Nase Novine, October 28, 1981

              L''.i" ,v'. ).?. i .i .:--.', i ri
J? I . %"
it4 1
,C~
--
' m
12-N- ASE N0VINEfSeptember:16, 1981 . v 4
,'- - .4 ,.
ТфТфПГш
Jugoslavenski
nogomet
U posljednjem kolu (igranom u
nedjelju 13. septembra) postignuti
su slijededi rezultati:
Crv. zvezda — Hajduk
Osijek — Radni6ki
Olimpija — Rijeka
Velez — Sarajevo
Beograd — Sloboda
Vardar— Partizan
Dinamo — Zagreb
Buducnost — Teteks
2eljezni£ar — Vojvodina
Tablica
Dinamo
Zelieznicar
Partizan
Osnec
Voivodma
Oiynpia
Belgrade
Red Star
Reieca
Haiduk
Slobodo
Vardar
Radmcki
Buducnoil
Vetez
TeleKs
baraiewo .:.
Zagreb
3 4 0 1
4 2 1 12
3 3 I
3 3 1
3 2 2 16
?
2
4
2
2
S
2 2 3
3 0 4
2 2 3
2 1 4
2 0 5 ...IIIISS
10
12
12
9
1 11 10
2 12 12
2 7 8
6
12 11
13 13
10 14
9 11
10 16
8 18
4 17
10
10
9
9
2:1
2:1
3:0
4:0
1:0
1:1
7:0
4:2
2:1
POBJEDA JUGOSLAVIJE U
KOPENHAGENU
U takmifienju za svjetsko nogo-metn- o
prvenstvo (grupa pet), Jugo-slavia
je pobijedila Dansku 2:1.
Utakmica je igrana u Kopenhagenu
u srijedu 9. septembra.
Jugoslavia sada ima 8 bodova i
dijeli prvo mjesto za Italijom.
Danska i, Gr6ka imaju 6 bodova,
Luksemburg niSta.
SAHISTA koji je stvorio svoju EPOHU
JUBILEJ MIHAILA
BOTVBNIKA
BivSi svjetski prvak i jedan od
najznamenitijih Sahista u historiji
Mihail Botvinik slavi 70. rodendan.
Botvinik je jedan od najvecih zivih
Sahovskih velikana, Covjek koji je u
Sahu stvorio svoju epohu i za zivota
postao legenda Sana. Po mnogo
бепгш on je jedinstven Sahista,
nedostizan uzor mnogim mladim
majstorima, 'stvaralac б1ја djela
izazivaju divljenje.
Botvinik je nejveci i najmarkant-nij- i
predstavnik sovjetske Sahovske
Skole, progresa- - koji je робео
Oktobarskom revolucijom. On je
najveci uzor i ufiitelj sovjetskih
Sahista. Na njegovom primjeru
stvaranaje mocna garda sovjetskih
velemajstora, koja danas dominira
na svjetskoj Sahovskoj sceni. On je
"patrijarh sovjetskih Sahista", kako
to novinari i Sahisti obifiavaju da
kazu. Njegova je пјеб i ocjena
imala veliku tezinu medu sovjet-ski- m
velemajstorima i medu Sahi-stim- a
po cijelom svijetu.
Botvinik je roden 17. augusta
1911. godine u jednom selu kod
Lenjingrada (sada se zove Rje-pina- ).
Sah je naufiio tek u 12.
godini, Sto se smatra veoma kasno
za uspjehe koje je imao. On je,
medutim, neobi6no napredovao i
vec u Sesnaestoj godini kvalificirao
se za peti Sampionat SSSR. O
Botviniku se culo joS 1925. godine,
kada je na jednoj simultanki u
Lenjingradu pobjedio Kapablanku.
"Kapablanka je pohvalno govorio o
mojoj igri — piSe Botvinik u svojoj
biografiji. — Ali, izraz lica svjet-sko- g
Sampiona kada je partija bila
zavrSena nije bio prijatan".
Era Botvinikovih velikih uspjeha
poiinje od 1931. godine, poslije
pobjede na sedmom Sampionatu
SSSR i nizu drugih turnira. Njegov
prvi blistavi uspjeh na medu-narodn- oj
areni je dioba prvog
mjesta (zajedno sa Kasablankom)
na velikom turniru u Nothinghamu
1936. godine. To je bio jedan od
najvecih turnira u historiji Saha. Na
velikom AVRO turniru u Holandiji,
1938. godine, Botvinik je zauzeo
trece mjesto iza Keresa i Fajna, a
ispred Kasablanke, Aljehina, itd.
Botvinik je sedam puta bio prvak
SSSR, rekord koji je ostao nepre-maSe- n
i do danaSnjih dana. Naj-znafiajn- ija
je njegova pobjeda na
Sampionatu SSSR 1941. godine.
Vratar Tretjak i kapetan Vasiljev
"CANADA CUP" ODE U
MOSKVU
Trinaestdnevno takmiienje za
hokejski Canada Cup je zavrSeno.
Pobijedili su sovjetski hokejasi,
koji su u finalu tukli Kanadane 8:1
Cehoslova6ki hokejaSi osvojlli
su trece mjesto, amerifiki Cetvrto.
Svedi su prosli dosta slabo, Find
joS loSije.
Poslije Aljehinove smrti 1946.
godine, po odluci FIDE igran je
tkzv. mefi-turn- ir petorice 1948.
godine, da bi se odludilo o tituli
svjetskog prvaka. Botvinik je
nadmocno zauzeo prvo mjesto i
tako osvojio titulu svietskoa
prvaka, koju je, sa manjim
prekidima, drzao sve do 1963.
godine. On je 1951. obranio titulu u
теби protiv BronStajna (12:12).
zatim 1954. protiv Smislova
(takoder 12:12). Drugi теб sa
Smislovom 1957. godine Botvinik
je izgubio sa 3:6 (uz 12 remija), ali
ve6 idu6e godine u revanSu vratio
titulu, pobjedivsi sa 7:5 (uz 11
remija. Za kratko vrijeme, Botvinik
je 1960. godine ponovo izgubio
titulu, u теби protiv Talja (12:6 uz
13 remija). U revanSu 1961.
zabiljezio je pravi trijumf, porazivSi
protivnika sa 10:5 uz 6 remija.
Botvinik je 1963. izgubio теб
protiv Petrosjana sa 2:5 uz 15
remija i poslije toga nije viSe
uCestvovao u ciklusu sluzbenih
takmi6enja za prvenstvo svijeta.
TRI PUTA PREPLIVAO
LAMANCHE
DOVER (Reuter) — Amerikanac
John Erikson postao je prvi 6ovjek
na svijetu koji je preplivao La
Manche tri puta uzastopce. Ovaj je
podvig izveo za 38 sati i 27 minuta.
Trostruko preplivavanje kanala
bez prekida 26-godiS- nji Erikson je
vec ranije dva puta pokuSao, all je
to uspio tek sada.
Botvinik je po mnogo бети
izuzetna N6nost. Po svom snaznom
karakteru i volji, po svom shvatanju
Saha, po pristupu Sahu i Sahovskim
pripremama, po zaslugama koje je
imao stvarajuci svoju Sahovsku
Skolu iz koje su iznikli mnogi
6uveni igra6i (Karpov, Kasparov,
itd.), po na6inu samostalnog
analiti6kog rada, po tome Sto je
uspio da uspjeSno osvoji uspjehe
na Sahovskom паибпот polju,
gdje je postao doktor nauka i vrsni
stru6njak, a danas neumorni
istraziva6 na programiranju Sahov-ski- h
kompjutera. Napisao je
nekoliko sjajnih knjiga, od kojih
mu je najzanimljivija njegova
autobiografija "Ka postizanju
cilja".
Botvinik je nekihko puta gosto-va- o
u Jugoslaviji. Igrao je 1969. na
turniru u Beogradu, sudjelovao je u
ekipi SSSR protiv "ostalog svijeta"
u Beogradu 1970. godine. Gosto-vaoj- e
prilikom Olimpijade 1972. u
Skoplju i ponovo je 1974. bio na
turneji po naSoj zemlji. Svuda je
medu naSim ljubiteljima Saha
ostavio snazan utisak. Sa dobrim
zeljama i divljenjem pozdravljaju
njegov rodendan mnogi prijatelji iz
Jugoslavije. (Tanjug)
U finalu Atletskog kupa Evrope u Zagrebu
jugoslavenski atletidari bill su posljednji. U svom
komentaru zagrebadki "Vjesnik" je napisao:
AKE je gotov, livio AKE! Imali smo u Zagrebu dva
dana sjajnu priredbu, po obidaju smo dobro ugostili
najbolje reprezentacije Evrope, a medu njima niz
najboljih atletidara svijeta. UZivali smo u njihovim
nastojanjima da velkom borbenoS6u fzbore Sto bolji
rezultat i Sto viSe bodova za svoju momdad. No, neSto
je u svemu tome nedostajalo, a nije teSko pogoditi Sto.
Nedostajalo je prisustvo naSih. Njih gotovo nije bilo...
DoduSe, ne motemo sasvim povjerovati da se
gotovo svi naSi nisu zeljeli boriti, dak tvrdimo da su
nastojali ostvariti najviSe. No, da bi se to postiglo nije
dovoljno tek redi: imate pred sobom jedan od najvetih
ispita naSe atletike, imate motiv da uz ponajbolje
svjetske natjecatelje usporedite sebe, poboljSate svoje
osobne rezultate. Nije dovoljno ni okupiti ih na
zajednitkim pripremama na kojima bi se ponajprije
trebalo udvrstiti duh zajedniStva i obaveze. SuStina
svega toga je sasvim u nedemwxJrugom.
Za putovanje u Jugoslaviju Hi bilo koju
drugu zemlju, obratite se na
2679 East Hastings Street, Vancouver, B.C.
Phone 253-122-1
GLOBE TOURS.
l066BloorS W
Toronto, Ont
Phone 531 -- 3593
EAST-W- EST TRAVEL,
10553-- A — 97 St.
Edmonton, Alta.
Phone 424-990- 7
.?"
NOTARIZED TRANSLATIONS
AND INTERPRETING IN OVER LANCUACES
361-030- 3
SUITE 105, YONCF STREET, TORONTO, ONT. M5E J8
CUDANLOVZMIJOLOV
Kada bi se statistika i bavila time
koliko zmija ima danas u obro-va6k- oj
op6ini (na primjer), teSko da
bi i priblizno to6no pogodila. Jer,
takav popis je петодибе izvrSiti, a
i bilo bi bezrazlozno. No, sigurno je
da ih joS uvijek ima dosta, ali ipak
mnogo manje (makar 5000) nego
recimo prije deset godina. U to
smo se uvjerili ovih dana u raz-govo- ru
s nekoliko zmijolovaca iz
obrova6kih sela Krupe i 2egara koji
ve6 desetak godina hvataju zmije
otrovnice, a i one druge, i prodaju
ih zagreba6koj "Plivi" ili joS 6eS6e
nekim Svicarskim farmaceutima i
"ljubiteljima" roda zmijskog. U
prosjeku zmijolovci iz Krupe i
2egara ulove godiSnje oko 400-50- 0,
zmija, uglavnom otrovnica, po-sko- ka
i ridovki.
Cudan je taj lov zmijolov. Cudan,
a 6esto i opasan. No, dobro je da
se dio otrovnica uniSti, ih joS
uvijek na ovom podru6ju ima velik
broj. Dovoljno je navesti podatak
da samo u toku jednoga dana,
toplog i Бипбапод, spretniji i
hrabriji zmijolovac moze uhvatiti i
.. ' .I'lUH . ill, м EM lft.UI'ty!t H U-- јГИИИ
S
"fflirxyXifl
GLOBE TOURS.
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
Phone 586-- 1 886
INTER-NAT- ION TRAVEL,
1605 Centre St. North,
Calgary, Alta.
Phone 277-262- 6
' i"
70
1 67 1
jer
do petnaestak zmija. Istina, pot-reb- no
je tumarati i skakati bes-pu6i- ma
krSa, poznavati legla
(угибпјаке) zmija. Gledaju6i to
prizmu financijskog efekta, to se i
ne isplati, jer je cijena otrovnicama
dosta mala, od 70 do 100 dinara po
komadu, ali postoji tu, kao i u
svakom lovu i hobiju, odredeni
"guSt".
Ovim 6udnim "sportom" u Krupi
i Zegaru se uglavnom bave 6obani.
Cuvaju6i stada po planinskim
paSnjacima, oni hvataju zmije, pa
im je to kao neko usputno,
tdopunsko, zanimanje, kao neki
hobi. Dodajmo, vrlo opasan hobi,
jer je пабт na koji oni hvataju
otrovnice dosta primitivan (po-тоб- и
drvenih klijeSta-Stipavica- )., a'
nije rijetkost da smjeliji zmijolovci
hvataju otrovnice i golim rukama.
Oni jednostavno munjevito zgrabe
zmiju za rep i ubace u drvenu ili
iimenu kutiju koju nose uza se.
OvogodiSnja zmijolovna sezona
je pri kraju. Ulov je bio osrednji, a
dio "robe" zmijolovci su ve6 eks-portir- ali
u Svicarsku, odnosno
"Plivi" u Zagreb
Znali smo govoriti: nemamo atletiku, a imamo
atletidare. Nakon zagrebadkog fijaska o kojemu se ne
bi ni govorilo da se ostvario makar jedan bolji
pojedinadni rezultat, mozemo tvrditi da nemamo — ni
jedno ni drugo! Bez atletike kao sporta bez glave i repa,
pojedinadni strijelci ne znade niSta. Oni mogu
podgrijavati uvjerenja o niSta. Oni mogu podgrijavati
uvjerenja o nekoj kvaliteti zbog tu i tamo postignutog
nekog pojedinadnog uspjeha, na габип беда i oni i
njihovi uditelji dak mogu i dobro zivjeti. No, ako se ne
nalaze u jednom zacrtanom sistemu obaveza
rezultata, sve to zajedno za taj sport malo znadi, a u
Zagrebu se potvrdilo — gotovo niSta.
Izreka kale da u svakom zlu ima i poneSto dobra. Za
zagrebadki debakl, Unatod gordine motemo tvrditi da je
dak i dobro doSao. Konadno (da li i po koji put?) su se
otvorile odi i valjda de se sada izvudi neke pouke. Jer
ruku na srce, da li tek bljeStavilo n atjedan ja, kao Sto je
bilo zagrebadko, mora ujedno znaditi da neSto u toj
atletici i predstavljamo..."
J
kroz