Nase Novine, October 28, 1981

              ,'. Т'У- - v. K И- - чјЈ-т-
"' " "-.'-
.!
1 , "fHfrf"r 'vresESfpifp i t i . 41I1 '„ #№:
-'- ", i. ' I. I I ' i
I ., I I' I 1 v. ,1 1 1 :,f V '¥
#
.S
.
8-- NASE NOVINE, September 16, 1981
Uv 'IVf— f
'- -j
Pisci protivtelevizije
U PROTESTNOM PlSMU TELEVIZIJI BEO-GRAD,
UDRU2ENJE KNJI2EVNIKA SRBIJE
NAVODI DA SE NA MALOM EKRANU SVE VISE
ZAPOSTAVLJAJU TV DRAMA, TV SERIJA I
PRIKAZI KNJIGA
Na adresu Televizije Beograd
dana stiglo je protestno pismo
Udruzenja knjizevnika Srbije.
Odgovora joS nema. U medu-vremen- u,
pisci najavljuju svoju
akciju dokazivanja da televizija
zapostavlja umjetni6ki program.
RijeC je u prvom redu o domacim tv
dramama, tv serijama te predstav-Ijanj- u
novih knjiga u dnevniku.
Piscima i nije teSko da pokazu, i
dokazu, kako Televizija Beograd u
posl ijednjih nekoliko godina
gotovo i nije imala dobru dramu.
Odgovor s Televizije (koga joS
nema) mogao bi u ovom slucaju
biti da je to krivica samih pisaca,
jer nisu ponudili dobre tekstove.
Istina, medutim, ima i drugu stranu
medalje: od dramske redakcije, od
urednika, zavisi Sto 6e se od
ponudenog teksta izabrati i
snimiti, a Sto odbiti. Drugim
rijecima, kakvu uredivacku politiku
vodi dramska redakcija, takvu ce
dramu i imati. Da je to tako, pisci
imaju valjane argumente.
Knjizevnik i knjizevni prevodilac
Aleksandar SaSa Petrovic, pred-sjedn- ik
Komisije Udruzjenja
knjizevnika Srbije za materijalni
polozaj stvaralaStva i autorskih
prava (Komisije koja je i potpisala
protestno pismo Televiziji), isti6e
da je Televizija Beograd imala svoje
"zlatno doba" dok je dramsku
sekciju vodio samo Vasilije Popo-vi- c.
Tada se, tvrdi on, svake
sedmice zeljno ocekivala tv drama,
bilo je i dobrih natjefiaja i Siroka
publiciteta, pa 6ak i posebnih tv
dramskih kritika. Tada je Televizija
Beograd objavljivala i antologije tv
drame.
Ne samo da je danas tv drama
slaba nego se rijetko i emitira iz
beogradskog studija. Sve manje se
snimaju i tv serije. Kako stizu
vijesti s televizije, nimalo nisu bolji
izgledi da ce tv drama i tv serija biti
viSe u bliskoj buducnosti. Sto se
tice dramatizacije knjizevnih djela,
tu je stvar joS mrSavija. Dok
' Englezi, Poljaci i drugi narodi
dramatiziraju svoju knjizevnu
baStinu, u nas se ona uporno
zaobilazi. Petrovic istiCe da i te
kakva zlata ima samo u ediciji
"Pedeset romana srpske knjizev-nosti- "
koju prireduje "Nolit".
ObjaSnjenja Televizije, poznata
od prije, da je nastupilo vrijeme
stabilizacije, da televizija ima malo
sredstava, pisci ne prihvacaju tv
drame, pa i tv serije ne staju
mnogo, a da se i ne govori o
prikazu knjiga na televiziji. do-godi- lo
se neSto paradoksalno na
televiziji: Sto je manje domadeg
dramskog i serijskog programa to
su dramske i serijske redakcije sve
Sire, to je viSe urednika. Nekada je
jedan 6ovjek vodio dramsku sekciju
s malim krugom suradnika, a bila
je svakog tjedna tv drama, bilo je
viSe i serija. Danas je viSe urednika
nego drama i serija. Tako novae ide
na administraciju umjesto na
stvaralaStvo. Zbog takve proporcije
i odnosa, i autorski honorari su
maleni, nestimulativni. Za jednu tv
dramu dobiva se 15 — 20.000
dinara. Jedan urednik koji godiSnje
"uredi" tu dramu dobiva dvanaest
mjeseCnih plada u vrijednosti od 12
autorskih honorara namijenjenih
piscima drama.
Krupne su to optuzbe pisaca na
racun Televizije Beograd. Stoga i
nije lako Televiziji da dade zado-voljavaju- 6e
odgovore. Da stvar
bude joS kompliciranija, Televizija
dugo odgada i potpisivanje samo-upravn- og
sporazuma s umjet-niWi- m
udruzenjima, posebno s
Udruzenjem knjizevnika i Udru-zenje- m
dramskih pisaca Srbije. -- Pisci u' torn sporazumu vide
mogucnost sprecavanja gaSenja tv
drama, tv serija i prikaza knjiga na
televiziji.
zavrsene dubrovacke uetne igre.
NASTUPILO OKO 2000
UMJETNIKA IZ 22 ZEMLJE
DUBROVNIK (L. Brailo) - U- - utorak na-vec- er
s Orlandovog stupa spustena je festi-valsk- a
zastava s natpisom Libertas cime
je na simbolican nacin oznaceno da su ovo-godisnj- e;
32. po rfedu Dubrovacke ljetne igre
zavrsene. U toku proteklih 47 festivalskih
dana na Igrama je odrzana 131 priredba,
od cega 54 glazbene, 53 dramske i 24 folk-lorn- e.
U odnosu na planirani broj festival-skih
izvedbi na pocetku sezone. valja napo-menu- ti da su bile otkaza.ne svega (ri pri-redb- e,
i to jedna drarnska i dvije glazbene,
zbog tehnick'ih nemogucnosti, odnosno bo-les- ti
umjetnika.
Ovogodisnji program realiziralo je oko
2000 umjetnika iz Jugoslavije i 2J zemlje
svijeta, od toga i sedam nesvrstanih zema-li-a
(Belgija, SR Njemacka, Poljska, Italija,
Cehoslovacka, Svedska, Madarska. SSSR,
Finska, Britanija. Svicarska, Spanjolska,
SAD, Francuska. Indija, Sri Lanka, Kuba,
Meksiko, Gana i Tunis).
Na Igrama su se predstavile 23 domaca
i 17 inozemnih ansambala, 36 domaci,h i 19
inozemnih solista, a njihovu 131 izvedbu vi-dje- la
su 40.122 posjetioca Kad ovom broju
posjetilaca pridodamo i 20.000 Ijubitelja
umjetnosti koji su se naSli na svecanom
otvaranju lgara, tada dolazimo do impo-zantn- e
brojke od preko 60.000 posjetilaca
ovogodiSnjeg dubrovackog festivala. Za
realizaciju programa koriSten je 2t scenski
prostor. Inace, ratunajuci i 32. festivalsku
sezonu, na Dubrovackim ljetnim igrarna
dosad je ukupno izvedeno 2875 priredbi. od
6ega 1241 dramska, 1216 glazbenih i 418
StediSe
BEOGRAD: StediSama Beo-bank- e
odobravat ce se kredlt za.
ugljen bez uceSca i profakture. To
je . odluka Poslovodnog odbora
Beobanke. Smatrajuci da je to
svrsishodnijeza StediSe, Beobanka
se opredijelila da neposredno
kreditira potroSace umjesto — kao
Sto je to cinila ranijih godina — da
odobrava sredstva radnim organi-zacijam- a
koje se bave prometom
ogrjeva iz kojih su one zatim
kreditirale svoje kupce.
UGLJEN
TUZLA — U prvih sedam mjeseci
oko 27.000 bosansko-hercegovad-k- ih
кораба ugljena, udruzeni u
SOUR Titovi rudnich ugljena
"Kreka-Banovici- ", iskopali su
sedam milijuna i 560 tisuca tona
mrkog ugljena i lignita, ili dva
posto iznad plana. Do kraja godine
— ocjena je — ostvarit ce se
planirana proizvodnja ugljena od
13,7 milijuna tona.
NASTUPI KOGANA I '
NAVARRE
OHRID (Tanjug) — Sovjetski
violinist Leonid Kogan i francuski
violon6elist Andre Navarra gosto-va- li
su u nedjelju naveder u "Svetoj
Sofiji" i potvrdili svoje umjetnicke
vrijednosti. Ova dvojica vrsnih
izvodafia su po broju nastupa na
Ohridskom letu medu vodedima, a
njihova gostovanja su bila i velika
ротоб medunarodnoj afirmaciji i
ugledu ovog festivaJa.
U prepunoj dvorani "Svete
Sofije" Kogan je u pratnji svije
kcerke Nine zapoceo recital izvo-denje- m
Mozartove "Sonate br. 12 u
S-du- ru" i briljantno ga produzio
zvueima Brahmsove "Sonate op. 78
br. 1 u G-dur- u". Bogatstvo muzi6-kogznan- ja
Kogan je pokazao i u
drugom dijelu koncerta "Melanko-Мбпо- т
serenadom" za violinu i
klavir P. I. Cajkovskog. Kogan je
oduSevio prisutne i izvedbama
Sen-Sanso- ve "Habaneze" i koncer-tn- e
rapsodije "Cigani" M. Ravela.
Maestro violoncela i jedan od
najvedih muziikih pedagoga Andre
Navara svirao je sonate Valentinija
i Mendelhsona. Kraj koncerta bio je
posve6en Spanjoslkoj narodnoj
suiti Manuela de Falle.
folklornih, kojima je prisustvovalo milijun
i 970 posjetilaca.
Pored raznovrsnog i kvalitetnog progra-ma,
u kojem su medu ostalim bile i dvije
premijerne predstave festivalskog drarn-sko- g ansambla Dundo Maroje i Lear,
osmisljeniji -- i sadrzajniji Dubrovacki dani
mladog teatra 81, upoznavanje s kulturom
nesvrstanih zemalja, izuzetno uspjeli In-ternacion-alni
podij mladih muzickih итјејка1, niz uspjelih koncerata, ponov-n- o predstavljanje opere i baleta na Igrama
itd. -- ovogodiSnji dubrovacki festival dao
je znacajan doprinos ukupnom kulturnom
zivotu Dubrovnika.
Dubrovacke ljetne igre bile su suorgani-zato- r medunarodnog skupa Kultura u
nesvrstanom svijetu, a organ izirano je i
nekoliko velikih izlozbi kao Tito, pozoriste
i glumci, 25 godina Sterijinog pozorja,
'Novija izdanja gastroloske literature rad-n- e
organizacije Stvarnost, zatim izlozbe
Jagode Buic. Milovana Stanica, Mersada
Berbera. Tomislava Pervazbvica, ponocni
recital lbrice Jusica, dramska priredba
Marinu Drzicu u pohode, a predstavljene
su i tri LP ploce - Are'tej, Portret glum-c- a Mise Martinovica te Zagrebatkih soli-sta
s Rudolfom Klepacem.
Za dubrovacke radne organizacije odi-gra- no
'je pet posebnih predstava - Are-te- j, Kafetarija, Glorija. Dundo Maro-je
i Lear.
Ovogodisnje Dubrovacke ljetne igre pra-til- a sii 153 domaca i 20 inozemnih novinara.
WHY KOSOVO CANNOT
BE A REPUBLIC
There are several reasons why
the autonomous Province of
Kosovo cannot be a republic within
the federal system of Yugoslavia.
The main reason lies in the fact
that the republic is, in Yugoslav
conditions, the expression of
statehood. The creation of a
separate republic in Kosovo would
represent a precedent in history by
creating two states of the same
nation in close proximity.
This among other things, was
pSlntSd out by eminent Yugoslav
, .01 ouvan Rai6evic in his
study published by the Belgrade
daily "Borba". One nation, the
author underlines, cannot have two
national states. The process of the
formation of each nation is unique,
but, as a rule, small groups or
nations remain on the other side of
the national border, thereby
representing national minorities in
the neighbouring state. It is super-fluous
to underline the extent to
which international relations would
be burdened by the launching of
the process of the creation of two
parallel states of the same nation
in different countries.
The world today is divided into
military-politic- al blocs, and the
interest of the blocs in the "fate of
these "Newly-create- d" states can
well be imagined. Sharp con-frontation
could not be avoided.
Proof of this "lies in the "dual"
national states which arose out of
the Second World war and are
today the "front line" of bloc
conflict. Besides, if the creation of
two or more states of the same
nation were permitted, the as-piration
could arise for unification
into the same state. In this case,
this would crate a territorial
problem, which could probably
only be solved through war.
Rai6evi6 points out that in the
Yugoslav republic of Serbia alone
there are members of some ten
national minorities. Albanians
make up 13 to 14 percent of the
population. What would happen if
all these national minorities in this
republic of Yugoslavia or in any
other country were given
statehood? The question also
arises as to what percentage of
population should be the basis for
the giving or statehood. Thereby,
the principle would not be a
principle if it were valid for one and
not for all naionalities.
The slogan "Kosovo — republic"
also contained the thesis of the
linking of members of Albanian
nationality in Yugoslavia. The
demand was put forqard that those
parts of Macedonia and Monteneg-ro
where there are alslo members
ШШДИИ!
Vi nog radarsko-v-i narski
sajam Ljubljani
LJUBLJANA — Na Gospodarskom
rastaviS6u u Ljubljani u ponedjeljak
prije podne otvoren je 27. medu-narod- ni
vinogradarsko-vinarsk- i
sajam, koji 6e trajati do 6. septem-br- a.
Pet stotina i dvadeset izlaga6a
iz 25 zemalja izlozilo je rekordan
broj uzoraka — 1422 vina.
Sudjeluju izlaga6i sa svih konti-nenat- a,
a uz vina je izlozeno i 180
uzoraka alkoholnih pi6a i 63 uzorka
bezalkoholnih pi6a. Svake je
godine sve viSe inozemnih vina,
osobito iz Austrije, Italije, Austra-lij- e,
Novog Zelanda, SAD i Kanade.
NajuspjeSnija zemlja u kategoriji
vina je na sajmu ponovo Austrija sa
59 velikih zlatnih medalja, druga je
Jugoslavia sa 28, a slijede Portu-gal
sa 27 i Italija sa 13. Podijeljeno
je Sest naslova prvaka, a u kate-goriji
bijelih suhlh vina je to
izuzetno priznanje pripalo kombi-nat- u
"Irig" za vina "iupljanka"
of Albanian nationality, be joined
to Kosovo and a common republic
be formed. Albanians account for
some 7 percent of the population in
Yugoslavia, Serbs for 40 percent,
Croats for 22 percent. It is not
difficult to imagine what dif-ficulties
could arise in national
relations and national equality
from a similar demand from the
Serbs or Croats for a "territorial
gathering" of their nations.
Jovan Rai6evi6 stresses that he
is not polemizing with any official
demand that Kosovo be given the
status of republic but with the
slogan put forward in the street
demonstrations in 1968 and taken
up by the leaders of this years
unrests in Kosovo. He underlines
that ths slogan was supported by
the instigators of greater Albanian
hegemonism, the ultimate aim of
which is the secession of Kosovo
from Yugoslavia and its joining to
Albania. They were supported by
the Cominform Stalinist enemies of
Yugoslavia and some emigrant
groups abroad, and their aim is the
destabilisation and disintegration
of Yugoslavia.
Rai6evi6 speaks in length of the
equality of the nations and
nationalities in Yugoslavia and of
the equal rights enjoyed by the
members of Albanian nationality.
Besides the right to the use of their
own language, education in that
language, the development of their
own culture etc., there is also a
right which may at first sight
appear paradoxical: the members
of the national minorities in Yugo-slavia
have the right to fly the flags
of their mother nations at various
celebrations. A member of
Albanian nationality will, ac-cording
to the system of collective
leadership, one day be the
President o.f the Presidency of
Yugoslavia (there has already been
an Albanian nationality vice-Presi-den- t).
Members of Albanian
nationality, as those of other
nationalities, are assured access to
all the highest state and party
functions in Yugoslavia.
The slogan "Kosovo-republic- "
implies in the final analysis the
secession of Kosovo from Yugo-slavia
and its joining to Albania.
This, it can freely be stated, is not
desired by 90 percent of the
Albanians in Kosovo, stresses
Jovan Rai6evi6. He adds "the
greatest proof of this is that no
Albanian who, like other Yugo-slavs,
can freely travel the world
and decide where they will live and
work — decides to emigrate to
Albania".
(Tanjug)
ЈнлицЈ)''1',Ј..гимта1!)Ј1мтИЈја!јРЈЈ-ШИ"ЈЈ1Дд- а
u
godiSte 1979. U ostalim kategori-jam- a
Sampionske naslove osvojili
su Austrija, Italija, Zapadna
Njema6ka, Madarska i Portugal.
Medu vo6nim sokovima najviSe
ocjene dodijeljene su "Fructalu" iz
AjdovS6ine (pet), "Vitalu" iz
Mestinja (dvije) i "Srbijanki" "iz
Valjeva jedna. Utvrdeno je da su
sokovi kvalitetniji nego proSle
godine, Sto se pripisuje boljoj
proizvodnoj tehnologiji. „
U kategoriji alkoholnih piSa
Jugoslavia je osvojila tri naslova
prvaka, 46 zlatnih i 68 srebrnlh
medalja. Na Sajmu prvi put su-djeluju
udruzeni vinogradari s
talijanske strane Gori6kih brda, a
posebna zanimljivost je degusta-cij-a
vina privatnih proizvodaca iz
Slovenije.
Izlozena je i razna oprema za
vinogradarstvo i vinarstvo, a odrzat
ce se i niz pratecih prlredaba.