Nase Novine, March 18, 1981

              r"
K
- v
2— NaSe novine, January 14, 1981
jB II D7illi
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC
10 St. Marys Street, Room 505
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto,. Ontario, M4Y 2L8
Telephone: (416)961-801- 8
Edited by Committee
Subscription: $20.00 per year.
(First Class Mail extra).
Single copies 50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration No. 0378
"NaSe novine" izlaze srljedom. Pretplata
stoji $20.00 godiSnje; pojedini primjerak 50
centi. Cijene oglasa na zahtjev.
"NaSe novine" su nasljednik "Jedinstva",
kome su prethodili listovi "Novostl",
"Srpskl Giasnik", "Edinstvo", "Slobodna
Misao", "Pravda" i "Borba", kao i. "Na-rodn- og
Glasnika" i drugih naprednih
listova koji su mu prethodili u Sjed.
Drzavama.
Drustvena pitanja:
ZA VECU JAVNU API ШAC!
Ako svakom diskusijom u naSim
druStvima polazimo od davanja, od
onoga tko je i u kolikoj mjeri
ufiestvovao u svim njihovim yido-vimaostvariva- nja,
teSko 5emo,do6i
do one istine koja nas tlStlbilo'da u
sebifiluku predstavljamo пабе na-por- et
ili s neSto vise realnosti da
gledamo na 6itavu konstrukciju
organizacije koja se pod ovim ili
onim uvjetima stvarala. _,
A polaziti uvjek treba s to6ke §ta
realno svaki pojedinac moze da
pruzi i koliko to 6ini.
Ima ljudi koji Citavog iivota
ucestvuju u svim naSim akcijama,
ali ne tako intenzivno, ne tako
zustro kao Sto to Cini netko drugi
koji u tome raspolaze vi§e vremena
(tu se radi o , penzlonerima i
drugim). Ako je taj ili onaj drug
zaposlen, ako on u to vrijeme
akcije mora da bude na svom
radnom mjestu, u radu za svoju
golu egzistenciju, mi ne mozemo
da se osorimo na njega, da ga zbog
toga omalovazavamo, da mu odu-zima- mo
na vrijednosti.
DeSavaju se velike akcije u
dru§tvu, bilo na piknicima, banke-tim- a,
radovima na zakupljenim
zemljiStima i u drugim dru§tvenim
manifestacijama, a da taj ili onaj
nas 6lan izostane. Zar da se takav
osudi? Zar da se traze razlozi zaSto
u danom trenutku nije tamo. (Radi
u to vrijeme, i to ti je.)
NepoSteno bi bilo da tog druga
djelimo na radnika za zejednicu i
staraoca za porodicu, tj. da cije-nim- o
jedno, a da podcjenjujemo
drugo. Treba polaziti od toga da je
prosperitet Qorodice primaran. Ne
mozeS druga skidati s radnog
mjesta za koje dobija platu.
Svi mi nismo isti u primanjima i
u raspolaganju sldbodnog vre-mena.
Netko da vise, netko manje.
I §ta da se od toga pravi problem?
Netko ima napretek vrijeme, netko
manje, netko nikako. ZaSto da to
bude pitanje privYzenosti drustvu?
Naravno, postoje i druge pojave i
situacije. Postoji i objektivno ne-godova- nje
u tome koliko tko daje
prema onom koliko tko moze.
(Pogotovu ako se radi o naSoj
Stampi. Kakav paradoks: oni koji
mogu, daju manje i obrnuto). To je
pojava koju mozemo izlijeiiti savje-tovanje- m,
dobronamjernom kriti-ko- m,
ukazivanjem na nedostatke,
ali ni u kom slutaju agresivnim
djelovanjem, javnom osudom. Svi-je- st
je svijest! I mi je mozemo u
ovim na§im uvjetima razvijati evo-lucijo- m,
a no atakom. To snlzava
nivo пабед htijenja i dobre volje u
nama..
Jer, treba imati u vidu iinjenicu
da naSa pripadnost torn ili onom
druStvu nije копабпа, da mi mo-zemo
da imamo takva iii onakva
ubjedenja! Takav ili onakav stav. (I
ako smo tvrsti Jugosloveni.) Pre-ma
tomu, mi ni u kom slu6aju
nismo imperativno (ako se s tog
stanoviSta gleda) vezani za to ili
ono koje se pozitivno javlja u
takvoj Hi onakvoj organizacionoj
fortai. (Ovdje se radi o uclanjivanju
u nazna jugoslovenska udruzenja
koja su ponekad podalje od пабед
орбед jugoslovenskog stremlienja,
onog pravilno definisanog).
Svjedoci smo raznih asimilacija,
raznog lutanja, previranja u nama
samima, ali nas treba za odredeno
~dru5tvo da veze okolnost пабед
porijekla. Historija. Mi tome ne
smijemo tupiti o§tricu. Mi moramo
oStriti polo2aj Covjeka tako da on
nama pripadne i srcem i du5om.
Mi. uostalom, nismo nikakova
partijska organizacija koja podrza-v- a
tim ili onim stavom stremljenje
pojedinih stranaka. Takav 6in je u
uvjetima pod kojima zivimo veoma
родгебап. S obzirom na паби
radnidku tradiciju, mi smo uvijek
vezani za progres. Prema tomu i
progresu dajemo svoi qlas!
Daniel Pixiades
Indiji
6e
sa st. 1)
se kultumih
je na
da se zauzme to da
unijeta odredba koja ce
"svim pra-vo
da razvijaju svoju
kulturnu jezicnu bastinu".
Vijece je izrazilo da ce
ovi im ne
njihova jezicna i
kulturna prava, od
traziti
Vijece se ovi
Kanadani mogu
Sto
isti od faktora
vlada,
i
moze da bude svako
doba.
Oni se mogu
raznim i
pravima i slobo- -
U pocetku 1980. godine osnovan "Zeleni pokret", u pre--
javile sir se erne vesti sa za za§titu 6o- - govore. — Igra sa iivotom: u
padom dolara. vekove okoline, koja dobija Americi je kompjuter gre- -
Cena mu je bila 1,7 maraka. 0blik stranke. — §kom alarmirao da
— Umro Pjetro Neni, itali- - ProsednS Afrikanac zivi go-- nukleami raketni napad
janski U Portu- - фпи ат sa 1Q0 do 200 SAD. Ta opasna zabluda
galiji do§li na vlast desni-- dolara, dugovi inostran- - trajala tri minuta. —
багј, prvl put posle prevrata stvu svakog sta- - Sastali §efovf sedam
1974. — Skodila cena nnvnihn Afr!k& sa 2.000 rln- - mzvimniilh zaoadnih drteva
oko 100 dolara viSe od
na kraju 1979. —
U na izborima ponovo
pobeduje Indira Gandi. — .
triumfalno
u U
sa
u
ti6e
za u
utoliko vise
ne ni
na
se naj--
Podlnje u — posetlo
izmedu i —
cuske KP. Na kaneri deo Angole
skuou oartiia i ubiiaiu 200
Carter Evrope Jugo-- Papa posetio zemlju sa naj-- se zalaze svim silama za sloveni, Italijani, ve6im brojem katolika (102
bojkot u Moskvi. 5panc, — SAD miliona), Brazil. — Susret
— Posle borbe odnose sa Ira- - Smit.
U Rodeziji Se nnm nhiiRtavlinhi irnnulnn i Indan'mn ttnv'miftki nmrilnn n
vraca Robert Mu-gabe,
koji kasnije pobe-di- ti
na prvim
izborima. — Necuven inci-dent
Gvate--
i
Davisa
i
i
i
i
op-di- m
—
lara. —
fran- -
—
—
— Obe--
WW 4BWMWM Ш ШШЂЛМтт MWIIIW .wnw.i vw.aw4W-- v viwwiWM W
u novih nukle--
bankama SAD. — arnih raketa. —
u Havani pretvara Savez povladi 16.000
se zbeg za hiljade Kuba-- iz DRN. — Drzavnim udarom
naca. Usledilo masovno ise- - u dolazi General Luis
mali policija u amba- - Ijavanje. — U Cadu
sadu za bezem- - nastavlja rat.
Garsia
Ija&ma i u sednicu Lidiju Gejler. — U
oko ljudi. — nezavisna drzava Moskvi otvorene oiimpijske
Pierre Elliot Trudeau po-- Afrike. — Carter Udestvovalo
bedjuje na izborima i ponovo vojne ak-- tista iz 80 drzava. 58 zemalja
dolazi na 6elo cije u Iranu. — tan Pol se bojkotu, koji
vlade. — po prvi Sartr. — Svetska i predvodila
put zvanidno priznaje u Beogradu
Palestinaca na samoopre- - ocenjuje da krize najviie
deljenje.— U Limi odrzan prvi radnike. — We
svetski kongres Indijanaca. uspeva ameridka akcija za
— prve 6etvrtine 1980. oslobadanje talaca u Iranu.
svedocanstvo
Метабкој
(Nastavak
njihovih
apeliralo premijera
Kanadanima garantirati
Kanadani,
"getoizmu".
naglasava da
ne zadovoljiti mul-tikulturalizmo- m,
zavisi politidkih
(federalne
federalnog parlamenta
zakonodavnih skupstina)
zadovoljiti
propisima
gradanskim
or-lestin- aca bliskoisiodne
ganizacija
атепбкод
роПШв predstoji
socijalista.
je
optereduju
prethodnih
slobodnim
ponisten
zakonskim
poiemika Veneciji.
italljanske Juznoafri- -
pariskom okupiraju
komunistidkih Anaolaca.
Amoridki predsednik nisuudestvovali
Rumuni,
olimpijade prekidaju
petogodiinje diplomatske Breznjev
(Zimbabve)
diplomatiji:
blokiraju
Peruanska Sovjetski
ambasada
Spanije gradanski
poginulo Zimbabve (Rodezija) postaje
detrdesetak pedeseta
mogucnost
pridruzilo je
Francuska sindikalna
pogadaju
asimila-cij- e
godine pocinje da se Komandosi vradeni posle su- - vladao posle
talas po svetu: u dara aviona i 18-mese6- ne po se- -
Britaniji, Italiji, Portugal! kojem je osam vernoj Africi, Centralnoj i
U Cileu Severnoj Americi.
stanu, SAD Francuskoj, Po- - grubo prvomajske ski Kneset zakon da
Ijskoj, Salvadoru, Zimbab- - Umro u "ve- -
beu i sve nijedolazilo do predsednik Jugoslavije i dr--
strajkova. U svetu je bilo lavnik Josip Broz Tito. —~ 4,5 milijarde ljudi. Karamanlis izabran za pred- -
minuta taj se broj povecava sedsednika Gr6ke. — Na
Za 172. Strajk nmslavi nnHiZniine ArnHri.
Salvadoru ugusen u 150 jskog skupstine UN o
uoijemn. posle ovoga ova
zemlja kao najpotre-snij- e
o sukobu
naroda. — Reza
Pahlavi otputovao Pana-m- e
Egipat. — U
prava",
Vijece
ustav bude
cuvaju
bojazan
ako budu
zagarantirana
zastitu
u
provincijalnih
provin-cijalnih
u
a
zlata
Carter
Jugoslaviju.
iranske imovine ogranidavanju
vojnika
u
Boliviji
upala
nagove--
organizovala
konlerencija
godina
helikopterau odiseje
Peruu,
demonstrate.
Svakog
U
ugovora, u
ostaje
Becu se sreli Gromiko i
Maski. — Susret u Varsavi
Breznjeva i liskara d'Estena.
— U nemirima u Majamiju
poginulo 20 ljudi. — Carter
istupa prqtiv ukljudivanja Pa- -
dama, jer njihova prava mogu biti
gazena pri postojanju dobrih
zakona i priznavanju opcih
prava i gradanskih kao
sto je bilo u vrijeme prvog svjet-sko- g
rata, kada je 88.000 ljudi, koji
su doselili iz Austm-Ugarsk- e, bilo
obespravljeno (mnogi su bili inter-nirani- ).
Godine 1918. vlada je
jednim dekretom (Order-in-Coun-c- il)
zabranila ukrajin-sko- g,
hrvatskog i drugih slaven-ski- h
jezika, zatim madarskog, nje-табк- од
i finskog). U
svjetskom ratu bilo je internirano
25.000 japanskog pori-jekla.
Nije na odmet napomenuti
Ontarijsko savjetodavno vijece za
multikulturalizam i drzavljanstvo
ne sadinjavaju nekakvi vec
aktivni pobornici sadasnjeg dru-stven- og
a na 6elu im je
biv§i konzervativni poslanik Yuri
Shymko.
se Mesa na 6elu vojne
hunte zatvara legalnu pred--
okrsaju
igre. 6.000 spor--
§tava
kanadske Umro
pravo
Posle
gde
vlasti
ljudskih
Ameridka vlada. — Abol-hasa-n
Bani Sadr postao
predsednik Islamske Repu-blik- e
Iran. — U Kairu umire
Reza Pahlavi, koji je 37
sin Iranom,
strajkova
ji, poginulo
Turskoj, Avgani- - ameridkih vojnika. — — Izrael- -
rasturene doneo
— se Jerusalim pretvori
—
— Generalni
i
sloboda,
upoirebu
drugom
Kanadana
da
Ijevidari,
poretka,
6itu i nedeljivu prestonicu
jevrejske drzave." Ova od-lu- ka
je izazvala osude §irom
sveta, narodito na specijal-no- m
zasedanju Generalne
km: drzavnog Palestini,
koje je bilo u toku. Jedan od
razloga za brzi pad novoiza-bran- e
konzervativne vlade i
Joe Clarka u Kanadi, bio je i
taj sto su oni pozurili sa
(Nastavak na st. 7)
Radi se o tome da se osigura
sest milijuna ljudi da nece biti
progonjeni — (bez obzira na budu-c- e
dogadaje u Kanadi i svijetu) —
zato sto su razliciti, odnosno da ce
se osjecati' slobodnim i ravnoprav-ni- m
gradanima kao i svi drugi. AH
ne samo o tome. Njihovo pitanje je
samo dio opceg pitanja kanadskog
drustva, njegove nacionalne, ra-sn- e,
kulturne i vjerske raznolikosti,
pitanje demokracije i principa na-cionalne
ravnopravnosti, a isto
tako i medunarodnih obaveza (de-klarac- ije
UN o ljudskim pravima,
itd.), pitanje buducnosti. Treba se
boriti i za to da se Francuskim
Kanadanima priznaju njihova na-cional- na
prava, Indijancima i Inu-itim- a
njihova, zenama njihova...
Ustavno utvrdivanje svih tih prava
nece slabiti nego jadati Kanadu,
osigurati daljni napredak, u6vrstiti
nezavisnost. s. Mlo§l6
ai