Nase Novine, September 28, 1983

              2- - NASE NOVINE, August 17,1983.
KUKLUSKLAN- - BLACENJE protivnika vladine
OVCI KONCEN- - ODLUKE 0 PROBAMA AMERlCKIH
TRlSU NA
Vancouverski list The Province
pise da federalna policija (RCMP)
vodi istragu o teroristicko-rasisti£-k- oj
organizaciji Ku Klux Klan u
Britansko] Kolumbiji.
Kaze se da je to u6injeno na
zahtjev "etnifikih grupa", ali se one
ne spominju. Bit ce da se radi o
azijskim grupama protiv kojih Kla-nov- ci
najviSe harangiraju.
Nije slufiajno Sto je ta istraga
poduzeta u vrijeme kada se provinci-jaln- a
socijal-krediters- ka vlada obori-l- a
na radni narod i njegova ranije
izvojevana prava. Vladin napad na
ljudska (humana) prava potstrekava
Klanovce u njihovoj kampanji protiv
gradanakoji nisu bijelekoze. U B.C.
se sada nalazi 120 hiljada Kineza,
desetine hiljada Hindusa, Pakista-nac- a,
Japanaca itd.
Ku Klux Klan je americka organi-zacij- a
s ograncima u Kanadi. Ona je
nekad bila strah i trepet na ameri6-ko- m
jugu, gdje ima mnogo crnaca.
Poznataje po lindovanju ljudi. Hoce
da bcuva prevlast bjelaca. Njezin
kanadski "boss" Wolfgang Droege
kaze da su bijeli ljudi "ugrozena"
stvorenja.
The Province piSe da Klanovci
namjeravaju da presele svoj glavni
ured iz Joronta u Vancouver. List
kaze da Klanovci sada traze prostori-j- e
u koje 6e se smjestiti.
Njihov sadaSnji kanadski voda
Droege je u Kanadu doSao iz Sjed.
Drzava u mjesecu junu. U Sjed.
Drzavama je odlezao tri godine u
zatvoru zbog organiziranja риба u
Dominiki koji je trebao da uspostavi
bijeli rezim. Bivsi kanadski klanov-sk- i
voda sjedi u zatvoru zbog
pokuSaja ubojstva.
Policija je naredila istragu, da
utvrdi koliko 6lanova Ku Klux Klan
ima u Britanskoj Kolumbiji i kakve
su mu aktivnosti, ali kaze da ne
moze da ih protjera iz B.C.
Javio se i Attorney General B.C.
Brian Smith, koji je rekao da
klanovci "nisu najozbiijniji problem"-al- i
je ipak naredio policiji da provede
istragu. Mozda samo zato da umiri
gradane koje zabrinjava vladino
ukidanje Komisije za ljudska prava i
odjeljenja koje je sprovodilo njezine
odluke, Sto je ohrabrilo klanovske
rasiste.
СУ£7!7%Е?Г
Kanadani ne odobravaju isproba-vanj- e
americkih Cruise (krstarecih)
raketa u svojoj zemlji. Oni se boje da
6e to imati losih posljedica za
njihovu zemlju i cijeli svijet.
Neki od njih su toliko nezadovolj-n- i
da izlaze na ulice — sudjeluju u
demonstracijama.
Ozbiljna vlada bi o tome ozbiljno
povela габипа.
U vladi sigurno ima i ozbiljnih
ljudi. Ali i onih drugih. Jedan od tih
je ministar obrane Gilles Lamontag-ne- .
On ima ruzno miSljenje o demon-strantim- a.
Poslije anti-raketn- ih de-monstra- cija
22. jula on je rekao da
su svi oni "anti-Amerikanc- i". To su
sve nekakvi "aktivisti", drugi su "i
Clanovi Komunisticke partije ili tako
neSto". Tre6i su opet "sljedbenici
koji samo vole da demonstriraju".
Lamontagne oCito nema dobro
miSljenje o protivnicima opasnih
vojnih poteza. To su za njega
neozbiljni ljudi.
СТјДП?
X
ч' ssgrwi yi vazm #. i c? ч
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
r119 Spadlna Ave., Toronto. Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
[ZDAVACKt SAVET: Mllos Grubicc Von Grbid, Josp Kovatli, Stanko Muldeka,
Milena Bolii, Ivica ЈигШб, Ana Durov'i6, Lepa Ralnovii, Borislav NoHkovli,
Rozallia Dlvjakovic, Duro Mallkovld, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, lllja Bhbalo, Pavao
Radmanld, Boia Pavkorii, Ostoja Kovaievld, Viktor Arar, Du$an Stanar, Milijan'
Pettovic, Jchn Seietinski, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin' Karavanlij Paul
KRuiElnOlAd,KCIvIaJnSKBIobKanO,LEPGekIoJUDMm: ltrVovlaidd,islaMvlllcGaacMidiuc'hln, A.Getlnch, Leo Baclch.
' Stjepan Mlos"i6 (druStveno-politidk- a pltanja), Dan.ol Plxlados (druitvena pitanjflrp
knjliovnost), Katarina Kostid (poezija I aktuelno iqme). Jelena Gavrllovld (literature
'I umetnost za decu), BoSko Mladonovl6, Anka Nozlnld.
STALNI DOPISNICI: Duten Putnik (Chicago), Margaret Star6avl6 (Los Angeles),
Boio Spatek (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Josp Slanld — Stanlos'
(Rim, Italija), Dark) Tapianji (Parlz, Francuska), .Lepa Teotinovl6 (Remscheid,;
Zap.Nemadka), Mira Strbac (Pariz)
SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovli (nauka I drustvo). Prot. Ivan
Dolenc (Sloveneka KoruSka I kulturna publlclstlka u Amerlcl), Anton Kostelac'
(reportaie i prlfie Iz Iseljenlckog flvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE; Dr. Mirko Markovli, Luka Markovii, Petar Kurtlc,
'ftltoS Kordid, Aleksanaar Clrlc, Strahfnja Maletii, Novlca Mllic.
FOTOREPORTEfH: Srdan flodjrf, Aron Koen, Jordan Vaslljevld. IZ JUGOSLAV-IJE:
M. VasHjovli — ULO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rutes on request. Second class Mail Registration NO! 0378.
"NaSo novlne" Izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $25.00 godiSnJe; pojedlnl
prim)erak - 50 centl. CJene ogiasa na zahtjev. "Naie novino" su nasijedniH
"Jedlnstva", kome su prothodiil lielovl: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost",'
"Slobodna Misao",."Pravda" J Dorba", Mo I "Nhiodni Gla6nlk" i drugi naprednl
ilstovl koji su mu prothodiil u Sjedinjenlm Drzavama.
flodakclja odgovara za nopotpisane matoiljalo. Potpbani £lancl izraiavaju
miSljenje autora. Dopisl se ne vradaju.
To je makartisti6ko ocrnjivanje.
Bljutavi pokuSaj opravdavanja vladi-ne
odluke da arneridkim militaristi-m- a
dozvoli da Kanadu koriste za
svoje ratni6ke planove.
Jedna Gallupova anketa pokazuje
da je 52 posto Kanadana protiv ovih
proba.
Pod konac proSle godine u mno-gi- m kanadskim gradovima se glasa-l-o
o razoruzanju — izmedu 70 i 82
posto gradana bilo je protiv.
Za Lamontagnea sve su to neoz-biljn- a
i neodgovorna stvorenja, koja
ne vrijedi sluSati.
A koliko je ovih drugih, onih koji
se slazu s vladinom odlukom?
Anketa kaze da takvih ima samo
37 posto. Oni su u manjini. Ali oni
su pokri6e za opasnost kojoj je
zemlja izlozena odlukom za koju je
Lamontagne najviSe zasluzan.
Lamontagneu ne sluzi na ugled ni
odluka o isprobavanju raketa ni
rije6i koje je upotrebio za demo-strant- e.
Nedostojno polozaja koji
zauzima i zemlje koju zastupa.
OTO REISINGER, Vjesnik
(Nastavak sa st.1)
Sto namjeravaju — da su to uradili
bili bi porazeni.
Novi demokrati u provincijalnoj
Zakonodavnoj skupStini vode oStru
borbu protiv budzeta i 26 zakona
kojima je najavljeno otpuStanje
uposlenika, ukidanje komisije za
ljudska prava i raznih posluga.
Jedan od govornika na protestnoj
skupStini u proslu srijedu bio je
naCelnik Vancouvera Harcourt. On je
na strani naroda.
Pored radnika sudjelovali su i
ostali pogodeni gradani. To je bila
manifestacija besprimjernog jedin-stv- a.
George Hewison, sekretar ribar-sk-e
unije (Fishermen and Allied
Workers Union) i jedan od voda
pokreta koji je uzdrmao B.C. je
upozorio da treba 6uvati i jafcati
postignuto jedinstvo. Pogresno je
govoriti da se radi o pojavi fasizma.
"Vazno je vidjeti diktatorske i rasis- -
J2i5k
HENRY KISSINGER
HI U
flSIJ
Predsjednik Reagan stalno poveda-v- a orulane akcije protiv Nikarague.
On node da sruSi sandinistidku
vladu i osigura gospodstvo amerid-ko- g
imperijalizma nad Latinskom
Amerikom.
Ali njegovi pothvati nailaze na
otpor 6ak i u ameridkom Kongresu.
Da zaustavi daljnje Sirenje protiv-Ijenj- a
oruzanim mjerama protiv Ni-karague
i oslobodiladkog pokreta u
El Salvadoru Reagan je imenovao
nekakvu komisiju, a na delo iste
postavioje biv§eg drzavnog sekreta-r- a
(u vrijeme Nixonove i Fordove
administracije) Henry Kissingera.
Komisija treba da izmisli nove
argumente kojima 6e Reagan poku-Sava- ti
da opravda oruzanu interven-cij- u
protiv Nikarague i oslobodilad-ki- h
snaga u El Salvadoru.
STA BI ONI RADILI
Neki San McRaer protestira u listu
The Province (Vancouver) zbog pro-vokac- ija
koje je izvrSila grupa clano-v- a
Greenpeace protiv Sovjetskog
Saveza (u vezi kitova); on izmedu
ostalog piSe:
"Ja ne obozavam Sovjetski Savez
ali moram da pitam: Kakvu galamu
bi ovdje digli, ili u Sjed. Drzavama,
ako bi sovjetski brod iskrcao grupu
ljudi na naSe obale bez znanja
odjeljenja imigracije".
Brod "Rainbow Warior" iskrcao je
u Sibiru grupu od Sest Clanova, koji
su bili uhapseni i puSteni poslije par
dana.
ti£ke sklonosti socijal-krediters- ke
vlade, ali borba protiv te vlade nije
isto Sto i borba protiv faSizma",
rekao je Hewison.
On je dalje kazao:
"Cilj pokreta je jasan: povla6enje
budzeta i anti-demokrats- kih
i anti-narodn- ih
zakona. To moze da dove-d- e
do prisiljavanja vlade da raspiSe
.nove izbore, ali cilj moze biti
postignut i bez toga... Sam proces
ujedinjavanja radniStva s njegovi m
pravim saveznicima moze djelovati i
na politifiki razvitak u buducnosti.
Pokret koji se sada razvija moze
pokazati pravilan put naprijed k
pravoj narodnoj vladi".
Svi treba da podupremo narod
B.C. u njegovoj pravednoj borbi. To
Sto se dogodilo u B.C. moze da se
dogodi i u ostalim dijelovima zem- -
'Je- - S.MIOSlC
Vancouver, B.C.