000031 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
м . 1 January 19, 1983, NASE NOVINE --3 x. KAPITALISTICKI SISTEM U svom radio govoru odrzanom 20. novembra 1982, ameridki predsjed-ni- k Ronald Reagan je na Saljiv nadin kazao istinu kad je rekao da se privreda zemlje nalazi u "vrazjoj zbrci" (A Hell of a Mess). Komenti-raju- di o tome trl dana kasnije, New York Times je kazao da lako je primjedba zvudila Saljivo, "ona je zvudila istinito". Medutim, pripo-menu- o je Times: "TeSki zadatak je to Sto da se dini o tome, a odgovori koji do sada dolaze iz Washlngtona su proturjedni". "Ekonomija je sada ve6 tri godine mlitava i JoS nema nikakva jamstva o oporavku", pisao je spomenuti list. To je bilo 23. novembra. U istom broju Timesa, odmah do urednidke stranice objavljen je iz-vjeS- taj iz Pariza od inostranog dopisnika Timesa, Flore Lewis, ticudi se ekonomskog stanja u "Zapadnom" svijetu. Dama Lewis je pisala da je na jednom nedavnom sastanku internacionalnih ekonom-ski- h strudnjaka i bankara otkrivena gorka slika privrednog stanja i postavljeno mudno pitanje. Prema torn izvjeStaju, izgledi su da ce se broj nezaposlenih radnika u Evropi povecavati za dva milijuna godiSnje. Redeno je da je sada bez posl 32 milijuna osoba u 25 razvijenih zemalja koje pripadaju Organizacijiza ekonomsku suradnju i razvoj, a tredina od toga broja otpada na Sjedinjene Drzave Ame-rik- e. Da bi zabaSurio neugodne vijesti o rastudem zatvaranju tvornica i ot-puSta- nju radnika, Reagan svakom zgodom kad netko postavi pitanje o nezaposlenosti, pn'6a kako je njego-v- a politika dovela do znatnog sniie-nj- a inflacije. To bi trebala biti utjeha radnim ljudima koje je kapitalistidki na6in proizvodnje izbacio iz tvorni-ca. Novinarka Lewis nehotidno pobija Reaganova hvastanja iznaSa-nje- m dinjenica da smanjenje inflaci-je i kamatnih iznosa ne stvara automatidki nova radna mjesta. I slijepci su mogli vidjeti da se je uporedo sa opadanjem inflacije povedavalo izbacivanje radnika iz mnogih industrija. Kruta je istina, pisala je Lewis, da mnoge sada nezaposlene osobe, vjerojatno nikad nede biti ponovo primljene u aktivnu radnu snagu. Sadanja razina nezaposlenosti u jednom broju zemalja vedje dobrano iznad onoga Sto bi se tek samo prije nekoliko godina bilo moglo smatrati "politidki snosljivim", pisala je ta novinarka. Ona nastoji tjeSiti vlada-јиб- е velmoze s napomenom da Jos' nije bilo nikakvih nereda, lako je bilo demonstracija i protesta. Ve6 je, kaze, pao ditav niz vlada, koje su zamijenjene redovnom opozicijom izabranom po glasadima, ali do sada nije bilo nagona niti lijevo, Hi desno, niti u ekstremu. Ona nastavlja s upozorenjem financijskim i industrijskim baruni-m- a koji pomodu svojih politidara gospodare u "zapadnom" svijetu. Od burnih 1930-i-h godina nije bilo ovako dalekoseznog bankrota u Zapadnom svijetu, pi§e Lewis, a ipak smo do sada bili poStedeni od "nesrednih posljedica nasilja, revo-luci- je i rata". Vidi se da ona pati od kronidne burzoaske bolesti.Dalje veli da se mora nastojati razumjeti zaSto je tako, "ako zelimo daljnji uspjeh u izbjegavanju katastrofe, i zbog jednostavnog ops tan ka dru$-tveno- g poretka (razumije se, kapita-listidko- g, nap. pisca), nuzno je f8 ® odbaciti jalove teorije I posvetiti paznju ljudskoj potrebi". Dobro upozorenjei Bilo je to usvojenje sistema druStvene pomodi (welfare) nakon "velike depresije" Sto sada omogu-6uj-e da se druStveni poredak saduva posljedica rastudeg vala nezaposle-nosti. Besposlenidka kompenzacija, zdravstvena potpora i druge mjere socijalne oskrbe pomazu nezapos-lenim- a i njihovim obiteljima da prebrode krizu, upozorava Lewis vladajude krugove I njihove politi-6ar- e. To je pravi dobitak za svakog u druStvu, bogate i siromaSne, bududi pomazu podrzavati demokraciju i mir. To se mora vagnuti nasuprot budzetnih izdataka I svih vrsta potpore, nastavlja Lewis, s pozore-nje- m, pa kao da zeli podsjetiti Reagana i njegove ротададе u kresanju socijalnih programa, zak-Ijudu- je da je to dobrobit za sve, Sto treba imati na umu i oduprijeti se napasti za smanjivanje deficita sni-zavanj- em socijalne pomodi kad je najviSe potrebna. Temeljitom i trajnom rijeSenju privrednih zastoja i kriza koje perio-didn- o drmaju temeljima kapitalistid-ko- g druStvenog poretka, nema mogudnosti u okviru samog siste-ma. Najbolje Sto se od kapitalistid-ki- h politi6ara i njihovih ekonomskih strudnjaka moze odekivati bilo bi neko privremeno djelomidno porav-nanj- e rastudih kontradikcija, ali medu njima nema ni razumijevanja problema niti suglasnosti kako da se barem donekle usklade. Tako-zvan- a "Supply Side" teorija koju je Reagan prihvatio od nekojih polupedenih ekonomista i u svojim govorima prikazivao kao jedini izlaz iz ekonomskog dorsokaka, pokazala seje totalnojalovOm. JoS za vrijeme izborne kampanje kad se je s Reaganom natjecao za predsjednid-k- u nominaciju Republikanske stran-k- e, George Bush, kojem je dodijelje-n- a potpredsjednidka uloga, okrstio je tu teoriju kao "voodo economics", a budzetni direktor David Stockman priznao je u jednoj raspravi da je to zapravo stara "Trickle-Down- " teo-rija. Promatrac wr,j.yju,wjjg;H:,wrv gazrie dopustaju obrasivanjo Odbor Ujedinjenih Nacija za plani-ranj- e privrednog razvoja upozorio je u nedavnom izvjeStaju da sadanja naginjanja u svjetskoj privredi "uka-zuj- u na opasnost daljnjeg stezanja i stagnacije, Sto 6e prouzroditi velike ljudske patnje u mnogim od najsiro-maSniji- h zemalja u razvoju, kao i opasnost opsezne politidke nesta-bilnosti- ". Cim se vi§e pogorSava privredno stanje u kapitalistidkim zemljama, tim vi§e se povedavaju i proturjed-nost- i i slabosti izrabljivadkog siste-ma. Ekonomski stru6njaci istrazuju mogudnosti izlaza iz ove zavrzlanos-t- i u kojoj vidi veliku opasnost, ali su proturjednosti takove naravi da se nikako ne mogu izravnati. $to je onda odgovor? pitao je N.Y.Times u spomenutom uvodniku od 23. novembra. Naravno, temelji- - TORONTO Шј n [3 вЗ Amerifiki 6asopis "U.S.News and World Report", koji izlazi u Washingtonu, objayio je slijedeci Clanak: I pored toga sto ameri6ki i zapadni lideri pokusavaju smanjiti veliku zategnutost zbog pitanja kao sto su sovjetski plinovod, nuklearno oruzje i trgovinski odnosi, mnogi prosje6ni Evropljani mijenja-j- u stav prema Americi. Posjetioci iz Amerike nisu meta ove promjene, oni su joS dobrodo§li gotovo u svim dijelovima zapadne Evrope. Medutim, sve vi5e Evrop-Ijan- a mijenja miSljenje o predsjedrrtku Reganu, politiCkim i poslovnim odnosima i kulturnoj intelektu-alno- j razmjeni. Ove promjene nisu prisutne svuda i ne osjecaju ih svi. U Svedskoj, sredistu antiamerlfckih osje6aja za vrijeme vijetnamskog rata, odnosi su posljednjih godina postali srdacniji. U Svlcarskoj gotovo ne postoji antiameri6ko raspolozenje. Ali u Grckoj, zemlji koja je nekada bila snazan mediteranski saveznik, ispitivanje javnog misljenja je pokazalo da 49 posto ljudi smatra da su antiameri6ki nastrojeni, a 70 posto je izjavilo da nemaju nikakvo povjerenje u Sjedinjene Drzave. London: osjetljiva ekonomska pitanja zaostrena svjetskom recesijom toliko su zatrovala odnose izmedu Sjedinjenih Drzava i Velike Britanije da se antiamerika-niza- m робтје pojavljivati i u ovoj nacijl koja je nekada smatrana najblizim evropskim saveznikom Washing-ton- a. тиМмдд.Ј.ДЈ111ЦД!.ЖМД — Ako voc ne ojecu, mozda cs ovo oozone dopustifi barem 66 LEMTI tog i trajnog rijeSenja nema niti ga moze biti u okviru profitirskog sistema. List poruduje politidarima u Washingtonu da je problem mno-g- o dublji nego li oni misle i nezaposlenost r.ede opasti dok pravi oporavak privrede ne nastupi, a 6ak i tada moze se odekivati samo pola-gan- o opadanje. Sve to predstavlja muke i tegobe za radne ljude koje je sistem izbacio s posla. I dosadaSnje strpljenje moglo bi do6i kraju ako broj nezaposlenih ne bude znatnije smanjen, a sami burzoaski ekonomisti predvidaju da bi tijekom ditave 1983. godine mogao ostati iznad 9 posto. Razmjer nezaposlenosti je jo§ vedi u Kanadi i Engleskoj. Kriza je zahvatila ditav kapitalistidki svijet pa se mogu odekivati velika previranja. 66 Toronto tamburica orkestra odsjeka 961 HBZ prireduje koncert i priredbu u subotu 12. februara — podetak u 7 sati navecer, u Etobicoke Olympia, 590 Rathbum Rd'. Tko nema kola neka uzme Rathburn bus na Royal York Subway Station, koji vozi do mjesta gdje ce biti priredba. Svira orkestar "2umberak" posiije koncerta. Pozivamo sve prijatelje Tambure da nas posjete te vederi. Prirediva6ki odbor E30 Pariz, odavno postoji pritajeni osjecaj otpora prema SAD koji izbija na povrSinu kad god Francuzi smatraju da su njihova nezavisnost ili ponos ugrozeni. Antiamerifika raspolozenja su uperena uglavnom protiv americke politike i Reganove administracije. Francuska se prikazuje kao David koji se bori protiv amerifikog Golijata, ministar vanjskih poslova Klod Sejson je izrekao upozorenje za vrijeme spora oko plinovoda: "Washington i Evropa se stalno uaaljava-ju.- .. Sjedinjene Drzave su izgleda potpuno ravnoduSne prema naSim problemima. Bern: dok je Reganova ekonomska politika probudila antiamerifiko raspolozenje u drugim zapad-noevropski- m zemljama, ona nije imala nikakvog odjeka u Svicarskoj gdje su obiCni gradani i vodeci bankari vrlo proamerifiki orijentirani. Bon: бак ni odlucnost nove vlade kancelara Helmuta Kola da poboljSa odnose ne moze prikriti fiinjenicu da u SR Njemackoj raste netrpeljivost prema Reganovoj administraciji. Mnoge Kolove pristalice iz svijeta-- biznisa otvoreno izrazavaju nezadovoljstvo amerifikom politikom. Rim: Talijani su pokazali veliku naklonost prema americkom narodu i proizvodima nakon drugog svjetskog rata. Posiije gotovo 6etiri decenija јоб postoji poStovanje, ali su toplina i odu5evljenje prema Sjedinjenim Drzavama oslabili. иивд-1лм- 1
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 16, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-01-19 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000186 |
Description
Title | 000031 |
OCR text | м . 1 January 19, 1983, NASE NOVINE --3 x. KAPITALISTICKI SISTEM U svom radio govoru odrzanom 20. novembra 1982, ameridki predsjed-ni- k Ronald Reagan je na Saljiv nadin kazao istinu kad je rekao da se privreda zemlje nalazi u "vrazjoj zbrci" (A Hell of a Mess). Komenti-raju- di o tome trl dana kasnije, New York Times je kazao da lako je primjedba zvudila Saljivo, "ona je zvudila istinito". Medutim, pripo-menu- o je Times: "TeSki zadatak je to Sto da se dini o tome, a odgovori koji do sada dolaze iz Washlngtona su proturjedni". "Ekonomija je sada ve6 tri godine mlitava i JoS nema nikakva jamstva o oporavku", pisao je spomenuti list. To je bilo 23. novembra. U istom broju Timesa, odmah do urednidke stranice objavljen je iz-vjeS- taj iz Pariza od inostranog dopisnika Timesa, Flore Lewis, ticudi se ekonomskog stanja u "Zapadnom" svijetu. Dama Lewis je pisala da je na jednom nedavnom sastanku internacionalnih ekonom-ski- h strudnjaka i bankara otkrivena gorka slika privrednog stanja i postavljeno mudno pitanje. Prema torn izvjeStaju, izgledi su da ce se broj nezaposlenih radnika u Evropi povecavati za dva milijuna godiSnje. Redeno je da je sada bez posl 32 milijuna osoba u 25 razvijenih zemalja koje pripadaju Organizacijiza ekonomsku suradnju i razvoj, a tredina od toga broja otpada na Sjedinjene Drzave Ame-rik- e. Da bi zabaSurio neugodne vijesti o rastudem zatvaranju tvornica i ot-puSta- nju radnika, Reagan svakom zgodom kad netko postavi pitanje o nezaposlenosti, pn'6a kako je njego-v- a politika dovela do znatnog sniie-nj- a inflacije. To bi trebala biti utjeha radnim ljudima koje je kapitalistidki na6in proizvodnje izbacio iz tvorni-ca. Novinarka Lewis nehotidno pobija Reaganova hvastanja iznaSa-nje- m dinjenica da smanjenje inflaci-je i kamatnih iznosa ne stvara automatidki nova radna mjesta. I slijepci su mogli vidjeti da se je uporedo sa opadanjem inflacije povedavalo izbacivanje radnika iz mnogih industrija. Kruta je istina, pisala je Lewis, da mnoge sada nezaposlene osobe, vjerojatno nikad nede biti ponovo primljene u aktivnu radnu snagu. Sadanja razina nezaposlenosti u jednom broju zemalja vedje dobrano iznad onoga Sto bi se tek samo prije nekoliko godina bilo moglo smatrati "politidki snosljivim", pisala je ta novinarka. Ona nastoji tjeSiti vlada-јиб- е velmoze s napomenom da Jos' nije bilo nikakvih nereda, lako je bilo demonstracija i protesta. Ve6 je, kaze, pao ditav niz vlada, koje su zamijenjene redovnom opozicijom izabranom po glasadima, ali do sada nije bilo nagona niti lijevo, Hi desno, niti u ekstremu. Ona nastavlja s upozorenjem financijskim i industrijskim baruni-m- a koji pomodu svojih politidara gospodare u "zapadnom" svijetu. Od burnih 1930-i-h godina nije bilo ovako dalekoseznog bankrota u Zapadnom svijetu, pi§e Lewis, a ipak smo do sada bili poStedeni od "nesrednih posljedica nasilja, revo-luci- je i rata". Vidi se da ona pati od kronidne burzoaske bolesti.Dalje veli da se mora nastojati razumjeti zaSto je tako, "ako zelimo daljnji uspjeh u izbjegavanju katastrofe, i zbog jednostavnog ops tan ka dru$-tveno- g poretka (razumije se, kapita-listidko- g, nap. pisca), nuzno je f8 ® odbaciti jalove teorije I posvetiti paznju ljudskoj potrebi". Dobro upozorenjei Bilo je to usvojenje sistema druStvene pomodi (welfare) nakon "velike depresije" Sto sada omogu-6uj-e da se druStveni poredak saduva posljedica rastudeg vala nezaposle-nosti. Besposlenidka kompenzacija, zdravstvena potpora i druge mjere socijalne oskrbe pomazu nezapos-lenim- a i njihovim obiteljima da prebrode krizu, upozorava Lewis vladajude krugove I njihove politi-6ar- e. To je pravi dobitak za svakog u druStvu, bogate i siromaSne, bududi pomazu podrzavati demokraciju i mir. To se mora vagnuti nasuprot budzetnih izdataka I svih vrsta potpore, nastavlja Lewis, s pozore-nje- m, pa kao da zeli podsjetiti Reagana i njegove ротададе u kresanju socijalnih programa, zak-Ijudu- je da je to dobrobit za sve, Sto treba imati na umu i oduprijeti se napasti za smanjivanje deficita sni-zavanj- em socijalne pomodi kad je najviSe potrebna. Temeljitom i trajnom rijeSenju privrednih zastoja i kriza koje perio-didn- o drmaju temeljima kapitalistid-ko- g druStvenog poretka, nema mogudnosti u okviru samog siste-ma. Najbolje Sto se od kapitalistid-ki- h politi6ara i njihovih ekonomskih strudnjaka moze odekivati bilo bi neko privremeno djelomidno porav-nanj- e rastudih kontradikcija, ali medu njima nema ni razumijevanja problema niti suglasnosti kako da se barem donekle usklade. Tako-zvan- a "Supply Side" teorija koju je Reagan prihvatio od nekojih polupedenih ekonomista i u svojim govorima prikazivao kao jedini izlaz iz ekonomskog dorsokaka, pokazala seje totalnojalovOm. JoS za vrijeme izborne kampanje kad se je s Reaganom natjecao za predsjednid-k- u nominaciju Republikanske stran-k- e, George Bush, kojem je dodijelje-n- a potpredsjednidka uloga, okrstio je tu teoriju kao "voodo economics", a budzetni direktor David Stockman priznao je u jednoj raspravi da je to zapravo stara "Trickle-Down- " teo-rija. Promatrac wr,j.yju,wjjg;H:,wrv gazrie dopustaju obrasivanjo Odbor Ujedinjenih Nacija za plani-ranj- e privrednog razvoja upozorio je u nedavnom izvjeStaju da sadanja naginjanja u svjetskoj privredi "uka-zuj- u na opasnost daljnjeg stezanja i stagnacije, Sto 6e prouzroditi velike ljudske patnje u mnogim od najsiro-maSniji- h zemalja u razvoju, kao i opasnost opsezne politidke nesta-bilnosti- ". Cim se vi§e pogorSava privredno stanje u kapitalistidkim zemljama, tim vi§e se povedavaju i proturjed-nost- i i slabosti izrabljivadkog siste-ma. Ekonomski stru6njaci istrazuju mogudnosti izlaza iz ove zavrzlanos-t- i u kojoj vidi veliku opasnost, ali su proturjednosti takove naravi da se nikako ne mogu izravnati. $to je onda odgovor? pitao je N.Y.Times u spomenutom uvodniku od 23. novembra. Naravno, temelji- - TORONTO Шј n [3 вЗ Amerifiki 6asopis "U.S.News and World Report", koji izlazi u Washingtonu, objayio je slijedeci Clanak: I pored toga sto ameri6ki i zapadni lideri pokusavaju smanjiti veliku zategnutost zbog pitanja kao sto su sovjetski plinovod, nuklearno oruzje i trgovinski odnosi, mnogi prosje6ni Evropljani mijenja-j- u stav prema Americi. Posjetioci iz Amerike nisu meta ove promjene, oni su joS dobrodo§li gotovo u svim dijelovima zapadne Evrope. Medutim, sve vi5e Evrop-Ijan- a mijenja miSljenje o predsjedrrtku Reganu, politiCkim i poslovnim odnosima i kulturnoj intelektu-alno- j razmjeni. Ove promjene nisu prisutne svuda i ne osjecaju ih svi. U Svedskoj, sredistu antiamerlfckih osje6aja za vrijeme vijetnamskog rata, odnosi su posljednjih godina postali srdacniji. U Svlcarskoj gotovo ne postoji antiameri6ko raspolozenje. Ali u Grckoj, zemlji koja je nekada bila snazan mediteranski saveznik, ispitivanje javnog misljenja je pokazalo da 49 posto ljudi smatra da su antiameri6ki nastrojeni, a 70 posto je izjavilo da nemaju nikakvo povjerenje u Sjedinjene Drzave. London: osjetljiva ekonomska pitanja zaostrena svjetskom recesijom toliko su zatrovala odnose izmedu Sjedinjenih Drzava i Velike Britanije da se antiamerika-niza- m робтје pojavljivati i u ovoj nacijl koja je nekada smatrana najblizim evropskim saveznikom Washing-ton- a. тиМмдд.Ј.ДЈ111ЦД!.ЖМД — Ako voc ne ojecu, mozda cs ovo oozone dopustifi barem 66 LEMTI tog i trajnog rijeSenja nema niti ga moze biti u okviru profitirskog sistema. List poruduje politidarima u Washingtonu da je problem mno-g- o dublji nego li oni misle i nezaposlenost r.ede opasti dok pravi oporavak privrede ne nastupi, a 6ak i tada moze se odekivati samo pola-gan- o opadanje. Sve to predstavlja muke i tegobe za radne ljude koje je sistem izbacio s posla. I dosadaSnje strpljenje moglo bi do6i kraju ako broj nezaposlenih ne bude znatnije smanjen, a sami burzoaski ekonomisti predvidaju da bi tijekom ditave 1983. godine mogao ostati iznad 9 posto. Razmjer nezaposlenosti je jo§ vedi u Kanadi i Engleskoj. Kriza je zahvatila ditav kapitalistidki svijet pa se mogu odekivati velika previranja. 66 Toronto tamburica orkestra odsjeka 961 HBZ prireduje koncert i priredbu u subotu 12. februara — podetak u 7 sati navecer, u Etobicoke Olympia, 590 Rathbum Rd'. Tko nema kola neka uzme Rathburn bus na Royal York Subway Station, koji vozi do mjesta gdje ce biti priredba. Svira orkestar "2umberak" posiije koncerta. Pozivamo sve prijatelje Tambure da nas posjete te vederi. Prirediva6ki odbor E30 Pariz, odavno postoji pritajeni osjecaj otpora prema SAD koji izbija na povrSinu kad god Francuzi smatraju da su njihova nezavisnost ili ponos ugrozeni. Antiamerifika raspolozenja su uperena uglavnom protiv americke politike i Reganove administracije. Francuska se prikazuje kao David koji se bori protiv amerifikog Golijata, ministar vanjskih poslova Klod Sejson je izrekao upozorenje za vrijeme spora oko plinovoda: "Washington i Evropa se stalno uaaljava-ju.- .. Sjedinjene Drzave su izgleda potpuno ravnoduSne prema naSim problemima. Bern: dok je Reganova ekonomska politika probudila antiamerifiko raspolozenje u drugim zapad-noevropski- m zemljama, ona nije imala nikakvog odjeka u Svicarskoj gdje su obiCni gradani i vodeci bankari vrlo proamerifiki orijentirani. Bon: бак ni odlucnost nove vlade kancelara Helmuta Kola da poboljSa odnose ne moze prikriti fiinjenicu da u SR Njemackoj raste netrpeljivost prema Reganovoj administraciji. Mnoge Kolove pristalice iz svijeta-- biznisa otvoreno izrazavaju nezadovoljstvo amerifikom politikom. Rim: Talijani su pokazali veliku naklonost prema americkom narodu i proizvodima nakon drugog svjetskog rata. Posiije gotovo 6etiri decenija јоб postoji poStovanje, ali su toplina i odu5evljenje prema Sjedinjenim Drzavama oslabili. иивд-1лм- 1 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000031