000180 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL. 51, NO. 14(498) 1агадЛЦЦ.ЈЦДЈ.Ц1И1ТИЧ..У тшик.ти.ЋЈтпл.т. w'_.i,wvwwwvm,!#v?.H-wnmw-!'vwi!ri-!--rm- m $1 РЧ E3 Preasednik SAD Ronald Reagan uskoro treba da posetL Barbados. Na putu od aerodroma prema Bridge-town on ce u kavalkadi automobila, proci i pored amerifike fabrike tekstila "Opelike". U ovoj se fabrici prave uniforme i odela za bolnice, radnice zaraduju od 30 do 37 dolara nedeljno. Nedavno je Reagan najavio svoj Plan inicijativa za Karipski bazen i njega treba da proda sa licnim kontaktima i u Barbadosu. Medu-ti- m, ameriCki menadzeri "Opelike" otpustili su 128 do 150 radnica sa posla samo zato Sto su one htele pristupiti u uniju. Najveda unija na ovom istocno-karipsko- m ostrvu Bar-bados Workers Union poCela je da ispituje namere i cilj Reaganova plana za karipske zemlje i doSIa je do raznih "otkrica". Reaganov zahtev da se amerifikim investitorima na karipskim ostrvima daju porezne olakSice znafii samo da ce se oni viSe okoristiti nego narod Barbadosa. RadniSka unija Barda-dos- a (Barbados Workers Union) iznela je podatke koji su potvrdeni u proSlosti sa praksom u Puerto Rico a 6iji je model industrijalizacije prihvatila vlada Barbadosa. "Ameri6ki biznismeni dolaze i investiraju na karipskim ostrvima i smatraju da imaju sva legalna i moralna prava da zabrane radnicima udruzivanje u sindikate". Caribbeancongres of tabor (Karip-ski Kongres rada) izrazio je "zabri-nuto- s zbog vojnih manevara koji se odrzavaju u regiji. Karipska ostrva sve viSe se uvlace u politifike smicalice SAD u Centralnoj Amerlci. Zato je od vitalne vaznosti da se naSa regija proglasi "zonom mira" tako da bi naSi narodo dobili ono §o zele i обекији". Mnogi radnifiki funkcioneri u Bar-badosu, a i drugde, izjasnili su se protiv "inicijative u Karipskom ba-zen- u" jer smatraju da bi ta inicijativa trebala biti sprovodena od strane naroda i svih slojeva druStva u ovom podruCju a ne od strane ameriCkog kapitala koji ne vodi габипа o interesima zemalja u torn podru6ju. Znafcajno je spomenuti da se i kanadski Visoki komesar za Barba-dos i IstoCne Karibe, Allan Roger slaze sa Reaganom. On smatra da sa americki biznismeni imali svoje interese u ovom podrudju joS odav-n- o i da je sada sasvim prirodno da te svoje interese povecaju i zaStite od socijalnih izmena. Postavlja se pitanje da li ce se 128 radnica u "Obelika" ameri6kom pre-duze- cu vratiti na posao sa pravima da pripadaju sindikatu ili ce na njihovo mesto do6i druge koje 6e obecati da u svojim redovima nece osnivati unije. TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, APRIL 7, 1982. Americke kompanije koje ucenju-j- u mnoge vlade po karibskim ostr-vima pribegavaju svim metodama u borbi protiv sindikata na Karibima koje su isprobavali pritiv radniStva u Americi tridesetih godina. Miriam Bartleet, otpuStena radnica iz "Opelica Ltd. " u Barbadoru izjavi-l- a je da "kompanije (ameridke, kanadske) dolaze ovamo da zgrnu §to viSe novaca dok istovremeno zabranjuju nama da se organizujemo u radnidke unije". #4# ' Vfr Vжшf'к"Ж£ Ж( -- ж1 . t T-s- Si .$8 ШШШГ? "v" Wsi.UJSYblit-l-iriPli.JчC. jHHaw-rtvy- . '.tt-'-ffllU'kz-m Glumica, Joanne Woodward, is-takn- uta je kao predstavnik i zastup-ni- k za STAR (Stop the Arms Race). Stop trci u naoruzanju, grupu ame-rifiko- g mirovnog pokreta koja je obedala da sakupi milion potpisa za mir do 8. marta 1983. godine a liste potpisnika ce biti игибепе sedi'Stima NATO pakta i Beloj ku6i u Washing-ton- u. Ova grupa organizovana je od strane Medunarodne lige 2ena za mir i slobodu i u njoj se nalaze mnoge istaknute li6nosti i osobe iz filmske industrije kao Sto su Warren Beatty i Mario Thomas. "Te§ki teror nad naSom situaci-jom- " povecanje trke u naoruzanju, podstakli su me da kaiem STOP. Kao glimica i osoba u javnom iivotu smatram da je veoma va2no da se i moj glas Cuje sa onim glasovima koji ce zaustaviti povecanje naoru-zanja- " — izjavila je glumica Joane Woodward. STAR (Stop the Arms Race) je ANDREI A. GROMYKO Sovjetski ministar vanjskih poslova, Andrei Gromiko, posjetio e Jugosla-vij- u. Glavna tema njegovih razgovora sa jugoslavenskim rukovodiocima bila je naoruzanje. OTPUSTANJA SA POSLA General Motors korporacija je najavila otpuStanje i750 radnika u Oshawi. White Farm Equipment Canada Ltd. u Brantfordu (Ontario) je otpus-til-a 925 uposlenika. International Nickel Co. (INCO) je otpustila joS 189 radnika u Sudbury — ukupno 850. Ova kompanija je ranije zapoSljavala 18.000 ljudi, danas zapoSljava 10.700. PORAST BROJA NEZAPOSLENIH U U.S.A. U mjesecu martu povecao se broj nezaposlenih u Sjed. Drzavama za 279.000 i ukupno iznosi 9 milijuna i 900 hiljada. To predstavlja 9 posto ukupnog broja prijavljenih za rad. Pored toga, jedan milijun i 300 hiljada su prestali da traze posao. Ali bi se oni ubrojili, onda broj nezaposlenih iznosi 11,200.000. zapoCeo kampanju koja odrzava nazaustavno Sirenje pokreta mira u SAD koji je vec do sada organ izovao na hiljade naucnika, doktora, advo-kat- a i drugih intelektualaca koji su odlufiili da stanu na put Reaganovoj politici na ivici rata. Razni pokreti i inicijative ukljufiile su preko 20.000 dobrovoljaca koji rade u kampanjama Sirom svih ameri6kih drzava. DEMONSTRACIJE PROTIV SALVADORSKIH "IZBORA" U Kanadi, Sjed. Drzavama i mno-gi- m evropskim zemljama odrzane su demonstracije protiv tih "izbora". U Washingtonu je demonstriralo 20.000 ljudi. U Kanadi demonstra-cije su odrzane u Torontu, Montrea-lu- , Saskatoonu, Edmontonu, Que-bec- u i drugim mjestima. Ministar vanjskih poslova MacGuigan se vrlo lo§e proveo u Vancouveru. Mjgoslav VVfeekly 1 A Community Newspaper Established 1931 ДЖИ:нс-вац'Ц'КЈГ..ч-(г,.--1цвц-.ц.-ата- ч 50 CENTS PER COPY I@fiin ©rotiw BEOGRAD (Tan jug) — U povodu Medunarodnog dana za eliminaciju rasne diskriminacije i aparthejda, predsjednik PredsjedniStva SFRJ Sergej Kraigher uputio je poruku PredsjedniStva SFRJ specijalnom komitetu OUN za borbu protiv aparthejda. U poruci se izraiava puna podrSka naporima koje Ujedi-nje- ni narod i dine za uskladenje svih oblika rasizma, rasne diskriminacije . aparthejda, tih najgrubljih oblika negiranja prava dovjeka i osnovnih sloboda, koji predstavljaju zlodin protiv savjesti i dostojanstva dovje-danstv- a. Privriena ciljevima i principima Ujedinjenih naroda, kaie se u poru-ci, Jugoslavia zajedno s drugim hesvrstanim zemljama stalno i prin-cipijel- no zahtijeva hitno i neodgodi-v- o rje&avanje problema aparthejda na jugu Afrike na osnovu poStovanja prava na samoopredjeljenje i nacio-naln- u nezavisnost principa Povelje UN, univerzalne deklaracije o Ijud-ski- m pravima i deklaracije o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima. Dalje se istide da je u borbi za iskorjenjivanje aparthejda danas viSe nego ikada potrebna medunarodna solidarnost s ugnje-teni- m narodima Tanzanije i Namibi-j- e i s njihovom oslobodiladkom borbom. JugosBavija BEOGRAD (Tanjug) — Na poziv Savezne konferencije SSRNJ u Ju-gosla- viji je u viSednevnom posjetu boravila delegacija salvadorskog pokreta "Narodne snage oslobode-nja- " (FPL — Farabundo Marti), koju je vodio vrhovni komandant FPL Salvador Caetano Carplo — Marcial, koji je istodobno i 6lan jedinstvene vrhovne komande Fronte Farabundo Marti za nacionalno oslobodenje (FMLN). U toku razgovora s jugoslavenske strane ponovno je istaknuta podrSka i solidarnost s borbom salvadorskog naroda protiv diktature kao i protiv strane intervencije, pritiska i mijeSa-nj- a u unutraSnje stvari Salvadora. Takoder je ponovno naglaSen jugos-lavens- ki stav da su Fronta Farabun-do Marti za nacionalno oslobodenje i Demokratska revolucionama fronta (FMLN-FD- R) koji izrazavaju interese ogromne vecine salvadorskog naro-da nezaobilazan faktor u pronalaie-nj- u rjeSenja unutraSnje krize u Salvadoru. Ocjenjeno je da izbori koje prip-rem- a vladajuca diktatorska hunta, bez ravnopravnog sudjelovanja svih politickih snaga i najSirih druStvenih slojeva, ne mogu dati legitimitet vladajudem reiimu koji vrSi masovni masakr nad salvadorskim narodom. U Uvjetima koji sada vladaju u Salvadoru ti izbori bi predstavljali obicnu farsu i politidku prevaru kojoj treba da se obmane medunarodno javno mnijenje.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 26, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-04-07 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000148 |
Description
Title | 000180 |
OCR text | VOL. 51, NO. 14(498) 1агадЛЦЦ.ЈЦДЈ.Ц1И1ТИЧ..У тшик.ти.ЋЈтпл.т. w'_.i,wvwwwvm,!#v?.H-wnmw-!'vwi!ri-!--rm- m $1 РЧ E3 Preasednik SAD Ronald Reagan uskoro treba da posetL Barbados. Na putu od aerodroma prema Bridge-town on ce u kavalkadi automobila, proci i pored amerifike fabrike tekstila "Opelike". U ovoj se fabrici prave uniforme i odela za bolnice, radnice zaraduju od 30 do 37 dolara nedeljno. Nedavno je Reagan najavio svoj Plan inicijativa za Karipski bazen i njega treba da proda sa licnim kontaktima i u Barbadosu. Medu-ti- m, ameriCki menadzeri "Opelike" otpustili su 128 do 150 radnica sa posla samo zato Sto su one htele pristupiti u uniju. Najveda unija na ovom istocno-karipsko- m ostrvu Bar-bados Workers Union poCela je da ispituje namere i cilj Reaganova plana za karipske zemlje i doSIa je do raznih "otkrica". Reaganov zahtev da se amerifikim investitorima na karipskim ostrvima daju porezne olakSice znafii samo da ce se oni viSe okoristiti nego narod Barbadosa. RadniSka unija Barda-dos- a (Barbados Workers Union) iznela je podatke koji su potvrdeni u proSlosti sa praksom u Puerto Rico a 6iji je model industrijalizacije prihvatila vlada Barbadosa. "Ameri6ki biznismeni dolaze i investiraju na karipskim ostrvima i smatraju da imaju sva legalna i moralna prava da zabrane radnicima udruzivanje u sindikate". Caribbeancongres of tabor (Karip-ski Kongres rada) izrazio je "zabri-nuto- s zbog vojnih manevara koji se odrzavaju u regiji. Karipska ostrva sve viSe se uvlace u politifike smicalice SAD u Centralnoj Amerlci. Zato je od vitalne vaznosti da se naSa regija proglasi "zonom mira" tako da bi naSi narodo dobili ono §o zele i обекији". Mnogi radnifiki funkcioneri u Bar-badosu, a i drugde, izjasnili su se protiv "inicijative u Karipskom ba-zen- u" jer smatraju da bi ta inicijativa trebala biti sprovodena od strane naroda i svih slojeva druStva u ovom podruCju a ne od strane ameriCkog kapitala koji ne vodi габипа o interesima zemalja u torn podru6ju. Znafcajno je spomenuti da se i kanadski Visoki komesar za Barba-dos i IstoCne Karibe, Allan Roger slaze sa Reaganom. On smatra da sa americki biznismeni imali svoje interese u ovom podrudju joS odav-n- o i da je sada sasvim prirodno da te svoje interese povecaju i zaStite od socijalnih izmena. Postavlja se pitanje da li ce se 128 radnica u "Obelika" ameri6kom pre-duze- cu vratiti na posao sa pravima da pripadaju sindikatu ili ce na njihovo mesto do6i druge koje 6e obecati da u svojim redovima nece osnivati unije. TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, APRIL 7, 1982. Americke kompanije koje ucenju-j- u mnoge vlade po karibskim ostr-vima pribegavaju svim metodama u borbi protiv sindikata na Karibima koje su isprobavali pritiv radniStva u Americi tridesetih godina. Miriam Bartleet, otpuStena radnica iz "Opelica Ltd. " u Barbadoru izjavi-l- a je da "kompanije (ameridke, kanadske) dolaze ovamo da zgrnu §to viSe novaca dok istovremeno zabranjuju nama da se organizujemo u radnidke unije". #4# ' Vfr Vжшf'к"Ж£ Ж( -- ж1 . t T-s- Si .$8 ШШШГ? "v" Wsi.UJSYblit-l-iriPli.JчC. jHHaw-rtvy- . '.tt-'-ffllU'kz-m Glumica, Joanne Woodward, is-takn- uta je kao predstavnik i zastup-ni- k za STAR (Stop the Arms Race). Stop trci u naoruzanju, grupu ame-rifiko- g mirovnog pokreta koja je obedala da sakupi milion potpisa za mir do 8. marta 1983. godine a liste potpisnika ce biti игибепе sedi'Stima NATO pakta i Beloj ku6i u Washing-ton- u. Ova grupa organizovana je od strane Medunarodne lige 2ena za mir i slobodu i u njoj se nalaze mnoge istaknute li6nosti i osobe iz filmske industrije kao Sto su Warren Beatty i Mario Thomas. "Te§ki teror nad naSom situaci-jom- " povecanje trke u naoruzanju, podstakli su me da kaiem STOP. Kao glimica i osoba u javnom iivotu smatram da je veoma va2no da se i moj glas Cuje sa onim glasovima koji ce zaustaviti povecanje naoru-zanja- " — izjavila je glumica Joane Woodward. STAR (Stop the Arms Race) je ANDREI A. GROMYKO Sovjetski ministar vanjskih poslova, Andrei Gromiko, posjetio e Jugosla-vij- u. Glavna tema njegovih razgovora sa jugoslavenskim rukovodiocima bila je naoruzanje. OTPUSTANJA SA POSLA General Motors korporacija je najavila otpuStanje i750 radnika u Oshawi. White Farm Equipment Canada Ltd. u Brantfordu (Ontario) je otpus-til-a 925 uposlenika. International Nickel Co. (INCO) je otpustila joS 189 radnika u Sudbury — ukupno 850. Ova kompanija je ranije zapoSljavala 18.000 ljudi, danas zapoSljava 10.700. PORAST BROJA NEZAPOSLENIH U U.S.A. U mjesecu martu povecao se broj nezaposlenih u Sjed. Drzavama za 279.000 i ukupno iznosi 9 milijuna i 900 hiljada. To predstavlja 9 posto ukupnog broja prijavljenih za rad. Pored toga, jedan milijun i 300 hiljada su prestali da traze posao. Ali bi se oni ubrojili, onda broj nezaposlenih iznosi 11,200.000. zapoCeo kampanju koja odrzava nazaustavno Sirenje pokreta mira u SAD koji je vec do sada organ izovao na hiljade naucnika, doktora, advo-kat- a i drugih intelektualaca koji su odlufiili da stanu na put Reaganovoj politici na ivici rata. Razni pokreti i inicijative ukljufiile su preko 20.000 dobrovoljaca koji rade u kampanjama Sirom svih ameri6kih drzava. DEMONSTRACIJE PROTIV SALVADORSKIH "IZBORA" U Kanadi, Sjed. Drzavama i mno-gi- m evropskim zemljama odrzane su demonstracije protiv tih "izbora". U Washingtonu je demonstriralo 20.000 ljudi. U Kanadi demonstra-cije su odrzane u Torontu, Montrea-lu- , Saskatoonu, Edmontonu, Que-bec- u i drugim mjestima. Ministar vanjskih poslova MacGuigan se vrlo lo§e proveo u Vancouveru. Mjgoslav VVfeekly 1 A Community Newspaper Established 1931 ДЖИ:нс-вац'Ц'КЈГ..ч-(г,.--1цвц-.ц.-ата- ч 50 CENTS PER COPY I@fiin ©rotiw BEOGRAD (Tan jug) — U povodu Medunarodnog dana za eliminaciju rasne diskriminacije i aparthejda, predsjednik PredsjedniStva SFRJ Sergej Kraigher uputio je poruku PredsjedniStva SFRJ specijalnom komitetu OUN za borbu protiv aparthejda. U poruci se izraiava puna podrSka naporima koje Ujedi-nje- ni narod i dine za uskladenje svih oblika rasizma, rasne diskriminacije . aparthejda, tih najgrubljih oblika negiranja prava dovjeka i osnovnih sloboda, koji predstavljaju zlodin protiv savjesti i dostojanstva dovje-danstv- a. Privriena ciljevima i principima Ujedinjenih naroda, kaie se u poru-ci, Jugoslavia zajedno s drugim hesvrstanim zemljama stalno i prin-cipijel- no zahtijeva hitno i neodgodi-v- o rje&avanje problema aparthejda na jugu Afrike na osnovu poStovanja prava na samoopredjeljenje i nacio-naln- u nezavisnost principa Povelje UN, univerzalne deklaracije o Ijud-ski- m pravima i deklaracije o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima. Dalje se istide da je u borbi za iskorjenjivanje aparthejda danas viSe nego ikada potrebna medunarodna solidarnost s ugnje-teni- m narodima Tanzanije i Namibi-j- e i s njihovom oslobodiladkom borbom. JugosBavija BEOGRAD (Tanjug) — Na poziv Savezne konferencije SSRNJ u Ju-gosla- viji je u viSednevnom posjetu boravila delegacija salvadorskog pokreta "Narodne snage oslobode-nja- " (FPL — Farabundo Marti), koju je vodio vrhovni komandant FPL Salvador Caetano Carplo — Marcial, koji je istodobno i 6lan jedinstvene vrhovne komande Fronte Farabundo Marti za nacionalno oslobodenje (FMLN). U toku razgovora s jugoslavenske strane ponovno je istaknuta podrSka i solidarnost s borbom salvadorskog naroda protiv diktature kao i protiv strane intervencije, pritiska i mijeSa-nj- a u unutraSnje stvari Salvadora. Takoder je ponovno naglaSen jugos-lavens- ki stav da su Fronta Farabun-do Marti za nacionalno oslobodenje i Demokratska revolucionama fronta (FMLN-FD- R) koji izrazavaju interese ogromne vecine salvadorskog naro-da nezaobilazan faktor u pronalaie-nj- u rjeSenja unutraSnje krize u Salvadoru. Ocjenjeno je da izbori koje prip-rem- a vladajuca diktatorska hunta, bez ravnopravnog sudjelovanja svih politickih snaga i najSirih druStvenih slojeva, ne mogu dati legitimitet vladajudem reiimu koji vrSi masovni masakr nad salvadorskim narodom. U Uvjetima koji sada vladaju u Salvadoru ti izbori bi predstavljali obicnu farsu i politidku prevaru kojoj treba da se obmane medunarodno javno mnijenje. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000180