000325 |
Previous | 8 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
,'. Т'У- - v. K И- - чјЈ-т- "' " "-.'- .! 1 , "fHfrf"r 'vresESfpifp i t i . 41I1 '„ #№: -'- ", i. ' I. I I ' i I ., I I' I 1 v. ,1 1 1 :,f V '¥ # .S . 8-- NASE NOVINE, September 16, 1981 Uv 'IVf— f '- -j Pisci protivtelevizije U PROTESTNOM PlSMU TELEVIZIJI BEO-GRAD, UDRU2ENJE KNJI2EVNIKA SRBIJE NAVODI DA SE NA MALOM EKRANU SVE VISE ZAPOSTAVLJAJU TV DRAMA, TV SERIJA I PRIKAZI KNJIGA Na adresu Televizije Beograd dana stiglo je protestno pismo Udruzenja knjizevnika Srbije. Odgovora joS nema. U medu-vremen- u, pisci najavljuju svoju akciju dokazivanja da televizija zapostavlja umjetni6ki program. RijeC je u prvom redu o domacim tv dramama, tv serijama te predstav-Ijanj- u novih knjiga u dnevniku. Piscima i nije teSko da pokazu, i dokazu, kako Televizija Beograd u posl ijednjih nekoliko godina gotovo i nije imala dobru dramu. Odgovor s Televizije (koga joS nema) mogao bi u ovom slucaju biti da je to krivica samih pisaca, jer nisu ponudili dobre tekstove. Istina, medutim, ima i drugu stranu medalje: od dramske redakcije, od urednika, zavisi Sto 6e se od ponudenog teksta izabrati i snimiti, a Sto odbiti. Drugim rijecima, kakvu uredivacku politiku vodi dramska redakcija, takvu ce dramu i imati. Da je to tako, pisci imaju valjane argumente. Knjizevnik i knjizevni prevodilac Aleksandar SaSa Petrovic, pred-sjedn- ik Komisije Udruzjenja knjizevnika Srbije za materijalni polozaj stvaralaStva i autorskih prava (Komisije koja je i potpisala protestno pismo Televiziji), isti6e da je Televizija Beograd imala svoje "zlatno doba" dok je dramsku sekciju vodio samo Vasilije Popo-vi- c. Tada se, tvrdi on, svake sedmice zeljno ocekivala tv drama, bilo je i dobrih natjefiaja i Siroka publiciteta, pa 6ak i posebnih tv dramskih kritika. Tada je Televizija Beograd objavljivala i antologije tv drame. Ne samo da je danas tv drama slaba nego se rijetko i emitira iz beogradskog studija. Sve manje se snimaju i tv serije. Kako stizu vijesti s televizije, nimalo nisu bolji izgledi da ce tv drama i tv serija biti viSe u bliskoj buducnosti. Sto se tice dramatizacije knjizevnih djela, tu je stvar joS mrSavija. Dok ' Englezi, Poljaci i drugi narodi dramatiziraju svoju knjizevnu baStinu, u nas se ona uporno zaobilazi. Petrovic istiCe da i te kakva zlata ima samo u ediciji "Pedeset romana srpske knjizev-nosti- " koju prireduje "Nolit". ObjaSnjenja Televizije, poznata od prije, da je nastupilo vrijeme stabilizacije, da televizija ima malo sredstava, pisci ne prihvacaju tv drame, pa i tv serije ne staju mnogo, a da se i ne govori o prikazu knjiga na televiziji. do-godi- lo se neSto paradoksalno na televiziji: Sto je manje domadeg dramskog i serijskog programa to su dramske i serijske redakcije sve Sire, to je viSe urednika. Nekada je jedan 6ovjek vodio dramsku sekciju s malim krugom suradnika, a bila je svakog tjedna tv drama, bilo je viSe i serija. Danas je viSe urednika nego drama i serija. Tako novae ide na administraciju umjesto na stvaralaStvo. Zbog takve proporcije i odnosa, i autorski honorari su maleni, nestimulativni. Za jednu tv dramu dobiva se 15 — 20.000 dinara. Jedan urednik koji godiSnje "uredi" tu dramu dobiva dvanaest mjeseCnih plada u vrijednosti od 12 autorskih honorara namijenjenih piscima drama. Krupne su to optuzbe pisaca na racun Televizije Beograd. Stoga i nije lako Televiziji da dade zado-voljavaju- 6e odgovore. Da stvar bude joS kompliciranija, Televizija dugo odgada i potpisivanje samo-upravn- og sporazuma s umjet-niWi- m udruzenjima, posebno s Udruzenjem knjizevnika i Udru-zenje- m dramskih pisaca Srbije. -- Pisci u' torn sporazumu vide mogucnost sprecavanja gaSenja tv drama, tv serija i prikaza knjiga na televiziji. zavrsene dubrovacke uetne igre. NASTUPILO OKO 2000 UMJETNIKA IZ 22 ZEMLJE DUBROVNIK (L. Brailo) - U- - utorak na-vec- er s Orlandovog stupa spustena je festi-valsk- a zastava s natpisom Libertas cime je na simbolican nacin oznaceno da su ovo-godisnj- e; 32. po rfedu Dubrovacke ljetne igre zavrsene. U toku proteklih 47 festivalskih dana na Igrama je odrzana 131 priredba, od cega 54 glazbene, 53 dramske i 24 folk-lorn- e. U odnosu na planirani broj festival-skih izvedbi na pocetku sezone. valja napo-menu- ti da su bile otkaza.ne svega (ri pri-redb- e, i to jedna drarnska i dvije glazbene, zbog tehnick'ih nemogucnosti, odnosno bo-les- ti umjetnika. Ovogodisnji program realiziralo je oko 2000 umjetnika iz Jugoslavije i 2J zemlje svijeta, od toga i sedam nesvrstanih zema-li-a (Belgija, SR Njemacka, Poljska, Italija, Cehoslovacka, Svedska, Madarska. SSSR, Finska, Britanija. Svicarska, Spanjolska, SAD, Francuska. Indija, Sri Lanka, Kuba, Meksiko, Gana i Tunis). Na Igrama su se predstavile 23 domaca i 17 inozemnih ansambala, 36 domaci,h i 19 inozemnih solista, a njihovu 131 izvedbu vi-dje- la su 40.122 posjetioca Kad ovom broju posjetilaca pridodamo i 20.000 Ijubitelja umjetnosti koji su se naSli na svecanom otvaranju lgara, tada dolazimo do impo-zantn- e brojke od preko 60.000 posjetilaca ovogodiSnjeg dubrovackog festivala. Za realizaciju programa koriSten je 2t scenski prostor. Inace, ratunajuci i 32. festivalsku sezonu, na Dubrovackim ljetnim igrarna dosad je ukupno izvedeno 2875 priredbi. od 6ega 1241 dramska, 1216 glazbenih i 418 StediSe BEOGRAD: StediSama Beo-bank- e odobravat ce se kredlt za. ugljen bez uceSca i profakture. To je . odluka Poslovodnog odbora Beobanke. Smatrajuci da je to svrsishodnijeza StediSe, Beobanka se opredijelila da neposredno kreditira potroSace umjesto — kao Sto je to cinila ranijih godina — da odobrava sredstva radnim organi-zacijam- a koje se bave prometom ogrjeva iz kojih su one zatim kreditirale svoje kupce. UGLJEN TUZLA — U prvih sedam mjeseci oko 27.000 bosansko-hercegovad-k- ih кораба ugljena, udruzeni u SOUR Titovi rudnich ugljena "Kreka-Banovici- ", iskopali su sedam milijuna i 560 tisuca tona mrkog ugljena i lignita, ili dva posto iznad plana. Do kraja godine — ocjena je — ostvarit ce se planirana proizvodnja ugljena od 13,7 milijuna tona. NASTUPI KOGANA I ' NAVARRE OHRID (Tanjug) — Sovjetski violinist Leonid Kogan i francuski violon6elist Andre Navarra gosto-va- li su u nedjelju naveder u "Svetoj Sofiji" i potvrdili svoje umjetnicke vrijednosti. Ova dvojica vrsnih izvodafia su po broju nastupa na Ohridskom letu medu vodedima, a njihova gostovanja su bila i velika ротоб medunarodnoj afirmaciji i ugledu ovog festivaJa. U prepunoj dvorani "Svete Sofije" Kogan je u pratnji svije kcerke Nine zapoceo recital izvo-denje- m Mozartove "Sonate br. 12 u S-du- ru" i briljantno ga produzio zvueima Brahmsove "Sonate op. 78 br. 1 u G-dur- u". Bogatstvo muzi6-kogznan- ja Kogan je pokazao i u drugom dijelu koncerta "Melanko-Мбпо- т serenadom" za violinu i klavir P. I. Cajkovskog. Kogan je oduSevio prisutne i izvedbama Sen-Sanso- ve "Habaneze" i koncer-tn- e rapsodije "Cigani" M. Ravela. Maestro violoncela i jedan od najvedih muziikih pedagoga Andre Navara svirao je sonate Valentinija i Mendelhsona. Kraj koncerta bio je posve6en Spanjoslkoj narodnoj suiti Manuela de Falle. folklornih, kojima je prisustvovalo milijun i 970 posjetilaca. Pored raznovrsnog i kvalitetnog progra-ma, u kojem su medu ostalim bile i dvije premijerne predstave festivalskog drarn-sko- g ansambla Dundo Maroje i Lear, osmisljeniji -- i sadrzajniji Dubrovacki dani mladog teatra 81, upoznavanje s kulturom nesvrstanih zemalja, izuzetno uspjeli In-ternacion-alni podij mladih muzickih итјејка1, niz uspjelih koncerata, ponov-n- o predstavljanje opere i baleta na Igrama itd. -- ovogodiSnji dubrovacki festival dao je znacajan doprinos ukupnom kulturnom zivotu Dubrovnika. Dubrovacke ljetne igre bile su suorgani-zato- r medunarodnog skupa Kultura u nesvrstanom svijetu, a organ izirano je i nekoliko velikih izlozbi kao Tito, pozoriste i glumci, 25 godina Sterijinog pozorja, 'Novija izdanja gastroloske literature rad-n- e organizacije Stvarnost, zatim izlozbe Jagode Buic. Milovana Stanica, Mersada Berbera. Tomislava Pervazbvica, ponocni recital lbrice Jusica, dramska priredba Marinu Drzicu u pohode, a predstavljene su i tri LP ploce - Are'tej, Portret glum-c- a Mise Martinovica te Zagrebatkih soli-sta s Rudolfom Klepacem. Za dubrovacke radne organizacije odi-gra- no 'je pet posebnih predstava - Are-te- j, Kafetarija, Glorija. Dundo Maro-je i Lear. Ovogodisnje Dubrovacke ljetne igre pra-til- a sii 153 domaca i 20 inozemnih novinara. WHY KOSOVO CANNOT BE A REPUBLIC There are several reasons why the autonomous Province of Kosovo cannot be a republic within the federal system of Yugoslavia. The main reason lies in the fact that the republic is, in Yugoslav conditions, the expression of statehood. The creation of a separate republic in Kosovo would represent a precedent in history by creating two states of the same nation in close proximity. This among other things, was pSlntSd out by eminent Yugoslav , .01 ouvan Rai6evic in his study published by the Belgrade daily "Borba". One nation, the author underlines, cannot have two national states. The process of the formation of each nation is unique, but, as a rule, small groups or nations remain on the other side of the national border, thereby representing national minorities in the neighbouring state. It is super-fluous to underline the extent to which international relations would be burdened by the launching of the process of the creation of two parallel states of the same nation in different countries. The world today is divided into military-politic- al blocs, and the interest of the blocs in the "fate of these "Newly-create- d" states can well be imagined. Sharp con-frontation could not be avoided. Proof of this "lies in the "dual" national states which arose out of the Second World war and are today the "front line" of bloc conflict. Besides, if the creation of two or more states of the same nation were permitted, the as-piration could arise for unification into the same state. In this case, this would crate a territorial problem, which could probably only be solved through war. Rai6evi6 points out that in the Yugoslav republic of Serbia alone there are members of some ten national minorities. Albanians make up 13 to 14 percent of the population. What would happen if all these national minorities in this republic of Yugoslavia or in any other country were given statehood? The question also arises as to what percentage of population should be the basis for the giving or statehood. Thereby, the principle would not be a principle if it were valid for one and not for all naionalities. The slogan "Kosovo — republic" also contained the thesis of the linking of members of Albanian nationality in Yugoslavia. The demand was put forqard that those parts of Macedonia and Monteneg-ro where there are alslo members ШШДИИ! Vi nog radarsko-v-i narski sajam Ljubljani LJUBLJANA — Na Gospodarskom rastaviS6u u Ljubljani u ponedjeljak prije podne otvoren je 27. medu-narod- ni vinogradarsko-vinarsk- i sajam, koji 6e trajati do 6. septem-br- a. Pet stotina i dvadeset izlaga6a iz 25 zemalja izlozilo je rekordan broj uzoraka — 1422 vina. Sudjeluju izlaga6i sa svih konti-nenat- a, a uz vina je izlozeno i 180 uzoraka alkoholnih pi6a i 63 uzorka bezalkoholnih pi6a. Svake je godine sve viSe inozemnih vina, osobito iz Austrije, Italije, Austra-lij- e, Novog Zelanda, SAD i Kanade. NajuspjeSnija zemlja u kategoriji vina je na sajmu ponovo Austrija sa 59 velikih zlatnih medalja, druga je Jugoslavia sa 28, a slijede Portu-gal sa 27 i Italija sa 13. Podijeljeno je Sest naslova prvaka, a u kate-goriji bijelih suhlh vina je to izuzetno priznanje pripalo kombi-nat- u "Irig" za vina "iupljanka" of Albanian nationality, be joined to Kosovo and a common republic be formed. Albanians account for some 7 percent of the population in Yugoslavia, Serbs for 40 percent, Croats for 22 percent. It is not difficult to imagine what dif-ficulties could arise in national relations and national equality from a similar demand from the Serbs or Croats for a "territorial gathering" of their nations. Jovan Rai6evi6 stresses that he is not polemizing with any official demand that Kosovo be given the status of republic but with the slogan put forward in the street demonstrations in 1968 and taken up by the leaders of this years unrests in Kosovo. He underlines that ths slogan was supported by the instigators of greater Albanian hegemonism, the ultimate aim of which is the secession of Kosovo from Yugoslavia and its joining to Albania. They were supported by the Cominform Stalinist enemies of Yugoslavia and some emigrant groups abroad, and their aim is the destabilisation and disintegration of Yugoslavia. Rai6evi6 speaks in length of the equality of the nations and nationalities in Yugoslavia and of the equal rights enjoyed by the members of Albanian nationality. Besides the right to the use of their own language, education in that language, the development of their own culture etc., there is also a right which may at first sight appear paradoxical: the members of the national minorities in Yugo-slavia have the right to fly the flags of their mother nations at various celebrations. A member of Albanian nationality will, ac-cording to the system of collective leadership, one day be the President o.f the Presidency of Yugoslavia (there has already been an Albanian nationality vice-Presi-den- t). Members of Albanian nationality, as those of other nationalities, are assured access to all the highest state and party functions in Yugoslavia. The slogan "Kosovo-republic- " implies in the final analysis the secession of Kosovo from Yugo-slavia and its joining to Albania. This, it can freely be stated, is not desired by 90 percent of the Albanians in Kosovo, stresses Jovan Rai6evi6. He adds "the greatest proof of this is that no Albanian who, like other Yugo-slavs, can freely travel the world and decide where they will live and work — decides to emigrate to Albania". (Tanjug) ЈнлицЈ)''1',Ј..гимта1!)Ј1мтИЈја!јРЈЈ-ШИ"ЈЈ1Дд- а u godiSte 1979. U ostalim kategori-jam- a Sampionske naslove osvojili su Austrija, Italija, Zapadna Njema6ka, Madarska i Portugal. Medu vo6nim sokovima najviSe ocjene dodijeljene su "Fructalu" iz AjdovS6ine (pet), "Vitalu" iz Mestinja (dvije) i "Srbijanki" "iz Valjeva jedna. Utvrdeno je da su sokovi kvalitetniji nego proSle godine, Sto se pripisuje boljoj proizvodnoj tehnologiji. „ U kategoriji alkoholnih piSa Jugoslavia je osvojila tri naslova prvaka, 46 zlatnih i 68 srebrnlh medalja. Na Sajmu prvi put su-djeluju udruzeni vinogradari s talijanske strane Gori6kih brda, a posebna zanimljivost je degusta-cij-a vina privatnih proizvodaca iz Slovenije. Izlozena je i razna oprema za vinogradarstvo i vinarstvo, a odrzat ce se i niz pratecih prlredaba.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 28, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-09-16 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000120 |
Description
Title | 000325 |
OCR text | ,'. Т'У- - v. K И- - чјЈ-т- "' " "-.'- .! 1 , "fHfrf"r 'vresESfpifp i t i . 41I1 '„ #№: -'- ", i. ' I. I I ' i I ., I I' I 1 v. ,1 1 1 :,f V '¥ # .S . 8-- NASE NOVINE, September 16, 1981 Uv 'IVf— f '- -j Pisci protivtelevizije U PROTESTNOM PlSMU TELEVIZIJI BEO-GRAD, UDRU2ENJE KNJI2EVNIKA SRBIJE NAVODI DA SE NA MALOM EKRANU SVE VISE ZAPOSTAVLJAJU TV DRAMA, TV SERIJA I PRIKAZI KNJIGA Na adresu Televizije Beograd dana stiglo je protestno pismo Udruzenja knjizevnika Srbije. Odgovora joS nema. U medu-vremen- u, pisci najavljuju svoju akciju dokazivanja da televizija zapostavlja umjetni6ki program. RijeC je u prvom redu o domacim tv dramama, tv serijama te predstav-Ijanj- u novih knjiga u dnevniku. Piscima i nije teSko da pokazu, i dokazu, kako Televizija Beograd u posl ijednjih nekoliko godina gotovo i nije imala dobru dramu. Odgovor s Televizije (koga joS nema) mogao bi u ovom slucaju biti da je to krivica samih pisaca, jer nisu ponudili dobre tekstove. Istina, medutim, ima i drugu stranu medalje: od dramske redakcije, od urednika, zavisi Sto 6e se od ponudenog teksta izabrati i snimiti, a Sto odbiti. Drugim rijecima, kakvu uredivacku politiku vodi dramska redakcija, takvu ce dramu i imati. Da je to tako, pisci imaju valjane argumente. Knjizevnik i knjizevni prevodilac Aleksandar SaSa Petrovic, pred-sjedn- ik Komisije Udruzjenja knjizevnika Srbije za materijalni polozaj stvaralaStva i autorskih prava (Komisije koja je i potpisala protestno pismo Televiziji), isti6e da je Televizija Beograd imala svoje "zlatno doba" dok je dramsku sekciju vodio samo Vasilije Popo-vi- c. Tada se, tvrdi on, svake sedmice zeljno ocekivala tv drama, bilo je i dobrih natjefiaja i Siroka publiciteta, pa 6ak i posebnih tv dramskih kritika. Tada je Televizija Beograd objavljivala i antologije tv drame. Ne samo da je danas tv drama slaba nego se rijetko i emitira iz beogradskog studija. Sve manje se snimaju i tv serije. Kako stizu vijesti s televizije, nimalo nisu bolji izgledi da ce tv drama i tv serija biti viSe u bliskoj buducnosti. Sto se tice dramatizacije knjizevnih djela, tu je stvar joS mrSavija. Dok ' Englezi, Poljaci i drugi narodi dramatiziraju svoju knjizevnu baStinu, u nas se ona uporno zaobilazi. Petrovic istiCe da i te kakva zlata ima samo u ediciji "Pedeset romana srpske knjizev-nosti- " koju prireduje "Nolit". ObjaSnjenja Televizije, poznata od prije, da je nastupilo vrijeme stabilizacije, da televizija ima malo sredstava, pisci ne prihvacaju tv drame, pa i tv serije ne staju mnogo, a da se i ne govori o prikazu knjiga na televiziji. do-godi- lo se neSto paradoksalno na televiziji: Sto je manje domadeg dramskog i serijskog programa to su dramske i serijske redakcije sve Sire, to je viSe urednika. Nekada je jedan 6ovjek vodio dramsku sekciju s malim krugom suradnika, a bila je svakog tjedna tv drama, bilo je viSe i serija. Danas je viSe urednika nego drama i serija. Tako novae ide na administraciju umjesto na stvaralaStvo. Zbog takve proporcije i odnosa, i autorski honorari su maleni, nestimulativni. Za jednu tv dramu dobiva se 15 — 20.000 dinara. Jedan urednik koji godiSnje "uredi" tu dramu dobiva dvanaest mjeseCnih plada u vrijednosti od 12 autorskih honorara namijenjenih piscima drama. Krupne su to optuzbe pisaca na racun Televizije Beograd. Stoga i nije lako Televiziji da dade zado-voljavaju- 6e odgovore. Da stvar bude joS kompliciranija, Televizija dugo odgada i potpisivanje samo-upravn- og sporazuma s umjet-niWi- m udruzenjima, posebno s Udruzenjem knjizevnika i Udru-zenje- m dramskih pisaca Srbije. -- Pisci u' torn sporazumu vide mogucnost sprecavanja gaSenja tv drama, tv serija i prikaza knjiga na televiziji. zavrsene dubrovacke uetne igre. NASTUPILO OKO 2000 UMJETNIKA IZ 22 ZEMLJE DUBROVNIK (L. Brailo) - U- - utorak na-vec- er s Orlandovog stupa spustena je festi-valsk- a zastava s natpisom Libertas cime je na simbolican nacin oznaceno da su ovo-godisnj- e; 32. po rfedu Dubrovacke ljetne igre zavrsene. U toku proteklih 47 festivalskih dana na Igrama je odrzana 131 priredba, od cega 54 glazbene, 53 dramske i 24 folk-lorn- e. U odnosu na planirani broj festival-skih izvedbi na pocetku sezone. valja napo-menu- ti da su bile otkaza.ne svega (ri pri-redb- e, i to jedna drarnska i dvije glazbene, zbog tehnick'ih nemogucnosti, odnosno bo-les- ti umjetnika. Ovogodisnji program realiziralo je oko 2000 umjetnika iz Jugoslavije i 2J zemlje svijeta, od toga i sedam nesvrstanih zema-li-a (Belgija, SR Njemacka, Poljska, Italija, Cehoslovacka, Svedska, Madarska. SSSR, Finska, Britanija. Svicarska, Spanjolska, SAD, Francuska. Indija, Sri Lanka, Kuba, Meksiko, Gana i Tunis). Na Igrama su se predstavile 23 domaca i 17 inozemnih ansambala, 36 domaci,h i 19 inozemnih solista, a njihovu 131 izvedbu vi-dje- la su 40.122 posjetioca Kad ovom broju posjetilaca pridodamo i 20.000 Ijubitelja umjetnosti koji su se naSli na svecanom otvaranju lgara, tada dolazimo do impo-zantn- e brojke od preko 60.000 posjetilaca ovogodiSnjeg dubrovackog festivala. Za realizaciju programa koriSten je 2t scenski prostor. Inace, ratunajuci i 32. festivalsku sezonu, na Dubrovackim ljetnim igrarna dosad je ukupno izvedeno 2875 priredbi. od 6ega 1241 dramska, 1216 glazbenih i 418 StediSe BEOGRAD: StediSama Beo-bank- e odobravat ce se kredlt za. ugljen bez uceSca i profakture. To je . odluka Poslovodnog odbora Beobanke. Smatrajuci da je to svrsishodnijeza StediSe, Beobanka se opredijelila da neposredno kreditira potroSace umjesto — kao Sto je to cinila ranijih godina — da odobrava sredstva radnim organi-zacijam- a koje se bave prometom ogrjeva iz kojih su one zatim kreditirale svoje kupce. UGLJEN TUZLA — U prvih sedam mjeseci oko 27.000 bosansko-hercegovad-k- ih кораба ugljena, udruzeni u SOUR Titovi rudnich ugljena "Kreka-Banovici- ", iskopali su sedam milijuna i 560 tisuca tona mrkog ugljena i lignita, ili dva posto iznad plana. Do kraja godine — ocjena je — ostvarit ce se planirana proizvodnja ugljena od 13,7 milijuna tona. NASTUPI KOGANA I ' NAVARRE OHRID (Tanjug) — Sovjetski violinist Leonid Kogan i francuski violon6elist Andre Navarra gosto-va- li su u nedjelju naveder u "Svetoj Sofiji" i potvrdili svoje umjetnicke vrijednosti. Ova dvojica vrsnih izvodafia su po broju nastupa na Ohridskom letu medu vodedima, a njihova gostovanja su bila i velika ротоб medunarodnoj afirmaciji i ugledu ovog festivaJa. U prepunoj dvorani "Svete Sofije" Kogan je u pratnji svije kcerke Nine zapoceo recital izvo-denje- m Mozartove "Sonate br. 12 u S-du- ru" i briljantno ga produzio zvueima Brahmsove "Sonate op. 78 br. 1 u G-dur- u". Bogatstvo muzi6-kogznan- ja Kogan je pokazao i u drugom dijelu koncerta "Melanko-Мбпо- т serenadom" za violinu i klavir P. I. Cajkovskog. Kogan je oduSevio prisutne i izvedbama Sen-Sanso- ve "Habaneze" i koncer-tn- e rapsodije "Cigani" M. Ravela. Maestro violoncela i jedan od najvedih muziikih pedagoga Andre Navara svirao je sonate Valentinija i Mendelhsona. Kraj koncerta bio je posve6en Spanjoslkoj narodnoj suiti Manuela de Falle. folklornih, kojima je prisustvovalo milijun i 970 posjetilaca. Pored raznovrsnog i kvalitetnog progra-ma, u kojem su medu ostalim bile i dvije premijerne predstave festivalskog drarn-sko- g ansambla Dundo Maroje i Lear, osmisljeniji -- i sadrzajniji Dubrovacki dani mladog teatra 81, upoznavanje s kulturom nesvrstanih zemalja, izuzetno uspjeli In-ternacion-alni podij mladih muzickih итјејка1, niz uspjelih koncerata, ponov-n- o predstavljanje opere i baleta na Igrama itd. -- ovogodiSnji dubrovacki festival dao je znacajan doprinos ukupnom kulturnom zivotu Dubrovnika. Dubrovacke ljetne igre bile su suorgani-zato- r medunarodnog skupa Kultura u nesvrstanom svijetu, a organ izirano je i nekoliko velikih izlozbi kao Tito, pozoriste i glumci, 25 godina Sterijinog pozorja, 'Novija izdanja gastroloske literature rad-n- e organizacije Stvarnost, zatim izlozbe Jagode Buic. Milovana Stanica, Mersada Berbera. Tomislava Pervazbvica, ponocni recital lbrice Jusica, dramska priredba Marinu Drzicu u pohode, a predstavljene su i tri LP ploce - Are'tej, Portret glum-c- a Mise Martinovica te Zagrebatkih soli-sta s Rudolfom Klepacem. Za dubrovacke radne organizacije odi-gra- no 'je pet posebnih predstava - Are-te- j, Kafetarija, Glorija. Dundo Maro-je i Lear. Ovogodisnje Dubrovacke ljetne igre pra-til- a sii 153 domaca i 20 inozemnih novinara. WHY KOSOVO CANNOT BE A REPUBLIC There are several reasons why the autonomous Province of Kosovo cannot be a republic within the federal system of Yugoslavia. The main reason lies in the fact that the republic is, in Yugoslav conditions, the expression of statehood. The creation of a separate republic in Kosovo would represent a precedent in history by creating two states of the same nation in close proximity. This among other things, was pSlntSd out by eminent Yugoslav , .01 ouvan Rai6evic in his study published by the Belgrade daily "Borba". One nation, the author underlines, cannot have two national states. The process of the formation of each nation is unique, but, as a rule, small groups or nations remain on the other side of the national border, thereby representing national minorities in the neighbouring state. It is super-fluous to underline the extent to which international relations would be burdened by the launching of the process of the creation of two parallel states of the same nation in different countries. The world today is divided into military-politic- al blocs, and the interest of the blocs in the "fate of these "Newly-create- d" states can well be imagined. Sharp con-frontation could not be avoided. Proof of this "lies in the "dual" national states which arose out of the Second World war and are today the "front line" of bloc conflict. Besides, if the creation of two or more states of the same nation were permitted, the as-piration could arise for unification into the same state. In this case, this would crate a territorial problem, which could probably only be solved through war. Rai6evi6 points out that in the Yugoslav republic of Serbia alone there are members of some ten national minorities. Albanians make up 13 to 14 percent of the population. What would happen if all these national minorities in this republic of Yugoslavia or in any other country were given statehood? The question also arises as to what percentage of population should be the basis for the giving or statehood. Thereby, the principle would not be a principle if it were valid for one and not for all naionalities. The slogan "Kosovo — republic" also contained the thesis of the linking of members of Albanian nationality in Yugoslavia. The demand was put forqard that those parts of Macedonia and Monteneg-ro where there are alslo members ШШДИИ! Vi nog radarsko-v-i narski sajam Ljubljani LJUBLJANA — Na Gospodarskom rastaviS6u u Ljubljani u ponedjeljak prije podne otvoren je 27. medu-narod- ni vinogradarsko-vinarsk- i sajam, koji 6e trajati do 6. septem-br- a. Pet stotina i dvadeset izlaga6a iz 25 zemalja izlozilo je rekordan broj uzoraka — 1422 vina. Sudjeluju izlaga6i sa svih konti-nenat- a, a uz vina je izlozeno i 180 uzoraka alkoholnih pi6a i 63 uzorka bezalkoholnih pi6a. Svake je godine sve viSe inozemnih vina, osobito iz Austrije, Italije, Austra-lij- e, Novog Zelanda, SAD i Kanade. NajuspjeSnija zemlja u kategoriji vina je na sajmu ponovo Austrija sa 59 velikih zlatnih medalja, druga je Jugoslavia sa 28, a slijede Portu-gal sa 27 i Italija sa 13. Podijeljeno je Sest naslova prvaka, a u kate-goriji bijelih suhlh vina je to izuzetno priznanje pripalo kombi-nat- u "Irig" za vina "iupljanka" of Albanian nationality, be joined to Kosovo and a common republic be formed. Albanians account for some 7 percent of the population in Yugoslavia, Serbs for 40 percent, Croats for 22 percent. It is not difficult to imagine what dif-ficulties could arise in national relations and national equality from a similar demand from the Serbs or Croats for a "territorial gathering" of their nations. Jovan Rai6evi6 stresses that he is not polemizing with any official demand that Kosovo be given the status of republic but with the slogan put forward in the street demonstrations in 1968 and taken up by the leaders of this years unrests in Kosovo. He underlines that ths slogan was supported by the instigators of greater Albanian hegemonism, the ultimate aim of which is the secession of Kosovo from Yugoslavia and its joining to Albania. They were supported by the Cominform Stalinist enemies of Yugoslavia and some emigrant groups abroad, and their aim is the destabilisation and disintegration of Yugoslavia. Rai6evi6 speaks in length of the equality of the nations and nationalities in Yugoslavia and of the equal rights enjoyed by the members of Albanian nationality. Besides the right to the use of their own language, education in that language, the development of their own culture etc., there is also a right which may at first sight appear paradoxical: the members of the national minorities in Yugo-slavia have the right to fly the flags of their mother nations at various celebrations. A member of Albanian nationality will, ac-cording to the system of collective leadership, one day be the President o.f the Presidency of Yugoslavia (there has already been an Albanian nationality vice-Presi-den- t). Members of Albanian nationality, as those of other nationalities, are assured access to all the highest state and party functions in Yugoslavia. The slogan "Kosovo-republic- " implies in the final analysis the secession of Kosovo from Yugo-slavia and its joining to Albania. This, it can freely be stated, is not desired by 90 percent of the Albanians in Kosovo, stresses Jovan Rai6evi6. He adds "the greatest proof of this is that no Albanian who, like other Yugo-slavs, can freely travel the world and decide where they will live and work — decides to emigrate to Albania". (Tanjug) ЈнлицЈ)''1',Ј..гимта1!)Ј1мтИЈја!јРЈЈ-ШИ"ЈЈ1Дд- а u godiSte 1979. U ostalim kategori-jam- a Sampionske naslove osvojili su Austrija, Italija, Zapadna Njema6ka, Madarska i Portugal. Medu vo6nim sokovima najviSe ocjene dodijeljene su "Fructalu" iz AjdovS6ine (pet), "Vitalu" iz Mestinja (dvije) i "Srbijanki" "iz Valjeva jedna. Utvrdeno je da su sokovi kvalitetniji nego proSle godine, Sto se pripisuje boljoj proizvodnoj tehnologiji. „ U kategoriji alkoholnih piSa Jugoslavia je osvojila tri naslova prvaka, 46 zlatnih i 68 srebrnlh medalja. Na Sajmu prvi put su-djeluju udruzeni vinogradari s talijanske strane Gori6kih brda, a posebna zanimljivost je degusta-cij-a vina privatnih proizvodaca iz Slovenije. Izlozena je i razna oprema za vinogradarstvo i vinarstvo, a odrzat ce se i niz pratecih prlredaba. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000325