Nase Novine, May 19, 1982

              2- - NASE NOVINE, March 31, 1982.
(Nastavak sa strane 1)
ski, ali samo pod uslovom da
njegovo Clanstvo priznaje da mi u
naSoj Jugoslaviji imamo Sest repub-lik- a
i dvije pokrajine koje su, svojom
voljom, i napotpuno samoupravnoj i
ravnopravnoj osnovi ujedinjeni u
dvrstu bratsku zajednicu — Socija-listidk- u Federativnu Republiku
Jugosiaviju.
U toj zajednici svaki od naSih
naroda ili narodnosti ima svoju
republiku ili pokrajinu. Medutim,
ovdje treba imati u vidu i jednu
drugu veoma vaznu Cinjenicu, a ta
je, da smo mi i u samoj Jugoslaviji
medusobno toliko izmijeSani i pomi-jeSan- i,
da nema ni jedne republike ili
pokrajine koja je etnifcki "Cista" —
пебак ni Slovenija ili Makedonija. U
Sloveniji, na primjer, ima nekoliko
stotina hiljada Muslimana, Hrvata,
(iako
Ш® j®
je rekao.
Samo cvrsta i jedinstvena Jugoslavija predstavlja
znacajnu snagu. I zauzima mjesto na
svjetskoj sceni. zemlja nikad imala
danas. A, to prije svega, jedinstveni.
Razumije u nasoj zemlji ne da se odrice svoje
nacionalne u vrijeme i
Jugoslaveni.
Bratstvo ijedinstvo moramo dalje brizljivo cuvati. Moramo
i dalje solidarni.
, Bratstvo i jedinstvo velika zaloga buducnosti.
Nikada smijemo posustati u za bratstvo i
intervjua "Mladost", novembra
Srba, Albanaca i drugih, koji tamo
rade, se zasnivaju starijih se tako osje6amo i tako
svoju bududnost, a usto su ostali se izjaSnjavamo), brojka je
onoSto jesu, znaju6i dazive i u jedan jasan dokaz koliko je
svojoj domovini. Sli6no je svuda u apsurdno prigovarati naSim iseljeni- -
svakoj naSoj republici ili pokrajini. '' cima, svoje klubove nazivaju
Uvjeren sam da na svijetu ne jugoslovenskim i se oni u
postoji manje zemlje je nasta-- velikom broju izjaSnjavaju Ju- -
njena tolikim brojem raznih naroda i goslaveni. Na drugoj strani, naSa
narodnosti, je radnifika svih republika i
Jugoslavia. tako sam pokrajina, povezujuci i sredstva,
siguran da nijednazemlja na svijetu prelazi republi6ke granice, stvara
nijetako pravilno rijeSila nacionalno zajednifiko jugoslovensko trziSte i
pitanje, ga je rijeSila ubrzano povezuje ekonomikii
socijalistifcka Jugoslavia. Mi se
time ponosimo, jer to zajedniStvo, u
razlikama, svaki zna da ima
svoju republiku mozda zivi u
drugoj fivrsto nas daleko od
povezuje.
Vi ste i priliku, da
prigodom pojedinih kul- -
turno-umjetniCk- ih druStava Jugo--
su
® ® V
Tito
samo kao takva vidno
nije takav
kao je, zato sto smo
niko treba
pripadnosti. svi smo isto
biti medusobno
je nase
ne borbi jedinstvo.
(Iz listu 29. 1979)
tamo zene, tamo koji
ta ipak
rade joS
Sto
Sto
koja kao
kao Sto to naSa klasa
Ali, isto rad
kao Sto naSe
kad
tamo imali
dva
Nasa
zajednice.
krajeva, naSa je u
poznata i predstavljena kao oni koji nose jugoslovenski
Socijalistidka Federativna Republika
ili u inostranstvu) Jugoslavija. Vi ste, iako
gostovanja
iz
domovine, ili
te Jugoslavije.
kad je prozeta
kad ce biti prozeta
slavije, primijetite bogatstvo duhom, vi oko Jugo-naSe- g
raznolikog folklora. Gotovo slavije, treba da
da ne samo nego ni jedinstvo. Jer, iako je Jugoslavija
Kraja, koji nemaju svoja maia zemija, na zajednicom. Osim
ili I to i a samo
naSe bogatstvo, bogatstvo u Ona tamo uziva veliki ugled,
razlikama i specifi6nostima, koje vodi najprincipijelniju politiku,
u jednu cjelinu, u zajedniStvu i
bratstvu i jedinstvu.
Postoje jos" vazna elementa
koji nas cvrsto spajaju. To
brakovi i naSa radnifika
prestiz
se,
AH, mi,
Na kraju zemlja
i naziv.
svoje rodene sinovi
potomci
narofiito danas,
i vje6ito Titovim
veliko takve, Titove
gradite 6vrsto
nema, regije,
naroana reianvno
svoje
veliko velika.
bori
spaja
Prema
tome,
se za mir, njen glas se poStuje u
Organizaciji ujedinjenih nacija, bori
se protiv podvajanja svijeta
blokove itd. itd. Prema tome svaki
naS koji nije zatrovan
klasa. Iako nisu samo faSisti6kom (ustaSkom i 6etni6kom)
brakovi uzrok Sto se u ideologijom, moze samo sa pono- -
popisu i po naSih gradana som гебе potiCe iz Titove
izjasnili kao Jugosloveni (ima nas i Jugoslavije.
Published Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 185
Spadlna Ave., Toronto, Ont. MST 2C8. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACK! SAVET: Mllo§ Grubld, Vojln Grblc, Josip KovaSid, Stanko Muldeka,
Mllena Bozli, Mca ЈигШб, Ana Durovid, Lepa Rajnovld, Borlslav NeSkovic,
Rozallla Divjakovie, Duro Mallkovlf, Ivan Pribanii, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanld, Pavkovld, Ostofa Kova6evl6, Viktor Arar, Duian Stanar, Milljan
Petrovli, John Severinskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanii, Paul
Kuilnld, Boban, Pako Dmltrovid, Millca Mluchln, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic (Glavnl I odgovornl urednlk), Stjepan
MloSii (dru5tveno-pollti6k- a pitanja), Daniel Plxlades (druStvena pitanja I
knjiievnost), Katarlna Kostid (poezija I aktuelne teme), Jelena Gavrllovld (literature
I umetnost za decu), Bosko Mladenovli, Anka Noiinli.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnlk (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles),
Boto Spadek (New York), Frank Fudurld (Vancouver),
Josip Stanld - Stanlos (Rim, Itailja).
SPECIJALNI SARAONICI: Prof. Vladislav Tomovl6 (nauka i drustvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstika u Americl), Anton Kostolec
(reportaie i pride iz useljenltkog ilvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovlc, Luka Markovli, Petar Kurtld,
Mlloi Kordii, Aloksandar Clrli, Strahlna Maletli.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodii, Aron Koen, Jordan Vasiljevld. IZ JUGOSLAVIJE:
Af. Vaslllevlc — Lilo
Subscription: S20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novlne" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosl S20.00 godisnje; pojedinl
prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zahtjev. "Na5e novlne" su паз1ос1л'к
"Jedinstva", kome su prethodlll listovl "Novosti", "Srpski Glasnlk", "Edlnost"
"Slobodna Misao", "Pravda" I "Sorba", kao I "Narodnog Glasnlka" I drugih
naprednih llstova koji su mu prethodlll u Sjedlnjenim Drzavama.
Medutim, da me se bi pogreS-n- o
shvatilo, moram rascistiti joS
neke Cinjenice. Naime, sve ovo Sto
je dosad гебепо, ne treba da bude
shvadeno, kao da je isklju6ivo
pravilno dase iseljenici izjaSnjavaju
kao Jugosloveni ili da, svoje klubove
nazivaju samo jugoslovenskim.
Naprotiv, nikakve greSke niti grijeha
nema ni u tome, ako neki klub nosi
nacionalni naziv — hrvatski, srpski,
slovenafiki, makedonski, crnogor-sk- i,
muslimanski, pa i albanski ili
madarski, jer iako se oni tako zovu
svi su oni jednako jugoslavenski kao
svijetu
Vazno je samo ti klubovi
odrzavaju rodoljubive veze i odnose
sa naSom zemljom, bilo to preko
"svoje" matifine republike ili
ili sa Jugoslavijom kao cjeli-no- m. Na kraju krajeva, kogod odria-v- a
rodoljubive odnose sa jednom od
naSih republika, taj odr-za- va odnose sa ciielom naSnm
ona je toga,
kola narodne noSnje. je medunarodnoj svjetskoj pozornici klubova, ne oni
se
mjeSoviti
na
iseljenik
mjeSoviti
su zadnjem
milion da da
every
Bola
Ivan
ne
to, da
pokra-jine
istodobno
vedina tih
koji imaju
nciiiiv jugosiovensKi, OKupijaju u
svojim redovima i pripadnike drugih
naroda i narodnosti, a ne samo
"svoje" nacionalne.
Stoga, ponavljam, neka nam' to
bude jasno, nikakve greSke nema u
tome ako neki klub nosi nacionalni
naziv. Jedino, u ovom sluiaju,
moramo potpuno razlikovati nacio-nalno
od nacionalistidkog. Nacio-nalno
je ako neki poSteni patriota
cijeni svoju istoriju i svoj narod, ali
ne mrzi pripadnike drugih naroda i
narodnosti u Jugoslaviji. Naciona-Nsti6k-o
je, ako pojedinac istifie
svoju naciju iznad drugih, ako mrzi
pripadnike svih drugih naroda i narodnosti u Jugoslaviji, ako trazi
"slobodnu drzavu" za svoju naciju I to izvan naSeg federal isti6kog sis-tem- a, ako mu je CIA saveznik u
borbi protiv naSe zemlje. Eto, to je
nacionalisti6ko, to je jasnije receno
ustaSko i 6etni6ko, ili albansko
irendetistifiko.
Prema tome, takvi klubovi i takve
organ izacije nemaju niSta nacional-no,
vec antinacionalno u sebi. To je
oloS koji sluzi i davolu, samo da bi
naSkodio zemlji iz koje potice. Takvi
treba da budu prezreni od svih
ist'frtsW patriotskih iseljenika. Bez
obzira Sto su nam, na Kosovu,
uglavnom zbog naSe dobroduSnosti
i nebudnosti, u'ovoj protekloj godini
stvorili neSto neprilika, oni su
nemocni i prezreni u naSoj zemlji.
NaSa socijalistidka zajednica ci-jeni
I uvijek'"je cijenila sve ono Sto
Nasi citaoci brinu o svom listu.
Sve veci broj njih se ukljucuje u
kampanju za njegovo prosirenje.
Poceo je intenzivniji odziv na nas
apel da je za potpuni uspeh
kampanje dovoljno da svaki citalac
nade samo jednog novog pretplat-nik- a.
Pored povecanja broja novih
pretplatnika, za sirenje stampe
veoma je znacajno uredno obnav-Ijanj- e
starih pretplata.
U nekim mestima, a to se odnosi
pre svega na Vancouver, bilans u
pogledu obnova je veoma zadovo-Ijavajuc- i.
Zato su zasluzni nasi
odani aktivisti (zovemo ih povere-ni- ci
za stampu) koji uredno prove-ravaj- u
adresar "Nasih novina",
potsecaju pretplatnike na njihove
obaveze i u najvecem broju sluca-jev- a
licno ih posecuju da bi
prikupili novae za obnove i fond
lista. Po drugi put cemo istaci
zasluge Franka Fuduricha, naseg
najagilnijeg poverenika. Njegov
doprinos u odrzavanju i sirenju
napredne stampe je od neprocenji-vo- g
znacaja. Pored druga Fuduri-cha,
istice se jos nekoliko clanova
Jugoslovenskog penzionerskog
kluba u Vancouveru, po svojoj
revnosti.
U drugim mestima takode imamo
zasluznih poverenika za Stampu.
Od pocetka ove godine, narocito
su se istakli u svom radu na
prikupljanju obnova i priloga: Lepa
Rajnovic, Toronto; Josip Kovadic,
Hamilton; Jovica Ocokoljic, Niaga-ra
Falls; V. Blazina, Thunder Bay;:
T. Tomljenovic i I. Boban, Thunder
Bay (u prikupljanju oglasa); Lary
Blazevic, Sudbury; M. Siaus i I.
Pribanic, Vancouver; Dusan
Putnik, Chicago; Paul Kucinich i
Louis Gregurec, Parma, Ohio;
Magdalena Andrasic, Akron, Ohio.
Mnogi nasi citaoci sa ovog
kontinenta redovno objavljuju pret-plat- u
za svoju familiju i prijatelje u
Jugoslaviji.
Veliki je doprinos poverenika
odbora za stampu u vecim
mestima: Pittsburghu, New Yorku,
San Pedru, Los Angelesu, Van-couveru,
Thunder Bayu, Sudburyu,
Windsoru, koji se staraju za dos-tavljan- je
priloga sa priredbi, bilo da
su one organizovane u korist "NN"
ili u neke druge svrhe.
UZMITE UCESCA U KAMPANJI
ZA PROSIRENJE STAMPE!
naSi rodoljubivi iseljenici 6ine za
uspostavljanje sve boljih prijatelj-ski- h odnosa izmedu zemalja u
kojima ti iseljenici live i njihove
rodene domovine. Sam Tito je to
6esto isticao i govorio kako su nam
iseljenici naSi najbolji ambasadori.
Nama je potrebno da iseljenici grade
solidarne medusobne odnose, da se
korektno odnose prema gradanima
zemlje u kojoj zive, jer 6e na taj
naCin biti poStovani. A svi oni koji
se izdajni6ki odnose prema svojoj
rodenoj domdvmVyiSee' naSkoditi
zemlji u kojoj "zJve i iz koje rovare,
nego nama u Jugoslaviji.
Luka Markovic
(Beograd)