Nase Novine, April 17, 1986

              1J. .. i . ... ." , '..'.'...' ,.„..,'..,,-- . 7. ;
Шш'' 1ИННШИ1Н1ПН1И11МПт™
}мMw ''
ЈИ£ hi
. vf ! , . , автл-- . # ' -- шг+ гшгигш -- w._ !шШ1ШР11 Dr Mirk0 MARK0Vl6 ' ' Mladi J. F. uspeno je u kratkom
roku da promeni mnostvo profesija,
dalekih od umetnosti: bioje student
ribarstva i kucepazitelj, degustator
cigara igeolog, biolog i speleolog, su-dij- a
— fudbalski i narodnl, moreplo-va-c
i stolar. Ali, ma koliko cudno bilo,
uprkos svemu tome, on nije postao ni
pisac ni esrtadni pevac. SS2£IL~'
?л?; X
Zanimljivo je, a mozda i korisno,
razmiSljati o epohi u kojoj zivimo,
o njenim karaskteristikama. Jer u
svakodnevnom zivotu najcese nema
se ni vremena o takvim razmislja-njim- a. Jednostavno zivi se od danas
do sjutra, a epoha sa njenim obilje-zjim- a
i karakteristikama ostaje po
strani. I tako tece zivot, tece vri-jem- e
(ili mi "tecemo" kroz njega)...
Naravno, naSa epoha, ili drugim
rijecima, dvadeseti vijek, ima vise
znacajnih karakteristika. Tu je, na-primj- er,
паибпо-tehic- ki progres, za
koji neki kazu: naucno-tehnick- a re-voluc- ija
(kompj uteri, roboto-tehni-k- a, elektronika u najSirem smislu,
laseri, a sve skupa, ja bih rekao: ki-bernet-ska
tehnika).
Ima i drugih krupnih obiljezja i
karakteristika, kao sto je prodor co-vje- ka
u kosmos. Tako da zemljina
kugla — kolijevka covjeka — sve
vise sluzi.kao "odskocna daska" za
odlazak u vasionu i traganja kroz
nju...
Tu je i otkrice nepresusne atom-sk- e
energije, ali s tim otkricem i
opasnost koja prijeti covjecanstvu
od totalnog unistenja. Ta opanost,
naravno, ne dolazi od samog tog ot-kric- a,
vec od vojno-industrijsk- og
kompleksa, koji danas vlada u Sje-dinjeni- m Americkim Drzavama,
ukoliko amerifcki narod (zajedno sa
svim narodima svijeta) ne prisili
imperijaliste da prihvate predlog o
poetapnom uniStenju atomskbg
oruzja do 2.000 godine.
Sve su to, dakle, veoma krupna i
zna6ajna obiljezja i karakteristike
nase epohe, ali ne i najglavnije obi-ljezj- e.
Glavna, sudbonosna karakteri-stika
nase epohe jeste prelaz kapi-talizm- a
u socijalizam, u komuni-zam- .
To je sustinsko obiljezje nase
epohe... Burzoazija, koja to ne pri-znaj- e,
a zajedno s njom i svi koji su
na njenoj strani, lice na pticu noj,
koji pred opasnoScu zabija glavu u
pijesak.
Kao druStveni sistem, kao nacin
proizvodnje, kapitalizam je svoj vr-hun- ac
dostigao na granici devet-naesto- g
i dvadesetog vijeka — sa
prelazom u monopolistic stadij, u
imperijalizam, tj. kada su monopoli
zamijenili kalsicni kapitalizam slo-bod- ne konkurencije, slobodnog po-duzetnist- va. Dakle, sa pocetkom
XX. vijeka kapitalizam se naSao u
svom zenitu, a od tada pocinje i nje-gov- a silazna putanja, koju prate
znaci njegove opste krize vec sa Pr-vi- m
svjetskim ratom, koja nece pre-sta- ti
do njegove konacne propasti.
A ta propast kapitalizma znadi na-stajan- ja
novog drustvenog sistema
. — socijalizma.
Sve se to odvija po objektivnim
zakonima razvitka drustva, a ne po
necijoj zamisli, podvali, ujdurmi.
Proces o prelazu kapitalizma u
socijalizam, u komunizam poceo je
da se odvija sa Oktobarskom revo-lucijo- m
1917. godine. Sa vecim ili
manjim zastojima taj proces tece
dalje, savladujuci prepreke i kri-vin- e
na svom putu — ali te6e neu-mitn- o, jer se i sam kapitalizam raz-vija- o
neravnomjerno, pa ce nerav-nomjern- o
i nestajati... Posmatra- -
juci danas geografsku kartu svijeta,
vidi se da se do sada sfera svijeta,
koju jo§ kontrolise kapitalizam, pri-licn- o
smanjila. Tako naprimjer,
procentualni udio velikih kapitali-sti6ki- h
drzava u odnosu na terito-rij- u
svijeta vec se do danas smanjio
za preko pet puta, a u odnosu na . svjetsko stanovnistvo — skoro za ce-ti- ri
puta. Procentualni udio kolo-nij- a
smanjio se teritorijalno za 100
puta, a u odnosu na stanovnistvo —
za 200 puta. Na prostore koji su se
oslobodili kolonijalnog jarma da-nas
otpada 62% teritorije i vise od
polovine stanovnistva nase plane-te-.
Na drugoj strani, procentualni
udio socijalisti6kih zemalja popeo
se od jedne sestine (od Oktobarske
prostora, i od jedne dvanae-stinenajednutreci- nu stanovnistva
citavog svijeta. I to samo od Okto-.barsk- e
revolucije do danas, sto
znaci u razdoblju od nepunih se-damde- set
godina.
Feudalizam je prelazio u kapita-lizam
stotinama godina. A kao sto
vidimo, kapitalizam prelazi u soci-jalizam
neuporedivo brze. I svi su
izgledi, da ga u dvadesetdrugom vi-je- ku
vise nece biti.
I jos ne§to: iako je koli6inski gle-dan- o
kapitalizam jos u prednosti —
kvalitativno socijalizam je u apso-lutn- oj
prednosti. Dovoljno je pogle-da- ti
koriscenje proizvodnih sriaga,
nauke i kulture. Socijalizam ne po-zna- je
ekonomske krize i slicne ne-da- ce
kapitalizma.
+
Slika danasnjeg kapitalizma je
znatno drugacija od one iz prve po-lovine
XX. vijeka, sto i karakterise
danasnju etapu njegove opste kri-ze.
Nastale su ogromne promjene
vec samim tim sto kapitalizam vise
nije jedinstveni sveobuhvatni
svjetski sistem. Tu je i njegov anti-po- d
— socijalizam, koji je u stalnom
razvoju.
U kapitalizmu su nastale
ogromne promjene i to pocev od sa-mi- h
proizvodnih snaga, pa do unu-trasn- je
i spoljne politike i.ideolo-sk- e
nadgradnje. Tako naprimjer,
kapitalizam tezi da prisvoji i maksi-maln- o
koristi naucno-tehnick- a do-stignu- ca. Samim tim, mijenja se i
kvalifikaciona struktura radnike
klase. Veca strudnost radnika u dje-li- ni
uzevsi omogucuje kapitalistic-ki- m
monopolima da za krace radno
vrijeme postizu veci visak vredno-sti- ,
veci profit.
Sledeca 6injenica, koja pokazuje
razliku izmedu danasnjeg kapitali-zma
i onoga iz prve polovine XX.
vijeka, sastoji se u daleko viSem ste-pen- u
prevlasti drzavno-monopoli-stic- ke
privrede. Sire i dublje ispre-plijeta- la
su se drzavna i privatna
preduzeca — narocito u vojnoj in-dustr- iji.
Jos u svoje doba predsjed-ni- k
SAD Eizenhower ukazao je na
formiranje vojno-industrijsk- og
kompleksa (Pentagon i vojna inuds-trija- ).
Tu i lezi izvor ratne opasnosti
po citav svijet... Nastao je drzavno-vojno-industrijs- ki
kompleks, tako
da je shvatljivo za§to godisnji vojni
budzet danas iznosi 300 milijardi
dolara! Strasni predznak opasnosti
od atomskog rata!
Kapitalisticka propaganda, na-ravno,
na sve nacine pokusava da
prikrije pravo stanje. Eksploatator
i razbojnik nikada nije sebe nazvao
pravim imenom.
Ali ipak klasnim instinktom bur-zoazija
osjeca, da je njeno vrijeme
na izmaku. U nadi da produzi rok
svoje vladavine, ona pokusava da
vara narodne mase — prvenstveno
preko reformista i revizionista. A
ovi trube o tome kako "nestaj e" pro-letariat,
kako se radnicka klasa
pretvara u nekakvog "saveznika"
kapitalista i slicno.
Reformisti i revizionisti rezonuju
otprilike ovako: posto se danasnja
radnicka klasa u mnogome razli-kuj- e
od one u proslosti, to ne treba
ni racunati na njenu revolucio-narn- u
ulogu... Tacno je da se u redo-vim- a
proletarijata nalazi sve vise
radnika novih, rekao bih, visih kva-lifikaci- ja.
Ali to niukom slucaju ne
znaci da je proletariat izgubio svoj
klasni karakter, ili da ga gubi. On
je od samo nastanka kapitalizma
bio i ostao proizvodac viska vredno-sti- ,
tj. profita. U stvari, danas naj-am- ni radnik u zemljama kapitali-zma
jos jasnije shvaca da ga kapita-list- i
eksploatisu. Uslovi zivota te jos
kako ga tjeraju na borbu za svoje
oslobodenje.
Drugim rijecima, osnovna revolu-cionarn- a
klasa danasnje epohe bila
je i ostala radnicka klasa. To je
glavna snaga, koja se bori za syrga-vanj- e
eksploatatorskog sistema, za
prelaz u socijalizam.
:STINA O MUCILISTIMA
BEOGRAD, februar (Tanjug) — Ju-goslavia
je jedna od rijetkih evrop-ski- h
zemalja koja se cjelovitim prou-cavanje- m stradanja i borbe svojih
ljudi u fasistickim logorima i zatvo-rim- a
dosad vrlo malo bavila. Dok ve-ci- na clanica antihitlerovske koalicije
taj "segment" historije drugog svjet-sko- g rata odavno obraduje, nasa hi-storiogra-fija
o njemu tek treba da
progovori. U narednih nekoliko go-dina
(do 1989.) bit ce, kako se ocekuje,
zavrsen veliki znanstveni projekat
"Jugoslaveni u fasisti£kim logorima,
zarobljenickim i koncentracionim lo-gorima
i pokretima otpora drugih ze-malja
u drugom svjetskom ratu".
Cilj istrazivanja je utvrdivanje is-ti- ne
o doprinosu Jugoslavena antifa-sistick- oj borbi u nacisti6kim logori-ma,
zatvorima i pokretima otpora
drugih zemalja u toku proslog rata.
Pored saznanja o broju na§ih
gradana koji su kroz ta mucilista pro-sl- i,
znanstvenici ce nastojati da
prouce i oblike organiziranog otpora
jugoslavenskih zatocenika u njima.
Koliko je to slozen posao, najbolje
potvrduju podaci da je na tlu Jugosla-vij- e
od 1941. do 1945. bio 71 koncentra-cion- i
i sabirni logor, oko 330 istraznih
i drugih zatvora, a da su naSi gradani
istodobno bili internirani u 694muci-list- a
izvan granica zemlje.
"Jugoslaveni u fasistickim logori-ma"
je zajednicki pothvat oko 480
znanstvenih instituta iz svih repu-blik- a
i pokrajina koji koordinira In-stit- ut
za savremenu historiju u Beo-grad- u.
Mada je inicijativu za taj rad
jos prije deset godina dao Savezni od-b- or
SUBNOR-- a Jugoslavije, ozbiljni-je- m
' popunjavanju historiografske
"praznine" pristupilo se tek 1982. Ob-jasnjavaj-uci
zbog cega jugoslavenska
nauka u objelodanjivanju istine o
borbi svojih gradana u fasistickim lo-gorima
tolikokasni, predsjednik dru-stvenog
savjeta projekta Tomo Tur-nh- er kaze:
Jednom se u gradskom pozoristu
neocekivano razbolela glavna glumi-ca- .
Premijera je visila o koncu i tada
se reziser odlucio na rizik — hitnoje
zamenio bolesnu umetnicu mladom
statistkinjom iz masovne scene, koja
je, kako se isppstavilo, znala ulogu na-pam- et
I, ma koliko cudno bilo, dogo-dil- o
se cudo — statistkinja je upropa-stil- a
ulogu posto se ispostavilo da je
apsolutno netalentovana.
U jednom pozoristu oslobodilo se
mesto prvog glumca. Na audiciju,
celu komisiju je zapanjio spoljasnos-cu- ,
blistavom obdarenoscu i majstor-stvo- m maldi glumac K. Ali, ma koliko
cudno bilo, onje odmah bio primljen,
uprkos tome stoje na to mesto preten-dova- o
sin glavnog rezisera, nacisto li-se- n
bilo kakvih glumackih osobina.
Naredna najbanalnija filmska mu-zick- a
komedija rezisera I., kao i obic-no- ,
neslavno je propala — bioskopske
sale bile su prazne. Ali, uprkos ubi-stveni- m prikazima u stampi, ma ko-liko
cudno bilo, njemu vise nisu dali
da rezira filmove i otpustili su ga iz
filmske organizacije zbog strucne ne-podobno- sti.
Televizija je, u nedelju uvece, ko
zna po koji put, emitovala veoma los
film. Ali, ma koliko cudno bilo, u mno-gi- m porodicama televizore nisu is-kljuciv-ali.
Njega, u vreme prikaziva-nj- a
filma, nisu cak ni nameravali da
ukljuce.
— Dugo je medu borcima bilo ras-prostranje- no uvjerenje da bivsi logo-ras- i, zatvorenici i sudionici pokreta
otpora drugih zemalja i nisu uistinu
bili — borci. Na njihov doprinos anti-fasistick- oj borbi gledalo se s omalo-vazavanje- m,
pa im se i status ravnopr-vni- h sudionika rata nakon oslobode-nj- a
zemlje tesko priznavao. Neade-kvatn- o vrednovanje stradanja i ot-pora
tih ljudi imalo je za posljedicu
i odsustvo cjelovite znanstvene ob-ra- de
ove komponente nase novije his-torije.
Sve do projekta "Jugoslaveni u
fasistickim logorima", istrazivanja o
toj temi obavljali su pojedinacno, na
vlastitu inicijativu, sami internirci.
Rezultat visegodisnjeg istrazivanja
rada na cjelovitom proucavanju
borbe jugoslavenskih gradana u logo-rima,
zatvorima i pokretima otpora
bit ce predstavljen u tridesetak mo-nograf- ija
koje ce se postupno objav-ljiva- ti
do 1989. godine. Grada se pri-kupl- ja
uglavnom u nasoj zemlji (izu-cavanje- m
dokumenata, literature, ar-hiv- a,
sjecanja i memoara), ali i istra-zivanje- m
mnogobrojnih arhivskih iz-vo- ra
u inozemstvu. Predvida se da ce
knjige biti stampane kao edicija pod
istim zajednickim naslovom, ali ce to
prvenstveno zavisiti od sredstava
koja su tu svrhu tek treba osigurati.
Cio projekat do faze "rukopisa" inace
financiraju republicke i pokrajinske
samoupravne interesne zajednice
nauke (60 posto), dok je ostatak dobi-ve- n
iz budzeta SIV-- a.
Prva knjiga u okviru projekta "Ju-goslaveni
u faSistickim logorima" pod
naslovom "Njemacki koncentracioni
logor na Crvenom krizu u Nisu i stre-ljan- ja
na Bubnju" objavljena je, pod-sjetim- o,
1983. godine. U toku ove,
prema rijecirrm koordinatora pro-jekta
dr Nikple Zivkovica iz Instituta
za suvremenu historiju, treba oceki-va- ti
da ce iz stampe izaci jos tri 6etiri.