada!
Promatrac
NARODCEPLATITI?
Novine pi$u da 6e Ontario Hydro
morati da plati 850 milijuna dolara
zato Sto su proizvodadi "boilera"
(kotlova) za nuklearnu elektraku
Pickering B htjeli da ih naprave na
brz nadin da bi u§tedjeli milijun
dolara, dime su podinili veliku Stetu.
Hydro 6e sada povedati naplate za
elektridnu energiju da nadoknadi
gubitak.
ZaSto bi narod pladao za .takve
nepravilnosti?
ист.етЈдгавежииттадими
(l. ...IB У .
s'
11
"i S& Л
Л
otpuStanja u
CALGARY
Calgary se dosad isprsavao
svojim prosperitetom, ali sada ovdj'e
ima 35.000 radnika na osiguranju
protiv nezaposlenosti, a 20.000
prima javnu pomoc. Mnogi ljudi
gladuju. Mnogi su izgubili кибе, a
jos mnogi 6e je izgubiti.
Grad Edmonton je ovih dana
otpustio 950 gradskih uposlenika.
06ekiva se otpuStanje i u Calgary.
Unije prijete da ce tuziti grad.
Vidjet cemo do 6ega 6e sve do6i.
Radni ljudi, uposleni ili nezapos-len- i,
treba da su u organizaciji.
P. Radmanic
Calgary, Alta.
KUBA§KOLUJE"LEKARE
REVOLUCIONARE"
HAVANA, Tanjug — Do kraja ove
decenije Kuba ce promovisati dva-des- et
hiljada novih lekara, od kojih
znatan broj namerava da uputi na
rad u prijateljske zemlje. Da bi se to
ostvarilo na ostrvu ce tokom nared-n- e
dve-t- ri godine biti otvoreno
osamnaest novih medicinskih fakul-tet- a.
.ВШМЖМ сшшшдозгхавбЗмДОслз
Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANauiAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 693-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Milos Grubic, Vofm Grbii, Josip Kovatlc, Stanko Muzdeka,
Milena Bozic, Ivica Jun§i6, Ana Durovic, Lepa Rajnovii, Borislav NeSkovid,
Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovlc, Ivan Ptibanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao
Radmanic, Boia Pavkovid, Ostuja Kova6evl6, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milijan
Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Muto SiauS, Martin Karavanid, Paul
Kufrmic, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Milica Mluchln, A.Gerlach, I eo Bacich.
REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic
Stjepan Mio§ii (druSlveno-politidk- a pitanja), Daniol Pixiados (diu&tvena pitanja i
knjlzevnost), Katarina Kostic (poezija I akluelne teme), Jolena Gavrllovid (literature
I umetnost za decu), Вобко Mladonovid, Anka Nozinlc.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevic (Los Angeles),
Soio Spa6ek (New York), Frank Fudund (Vancouver), Josip Stanld — Stanios
(Rim, Italija), Dario TapSanji (Pariz, Francuska), Lopa Tedtanovit (Remscheid,
Zap.Nemadka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav TomoviC (nauka I drustvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americl), Anton Koslelac
(reportaze I pri£e iz Isoljenidkog zlvota).
DOPISNICI iZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovii. Petar Kurtic,
Milo§ Kordi6, Aleksandar Cine, Strahlnja Maletii, Novsca Milic.
FOTOREPORTERI: Srcfan Bodic, Aran Koen, Jordan Vosiljevic. IZ JUGOSl AVI-J- E:
M. Vasiljevid — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copios 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378.
"Naiu novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi $25.00 godiSnJe; pojedlni
primjerak 50 centi. Cjene oglaba na zahtjev "Na&e novine" su nasljodnik.
"Jedinstva", kome su prothodill lislovl: "Novostl", "Srpski Glasnik", "Edlnost",
"Slobodna Misao", "Pravda" i f-tni-w,
.JO -- N..iodn! Glasnik" i drug! napreunl
listovi koji su mu prethodili u Sjodinjenim Drzavama.
Redakcija odgovara za nepotpisane matoiijalc. Potpibani eland izrazavaju
mISIjenje autora. Dopisl se ne vracaju.
Ш mm
REAGANOV NOVOGODlSNJI DAR
Karikatura: Petar Pismestrovic
RDgorSan polozaj
Jugoslavena
u Austriji
Tanjug javlja iz Веба da je
pogorsan polozaj jugoslavenskih
radnika u Austriji koji su najteze
pogodeni sadasnjom nezaposleno§-cu- :
od 18.000 radnika koji su u
protekloj godini dobili otkaz ima
vise od 16.000 Jugoslavena, §to je "
vise od devedeset posto.
U posebno teskoj situaciji nalaze
se radnici koji su ovdje duze
zaposleni a sada im je isteklo pravo
na materijalnu naknadu. Oko sedam
stotina nasih omladinaca nalazi se,
prakticno, na ulici: zavrSili su oba-vezn- e
austrijske skole, ali sada
nemaju zaposlenje niti mogu da
nastave skolovanje u drugim austrij-ski- m
skolama.
OTVOREN DOM SLOVENSKIH
ISELJENIKAUAUSTRALIJI
SYDNEY, Tanjug — U slovenskoj
iseljenifikoj zajednici u najvecem
australskom gradu Sydneyu protek-lo- g
je vikenda proslavljeno otvaranje
novog dru§tvenog doma slovenskog
kluba "Triglav". Na sve6anosti u
prostorijama novog doma u sidnej-sko- m
predgradu Ferfild okupilo se
vi§e od tisu6u slovenafikih iseljeni-k- a, te gosti iz mnogih slovenskih
dru§tava i zajednica iz Novog Juz-no- g
Velsa, Viktorije, pa cak i iz
Juzne i Zapadne Australije.
Gosti slovenskih Australaca bili
su ovaj put i predsjednik Matice
iseljenika Slovenije Stane Kolman,
sekretar Matice Marko Poga6nik,
poznati slovenski pjesnik France
ForstneriC, te ansambl Oktavija
Brajka iz Ljubljane.
Tko je kriv za sadasnje ekonomske
probleme u svijetu?
Agencija Associated Press u
izvjes'taju iz Washingtona kaze da je
Reaganova vlada upozorila Kongres
da problem svjetskih dugova moze
da prouzrodi svjetsku ekonomsku
krizu.
Kongresmani su odgovorili da je za
svjetsku krizu kriva ekonomska poli-tik- a
Reaganove Wade.