Nase Novine, October 27, 1982

              VOL 51, NO. 36(520)
Е2Ј22Ш l-1..l1-
.li4lMU'-LH''-.Ll'g".MU,il,J y
Kanadani su zabrinuti zbog stanja
njihove privrede. Inflacija je visoka,
nezaposlenost je visoka, privreda
stagnira. Nema dana da Stampa ne
zabiljezi otpuStanja radnika i zatva-ranj- e
tvornica.
Potrebno je sazvati parlamenat da
usvoji program za rjeSavanje krize.
Svakome je vidno da vladina
politika, temeljena na monetarizmu i
ogranicavanju nevodi nikudanego u
recesiju. Ne moze se izbjeci zaklju-6a- k
da se sve to radi u nadi da ce
recesija savladati inflaciju.
Krizu nisu savladali ni kanadski
Boueyeizam, ni britanski Thatcheri-zam- ,
ni americka Reaganomanija.
Treba imati u vidu da je kanadska
zavisnost od Sjed. Drzava, zajedno s
Reaganomijom, imala porazne re-rult- ate
za Kanadu. Ne moze se
prihvatiti glediSte da izlaz iz krize
lezi u daljnjem priblizavanju Sjed.
Driavama, i da treba odbaciti ener-getsk- u
politiku (NEP) i kontrolu
stranih ulaganja (FIRA) i samo
snabdjevati Sjed. Drzave sa sirovi-nam- a.
To nije put za Kanadu. Ona
treba da razvije trgovinu sa svim
zemljamasvijeta na uzajamno koris-n- oj
osnovi.
Ne svije se prihvatiti ni glediSte da
treba 6ekati da se Sjed. Drzave
oporave. Na prvom mjestu taj opo-rava- k
nije blizu. Drugo je to Sto
polozaj Sjed. Drzava u svijetu slabi i
one viSe ne mogu da ufiine ono Sto
su 6inile u proSlosti. Dapa6e mnoge
teskoce s kojima se suofiavamo,
napetost u svijetu i opasnost nuk-learn- og
rata, nastaju iz pokuSaja
ameri6kog imperijalizma da ufivrsti
svoje carstvo u svijetu koji se
udaljuje.
Sve to govori da Kanada treba da
razvija vlastitu politiku — na eko-nomsko- m,
politi6kom i vojnom po-Ij- u
i u vanjskoj politici.
Ne samo da ne treba cekati na
oporavak Sjed. Drzava, vec treba
rrTMrT.yw.w;nmjiT!Uwui'AwiL'.L"w
Pismo iz Detroita
Dragi drugovi i drugarice:
Ju6e sam primio "NaSe novine" i
proCitao od prve do poslednje
stranice. Slazem se sa svim Sto su
"NN" donele.
Jako mi je milo da je naS prijatelj
D.D.Putnik pisao o ekonomiji naSe
zemlje, i o nezaposlenosti. Stotine i
hiljade ljudi dnevno izgube svoje
kuce, nameStaj i automobile, ali
nema nikakvih protestnih demon-stracij- a.
ZaSto? PokuSacu da objas-ni- m
ovo drzanje naSeg radniikog
pokreta i organizacije.
Ja sam proveo celi zivot u
radnifikom pokretu i bio u srednjem
vodstvu automobilske unije. Uvidio
sam da ima velike razlike izmedu
starih radnika, koji su organizirali
unije i borili se za bolje plate,
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 22, 1982.
.WWTIiM.W.4M 1!МЦи.МУЧЧ'Ј1.'.'!ЛИ.ДИгИ i"H"iw.nuw.u.w.i'A4]w"ji т"Ч1'-'Ж'№т- о
SAZVATI PARLAMENAT DA RJESAVA
EKONOMSKE PROBLEME!
ЧЛЈЧ.Ц.ШВ.В.Ч-Ч.''"-- - S3
TESKAZIMA
Dolazeca zima ce biti "dugacka i
teska", izjavio je premijer Trudeau.
Premijer je kazao da oporavak
privrede zavisi od privatne industri-je- .
Vlada ne namjerava da poduzme
javne radove jer bi to bilo "bacanje
novca".
odustati i od primjene kontrole
nadnica na 6 i 5 posto da se savlada
inflacija i postigne oporavak. Taj
program ne moze savladati inflaciju;
on ce samo potkopati kupovnu moc
i suziti domace trziSte. On ce
poja6ati krizu. TeSko je reci koliko
Kanadana podupire taj program, ali
to ne treba pogreSno shvatiti. Sta
Kanadani hoce jeste savladivanje
krize i vradanje ljudi na posao. Neki
misle da 6e to biti postignuto
programom 6 i 5, ali to sli6i 6ovjeku
koji se kod utapanja hvata za
slamku.
Kanada treba drukdiji program. To
treba biti vracanje Kanadana na
posao. Zato je potrebno izmjeniti
prioritete. Treba sa boriti i protiv
inflacije i nezaposlenosti. Bez toga
se ne moze izmjeniti situacija. Zato
je potrebno da vlada poduzme
program investiranja izgradnje sta-nov- a
za Kanadane, poSumljavanje,
zaStitu okoline (environmental pro-tection),
prosvjetu, zdravlje; da
promjeni zakon o osiguranju neza-poslen- ih
kako bi svi radnici otpuSte-n- i
sa posla primal i pomoc za 6itavo
vrijeme nezaposlenosti, da se skrati
radno vrijeme bez smanjivanja place
i da se znatno povecaju penzije.
Urgira se takoder da se proSire prvi
poceci kanadizacije koju je zapocela
vlada kako bi prirodna bogatstva
osigurala razvitak industrije; da se
multi-nacional- ne korporacije i pod-ruzni- ce
ameriSkih poduzeda stave
pod javnu kontrolu. Bez tih mjera
цц№НЈ.ВДИЛ''Г'Ј'ЈГЈтад™тГ
zdravstveno osiguranje i sigurnost
na poslu, i mladih ljudi koji su
pofieli posao pod kontraktom koji im
garantira dobar posao, dobre plate,
sigurnost, ista prava za koja su
njihovi roditelji dobijali razbijane
glave, a neki su izgubili I zivot. Gde
nema truda nema ni nauke.
Sad je pitanje ko je kriv da vodstvo
naSe unije nema mnogo uspeha da
organ izira proteste protiv Reagano-v- e
administracije, koja otima od
sirotinje i daje bogatima. Isto takav
rad pod Hooverom je doneo najveCu
depresiju u istoriji Sjed. Drzava.
Reagan ide istim putem. Koliko joS
miliona radnika mora izgubiti posao
dok narod izgubi verovanje u njego-v- o
obecanje da ce njegovi programi
doneti prosperitet?
vlada i parlamenat nece moci, ma
koliko htjeli, stvoriti politiku u
interesu Kanade.
Rastuda kriza u kapitalistifikom
svijetu pokazuje da ni "slobodna
preduzimljivost" ni sistem trziSta
nisu rjeSenje, vec dio problema.
Njih interesira profit a ne interesi
zemlje i naroda. Zato je potrebna
intervencija drzave da se pocne
savladivati krizu, ali to ne smije biti
intervencija drzave radi davanja
multi-nacionalni- m kompanijama i
monopolima; to mora biti interven-cija
drzave u korist naroda.
Sa svim tim u vidu, svjesni
ozbiljnosti ekonomske situacije,
treba sazvati parlamenat i donijeti
izvanredni program usmjeren na
postavljanje Kanade natrag na
posao.
NEZAPOSLENE?
Javlja se iz Ottawe da ce do kraja
godine 500.000 nezaposlenih radni-ka
prestati da prima ротоб iz
osiguranja nezaposlenih. Pitali su
ministra za zapoSljavanje (Lloyd
Axworthy) da li ce im biti produzeno
osiguranje. On nije dao odreden
odgovor ve6 je istakao kako bi to
mnogo koStalo (do dvije milijarde
dolara).
Ako nezaposleni ne budu primali
ротоб iz osiguranja, oni ce morati
da traze ротоб od opcina (welfare).
deracina
Javlja se iz Ottawe da je Imperial Oil Ltd.
placala skoro 15 centi viSe za naftu koju je
dobivala od ameriike Exxon korporacije
nego su placale druge kompanije.
Zasto to? Imperial Oil je kanadska
podruznica Exxon korporacije.
Ja ne mogu da odgovaram kakav
program su razne unije imale da
pou6avaju mlade radnike kako se
zivi od svog truda i ko mu je klasni
neprijatelj, ali mi je poznato da je
naSa unija automobilskih radnika
(UAW) potroSila na milione dolara
za novine, knjige, dnevne i ve6ernje
kurseve, ali malen broj njih je
pokazao interesovanje da паибе
kako se treba boriti za bolji zivot i da
budu vode u uniji. Pametniji i veStiji
od radnika su nastojali da rade za
kompanije kao formani, tako da bi
imali vece plate.
Posle drugog svetskog rata vod-stvo
naSe unije je uvidelo da mladi
radnici imaju druk6iji pogled na
unije, koje su pokuSavale da роиба- -
(Nastavak na st. 2)
Mjgoslav Mfeekly
A Community
Newsjaper
ш Established 1931
i1.,rill,„li.TIl.l1.l.l,„UJlit,Hullki,i„,iJtLildiiUjLnTgja
50 CENTS PER COPY
'.'l'"'II.WWFUlIJ~ll-"!BI'JB.-.'.)4;.llA-!lAl-,Wtl."l!-
H.1 :i-?'8i...il..lJ-l-
,""'"'"4".'.J'...--L-l
hpNI
w
IfyJitySsi
Proslog petka u Bejrutu je izvrsen
strahoviti zlocin: libanski "krscan-ski- "
falangisfi upali su u palestinske
logore i poubijali stanovnistvo. Broj
mrtvih se ne zna, neki kazu da ih je
1500.
Za taj pokolj krivi se izraelska
vojska koja je okupirala Zapadni
Bejrut (usprkos americkih garancija
da nece!) i pustiia falangiste u
logore.
Zlocin je jednoglasno osudilo
Vijece sigurnosti UN (za to su
glasali i Amerikanci!)
Pokolj je naisao na opcu osudu.
Cak i u Izraelu, gdje su demonstranti
trazili ostavku Begina i sefa vojske
Sarona.
Tome je prethodilo ubijstvo novo-izabran- og
"predsjednika" Libanona
Gemayela, sefa falangista, koji je
pocinio brojne zlocine.
Palestine! tvrde da odgovornost za
pokolj snose ne samo Beginova
banda vec i Reaganova.
Hkl4'iWRHtAWL'WIIH№llJWWTI'HJHJlCTMWIWmilL.lJB,'tH
Rudnici nikla i topionice u Sudbury
ostaju zatvoreni do pocetka godine,
tri mjeseca dulje nego je bilo
predvideno.
Falconbridge kompanija je trebala
da obnovi proizvodnju 27. septem-br- a
a INCO 4. oktobra. Nece raditi
punih sest mjeseci.
U meduvremenu, Falconbridge je
obnovila proizvodnju u Dominikan-sko- j
Republici gdje zaposljava 1.200
radnika.
Njezini radnici jako negoduju; oni
vjeruju da je u pitanju jeftinija radna
snaga.
Tvrdi se da je sada polovica
sudburskih radnika nezaposlena.