Nase Novine, May 26, 1982

              VOL. 51, NO. 14(498)
1агадЛЦЦ.ЈЦДЈ.Ц1И1ТИЧ..У тшик.ти.ЋЈтпл.т. w'_.i,wvwwwvm,!#v?.H-wnmw-!'vwi!ri-!--rm- m
$1 РЧ E3
Preasednik SAD Ronald Reagan
uskoro treba da posetL Barbados. Na
putu od aerodroma prema Bridge-town
on ce u kavalkadi automobila,
proci i pored amerifike fabrike
tekstila "Opelike". U ovoj se fabrici
prave uniforme i odela za bolnice,
radnice zaraduju od 30 do 37 dolara
nedeljno.
Nedavno je Reagan najavio svoj
Plan inicijativa za Karipski bazen i
njega treba da proda sa licnim
kontaktima i u Barbadosu. Medu-ti- m,
ameriCki menadzeri "Opelike"
otpustili su 128 do 150 radnica sa
posla samo zato Sto su one htele
pristupiti u uniju. Najveda unija na
ovom istocno-karipsko- m ostrvu Bar-bados
Workers Union poCela je da
ispituje namere i cilj Reaganova
plana za karipske zemlje i doSIa je
do raznih "otkrica".
Reaganov zahtev da se amerifikim
investitorima na karipskim ostrvima
daju porezne olakSice znafii samo da
ce se oni viSe okoristiti nego narod
Barbadosa. RadniSka unija Barda-dos- a
(Barbados Workers Union)
iznela je podatke koji su potvrdeni u
proSlosti sa praksom u Puerto Rico
a 6iji je model industrijalizacije
prihvatila vlada Barbadosa.
"Ameri6ki biznismeni dolaze i
investiraju na karipskim ostrvima i
smatraju da imaju sva legalna i
moralna prava da zabrane radnicima
udruzivanje u sindikate".
Caribbeancongres of tabor (Karip-ski
Kongres rada) izrazio je "zabri-nuto- s
zbog vojnih manevara koji se
odrzavaju u regiji. Karipska ostrva
sve viSe se uvlace u politifike
smicalice SAD u Centralnoj Amerlci.
Zato je od vitalne vaznosti da se
naSa regija proglasi "zonom mira"
tako da bi naSi narodo dobili ono §o
zele i обекији".
Mnogi radnifiki funkcioneri u Bar-badosu,
a i drugde, izjasnili su se
protiv "inicijative u Karipskom ba-zen- u"
jer smatraju da bi ta inicijativa
trebala biti sprovodena od strane
naroda i svih slojeva druStva u ovom
podruCju a ne od strane ameriCkog
kapitala koji ne vodi габипа o
interesima zemalja u torn podru6ju.
Znafcajno je spomenuti da se i
kanadski Visoki komesar za Barba-dos
i IstoCne Karibe, Allan Roger
slaze sa Reaganom. On smatra da
sa americki biznismeni imali svoje
interese u ovom podrudju joS odav-n- o
i da je sada sasvim prirodno da te
svoje interese povecaju i zaStite od
socijalnih izmena.
Postavlja se pitanje da li ce se 128
radnica u "Obelika" ameri6kom pre-duze- cu
vratiti na posao sa pravima
da pripadaju sindikatu ili ce na
njihovo mesto do6i druge koje 6e
obecati da u svojim redovima nece
osnivati unije.
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, APRIL 7, 1982.
Americke kompanije koje ucenju-j- u
mnoge vlade po karibskim ostr-vima
pribegavaju svim metodama u
borbi protiv sindikata na Karibima
koje su isprobavali pritiv radniStva u
Americi tridesetih godina.
Miriam Bartleet, otpuStena radnica
iz "Opelica Ltd. " u Barbadoru izjavi-l- a
je da "kompanije (ameridke,
kanadske) dolaze ovamo da zgrnu
§to viSe novaca dok istovremeno
zabranjuju nama da se organizujemo
u radnidke unije". #4#
' Vfr Vжшf'к"Ж£ Ж( -- ж1 . t T-s- Si .$8 ШШШГ? "v" Wsi.UJSYblit-l-iriPli.JчC.
jHHaw-rtvy- . '.tt-'-ffllU'kz-m
Glumica, Joanne Woodward, is-takn- uta je kao predstavnik i zastup-ni- k
za STAR (Stop the Arms Race).
Stop trci u naoruzanju, grupu ame-rifiko- g
mirovnog pokreta koja je
obedala da sakupi milion potpisa za
mir do 8. marta 1983. godine a liste
potpisnika ce biti игибепе sedi'Stima
NATO pakta i Beloj ku6i u Washing-ton- u.
Ova grupa organizovana je od
strane Medunarodne lige 2ena za mir
i slobodu i u njoj se nalaze mnoge
istaknute li6nosti i osobe iz filmske
industrije kao Sto su Warren Beatty i
Mario Thomas.
"Te§ki teror nad naSom situaci-jom- "
povecanje trke u naoruzanju,
podstakli su me da kaiem STOP.
Kao glimica i osoba u javnom iivotu
smatram da je veoma va2no da se i
moj glas Cuje sa onim glasovima
koji ce zaustaviti povecanje naoru-zanja- "
— izjavila je glumica Joane
Woodward.
STAR (Stop the Arms Race) je
ANDREI A. GROMYKO
Sovjetski ministar vanjskih poslova,
Andrei Gromiko, posjetio e Jugosla-vij- u.
Glavna tema njegovih razgovora
sa jugoslavenskim rukovodiocima
bila je naoruzanje.
OTPUSTANJA SA POSLA
General Motors korporacija je
najavila otpuStanje i750 radnika u
Oshawi.
White Farm Equipment Canada
Ltd. u Brantfordu (Ontario) je otpus-til-a
925 uposlenika.
International Nickel Co. (INCO) je
otpustila joS 189 radnika u Sudbury
— ukupno 850. Ova kompanija je
ranije zapoSljavala 18.000 ljudi,
danas zapoSljava 10.700.
PORAST BROJA NEZAPOSLENIH
U U.S.A.
U mjesecu martu povecao se broj
nezaposlenih u Sjed. Drzavama za
279.000 i ukupno iznosi 9 milijuna i
900 hiljada. To predstavlja 9 posto
ukupnog broja prijavljenih za rad.
Pored toga, jedan milijun i 300
hiljada su prestali da traze posao.
Ali bi se oni ubrojili, onda broj
nezaposlenih iznosi 11,200.000.
zapoCeo kampanju koja odrzava
nazaustavno Sirenje pokreta mira u
SAD koji je vec do sada organ izovao
na hiljade naucnika, doktora, advo-kat- a
i drugih intelektualaca koji su
odlufiili da stanu na put Reaganovoj
politici na ivici rata.
Razni pokreti i inicijative ukljufiile
su preko 20.000 dobrovoljaca koji
rade u kampanjama Sirom svih
ameri6kih drzava.
DEMONSTRACIJE PROTIV
SALVADORSKIH "IZBORA"
U Kanadi, Sjed. Drzavama i mno-gi- m
evropskim zemljama odrzane su
demonstracije protiv tih "izbora". U
Washingtonu je demonstriralo
20.000 ljudi. U Kanadi demonstra-cije
su odrzane u Torontu, Montrea-lu- ,
Saskatoonu, Edmontonu, Que-bec- u
i drugim mjestima. Ministar
vanjskih poslova MacGuigan se vrlo
lo§e proveo u Vancouveru.
Mjgoslav VVfeekly
1
A Community
Newspaper
Established 1931
ДЖИ:нс-вац'Ц'КЈГ..ч-(г,.--1цвц-.ц.-ата- ч
50 CENTS PER COPY
I@fiin ©rotiw
BEOGRAD (Tan jug) — U povodu
Medunarodnog dana za eliminaciju
rasne diskriminacije i aparthejda,
predsjednik PredsjedniStva SFRJ
Sergej Kraigher uputio je poruku
PredsjedniStva SFRJ specijalnom
komitetu OUN za borbu protiv
aparthejda. U poruci se izraiava
puna podrSka naporima koje Ujedi-nje- ni
narod i dine za uskladenje svih
oblika rasizma, rasne diskriminacije
. aparthejda, tih najgrubljih oblika
negiranja prava dovjeka i osnovnih
sloboda, koji predstavljaju zlodin
protiv savjesti i dostojanstva dovje-danstv- a.
Privriena ciljevima i principima
Ujedinjenih naroda, kaie se u poru-ci,
Jugoslavia zajedno s drugim
hesvrstanim zemljama stalno i prin-cipijel- no
zahtijeva hitno i neodgodi-v- o
rje&avanje problema aparthejda
na jugu Afrike na osnovu poStovanja
prava na samoopredjeljenje i nacio-naln- u
nezavisnost principa Povelje
UN, univerzalne deklaracije o Ijud-ski- m
pravima i deklaracije o davanju
nezavisnosti kolonijalnim zemljama
i narodima. Dalje se istide da je u
borbi za iskorjenjivanje aparthejda
danas viSe nego ikada potrebna
medunarodna solidarnost s ugnje-teni- m
narodima Tanzanije i Namibi-j- e
i s njihovom oslobodiladkom
borbom.
JugosBavija
BEOGRAD (Tanjug) — Na poziv
Savezne konferencije SSRNJ u Ju-gosla- viji
je u viSednevnom posjetu
boravila delegacija salvadorskog
pokreta "Narodne snage oslobode-nja- "
(FPL — Farabundo Marti), koju
je vodio vrhovni komandant FPL
Salvador Caetano Carplo — Marcial,
koji je istodobno i 6lan jedinstvene
vrhovne komande Fronte Farabundo
Marti za nacionalno oslobodenje
(FMLN).
U toku razgovora s jugoslavenske
strane ponovno je istaknuta podrSka
i solidarnost s borbom salvadorskog
naroda protiv diktature kao i protiv
strane intervencije, pritiska i mijeSa-nj- a
u unutraSnje stvari Salvadora.
Takoder je ponovno naglaSen jugos-lavens- ki
stav da su Fronta Farabun-do
Marti za nacionalno oslobodenje
i Demokratska revolucionama fronta
(FMLN-FD- R) koji izrazavaju interese
ogromne vecine salvadorskog naro-da
nezaobilazan faktor u pronalaie-nj- u
rjeSenja unutraSnje krize u
Salvadoru.
Ocjenjeno je da izbori koje prip-rem- a
vladajuca diktatorska hunta,
bez ravnopravnog sudjelovanja svih
politickih snaga i najSirih druStvenih
slojeva, ne mogu dati legitimitet
vladajudem reiimu koji vrSi masovni
masakr nad salvadorskim narodom.
U Uvjetima koji sada vladaju u
Salvadoru ti izbori bi predstavljali
obicnu farsu i politidku prevaru kojoj
treba da se obmane medunarodno
javno mnijenje.