Nase Novine, January 12, 1983

              p' If. Il I Ti"-- л 1irl
r&afsr ' J- - ';: ,-- A
', I .'"
'. т- - .. t 1 .' '' '
(_" III Л1
. 'I --J .-
-.-..
f
6-- NASE NOVINE, March 23,1983. March 23,1983, NASE NOVINE --7
Preds UMWA Trumk Dr Mirko Markovid:
ЛОд.Ж10п?ЧРЈ1№А Жи
"Politika" piSe:
Nekoliko vestl objavljenih minulih dana o
nacionalisti6kim Ispadlma, samo je poja6alo
saznanja koja ve6 sa zebnjom nosimo u sebi
da je nacionalizam sve nasrtljivlji.
Ispadl ove vrste uvek deluju Iznemiruju6e,
all, na zalost, ne uvek i otreinjuju6e.
Osetljivost s kojom reagujemo Izraz je, pre
svega, dubokog saznanja o vellfiinl onoga
Sto bismo, bivajudi nehajni pred nacionaliz-mo- m,
stavill na kocku I, копабпо, mogll da
izgubimo. A nedovoljnu efikasnost u borbi
protiv nacionalizma mozemo objasniti Cinje-nico- m
da jos ne ulazlmo temeljno u njegove
korene koji Sire naclonalistifiku atmosferu.
TeSko se otimamo utisku da ovakve vesti
sve viSe primamo kao neSto o бети se ve5
uglavnom zna — bez velikog iznenadenja i
sa zabrinjavaju6om dutnjom.
Otkud tolika suzdrzljlvost pred oiiglednlm
bujanjem nacionalizma, izvesna zbunjenost,
trapavost i nelagodnost pred njegovim
konkretnim ispoljavanjem? Otkud to da ljudi
6esto prikrivaju takve ispade u svojoj
sredlni, kao ruznu bolest?
ObjaSnjenja mogu blti razliCita, razlozna i
shvatljiva a da nam копабпо, ipak, ne budu
prihvatljlva. Ljudi su sigurno siti slu6ajeva.
Znaju kako ih je lako stvoriti a teSko zalediti.
Posle njih ostane mnogo gordine i pustoSi.
Znaju, takode, da jalova halabuka oko
nacionalizma njemu samo najvise odgovara.
U strahu da ne preteraju, ljudi ponekad
za6ute i onda kada to nikako ne bi smell. To
cutanje, baS u vreme zestoke I razlozne
druStvene kritike nacionalisitCkih pojava,
jeste ono Sto zabrinjava. Da II nas je
nacionalizam osvojio i viSe nego Sto smo
toga svesnl?
Od svih zabluda, naSe iskustvo nas je u to
drasti6no uverilo, one koje se ti6u naciona-lizma
najskuplje se placaju. To joS ne znafci
da ih se lako oslobadamo. Jedna od takvih
samoobmana je I to skrivanje guje u nedrima
iz naivnog uverenja da demo je tako I
ukrotiti.
Ima jedna fiinjenica koja nikako ne bi
smela da promakne naSoj paznji. Gotovo sve
informacije o nacionalisti6kim ekscesima
koje su stigle u javnost, stigie su sa
zakaSnjenjem. Tako je bilo sa onlm obesnim
deCacimakoji su bahato, uporednim skandi-ranje- m
i pevanjem "svoje" pesme "Igrale se
™WWIHIWWWH
Msgr. Charles 0. Rice, rimokatoli6ki
svecienik iz podruija Pittsburgha, bio je
poznat starijoj generacijl naSih naprednijih
radnika u SJedinjenim Drzavama, posebice u
Zapadnoj Pennsylvaniji, kao vatreni antiko-munis- t,
ргодапјаб naprednjaka I Ijevi6ara u
unijskom (sindikalnom) pokretu i razbija6
unija lljeve orijentacije. Zajedno sa sucem
Mikeom Mussmanom poCinio je dosta State
radni6kom pokretu sredinom stolje6a kad je
krupni kapital nastojao razbiti I onesposobiti
unijski pokret raspirivanjem histerije protiv
njegovih najsavjesnijlh boraca.
ProSle jeseni New York Times je objavio
jedan napis o proSlosti i sadaSnjosti
spomenutog duhovnika. Bilo je to u povodu
objavljenja memoara nekadaSnjeg komunis-t!6ko- g
organizatora Steve Nelsona u nakladl
University of Pittsburgh Press. Nelson,
navodno, okrivljuje prije spomenutog suca i
Monsinjora za progone i hapSenje kojima je
bio podvrgnut u vrljeme svoga poslijeratnog
boravka u Pittsburghu.
S tim u vezi Times je spomenuo knjigu
"The Great Fear" u kojoj pisac David Caute
raspravlja o antikomunisti6koj histerijl u
poslijeratnim godinama, i kaie da su Msgr.
Rice i njegova organizaclja katoll6kih unlja-S- a
(Association of Catholic Trade Uni-onists),
poduprta po sve6eniclma u njihovim
predikalnicama, pomogli istjerati Ijevi6are iz
United Electrical Workers Union i iz Kongre-sa
Industrljsklh Unija (CIO).
To je ргШбпо iskrivljeno prikazivanje
stvari. Kad Monsinjoru i njegovim pomaga-б!т- а
nije uspjelo porazitl napredno vodstvo
delije nasred zemlje Srblje" preklnull kon-ce- rt
jedne zagrebaCke rok-gru- pe u Beogra-d- u.
Tako je bilo I s onom masovnom tufiom
navijaca "Hajduka" i "Partizana" ispred
beogradskog hotela "Palas" (bez obzira na
£injenicu, koja je takode zakasnelo obnaro-dovan- a,
da ta tu6a nije bila nacionalistidki
obojena) pa sa onlm najnovijim deli jama u
hali "Pionir" prillkom gostovanja engleske
rok-grup- e, pa onaj drastiini slu6aj sa
LaS6inom u Zagrebu... Posted njih dana se
uporno Sapu6e o nekakvom sluCaju u
Svetozarevu i jos upornije — cuti.
Ta zavera dutanja "s dobrlm namerama"
po6inje vec razorno da deluje. Zbunjuje
ljude, stvara jedno stanje u kome je sve
izmeSano i gde se teSko razaznaje Sta je Sta.
Ovakvu situaciju prate i drugi opasni previdl
kao Sto je onaj o navodnoj bezazlenosti
provokativnog noSenja naclonalnlh simbola,
starih srpskih grbova i бајкаба, na primer, u
Beogradu I drugim mestima u SR Srbiji,
zatim o onom primitlvnom, bukafckom i
anahronom srbovanju koje bi, u ime njene
velliine i njoj u slavu, socijalist)6ku Srblju
da svede na meru sopstvenog provlncijalnog
duha I nazadnjaStva, u osamu i Iskljucivost.
Nema u tim opakim namerama niCega
novog i nepoznatog. Ima zabrinjavajuceg u
lakocl i silovitosti s kojom se avet te
skufcene svesti povampiruje i Sirl. I, Sto
teSka srca takode prime6ujemo — zahvata
sveviSe mlade. U ne tako brojnim primerima
bahanalija za vreme takozvane srpske nove
godine mladi ljudi u Beogradu, Sapcu,
Kraljevu, Leskovcu, Smederevu... napadno
su "otkrivali" svoje "nove" hitove: "Oj
vojvodo Sindelicu", "Srpska se truba sa
Kosova 6uje", "Ko to kaie Srbija je mala"...
Jedna teza koja je dugo bila nesporan
teorljski stav da je svaki nacionalizam u nas
prethodnica kontrarevolucije, grubo se pot-vrduj- e,
ne samo na primeru agresivne
iredente na Kosovu, nego, na zalost, i u
drugim krajevima. Iza na izgled samo
napadnog naturanja nacionalnih simbola i
drugih provokacija o kojima se poslednjih
nedelja govori u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini i gotovo svlm drugim krajevima,
sve direktnije se osiono oglaSava ono Sto
nije simbol nijednog naroda nego mracnjaS- -
намвмившшштвммишдшшмшм
prije spomenute unije, organizirali su novu
suparni6ku uniju poznatu po kratlcl IUE, I
onda poveli kampanju za prelaz radnika Iz
stare borbene u novu kolaboratorsku uniju.
Mnogi su radnici kasnije pozalili Sto su
nasjeli straSenju da бе izgubiti posao ako ne
predu u novu organizaciju. Posljedlca te
razbija6ke rabote su dvije unije u istoj
industriji. Posljednjih godina ipak donekle
suraduju u pregovorima s kompanijama б1је
rad n ike zastupaju.
Monsinjorovo kajanje
Izvjestitelj Timesa je pisao da je Msgr.
Rice 1950-i- h godina робео dvojiti da II je
unijski pokret bio ispravan u tako zestokom
napadanju Ijevidara i робео se osjeiati
nelagodno suraduju6i sa iu6nim antikomu-nistim- a.
Po izvjeStaju dopisnlka, do preloma
je doSlo kad je socijalistiCki pisac Michael
Harrington objavio jedan б1апак u reviji
"Labor History", u kojem je rekao da je
Monsinjor bio iskoriSten kao orude po
konzervativnom unijskom establiSmentu.
Monsinjoj Rice od tada aktivno suraduje u
borbi za mir i gradanska prava obespravlje-ni- h
kod кибе I potlafienih i izrabljivanlh
svuda u svijetu. Za vrijeme vladanja pred-sjedni- ka
Johasona, on je osudio njegovu
intervenciju u Dominikanskoj republici. Bio
je odlu6an кгШбаг Vijetnamske intervencije i
podupiratelj kampanje za dokraj6enje toga
rata. A sada, pisao Je Times, on je branitelj
беИбп1п radnika, prctlvnik беИбпе industrlje
i krlti6ar vodstva United Steel Workers unije,
tvo koje ugrozava najvece ljudske vrednosti,
sve ono Sto je napredno i humane
Nije to samo primitivna svest, egoizam i
zaslepljenost, ve6 neskriveno nasrtanje na
suStinske tekovine sopstvene nacije, na
tekovine svih nacina i harodnosti koje su Iz
revolucije iznele neSto viSe od pune nacio-naln- e
ravnopravnosti — klasnu prirodu
druStva u kojem zivimo, socijalizam i
samoupravljenje.
Za nama su, nadamo se nepovratno,
zablude da su naSi nacionalizmi neSto tude,
anahrono I prevazideno. Silinom kojom nas
nateruju da se iznova suoclmo s njima, oni
nas, kako je гебепо na poslednjoj sednici
Centralnog komiteta SK Srbije, na izvestan
na6in i otreznjavaju: to nam se o glavu
lupaju naSi apsurdi, deobe i raskoli,
birokratizovana svest i varljiva samodovolj-nos- t.
Nacionalizam nije puko naslede, ve6
pre svega naS "tekuci proizvod". U meri naSe
hrabrosti i iskrene reSenosti da se dokraja
suo6imo s torn 6injenicom, sadrzana je i
mera naSeg uspeSnog suprotstavljanja na--
cionalizmu. U protlvnom, neman u naSim
nedrima ce izrastati u opasno 6udoviSte. Zao
duh nacionalizma nije viSe samo prividanje.
To saznanje nije poziv na uzbunu i paniku,
vec na otreinjenje i zestoko, тибпо виоба-vanj- e
sa nama samima, na nemirenje: naSa
bolna realnost, nacionalizam nije i ne sme
postati naSa sudbina.
Ako nije umesno traziti nacionalizam
tamo gde ga nema i dramatlzovati izvesne
situacije, joS je manje prihvatljivo zatvarati
обј pred njegovim ofiiglednim nasrtajima.
Ako je naSa prvorazredna duznost, ljudska i
politiika, da na svakom mestu dizemo glas
protiv Sovinisti6kih ispada, da ih izlazemo
rugiu i nacionalnoj sramoti, isto toliko smo
duzni da trezveno i odgovorno razmiSljamo o
druStvenim okolnostima u kojima se nacio-nalizam
javlja Hi se za njegovo delovanje
stvara prostor.
U tome je posebna uloga Stampe. Visokl
stepen osetljivosti prema nacionallstttklm
manifestacijama najmanje je Sto zahteva
angazovano politicko novinarsto. Обекије
se viSe od toga: doprinos uspostavljanju
viSeg stepena medunacionalnog razumeva-nj- a
koje бе dopunjavati nasilno stvorene
praznine i stvarati duh iskrene saradnje svih
naroda I narodnosti u naSoj zajednici.
Msgr. Charles 0. Rice
koje smatra slablm.
Na vjerskim pitanjima, Msgr. Rice je viSe
manje sve6enik staroga kova. Ne mijeSa se u
teoloSke rasprave, nije fanatlk i znade
govoriti bez dlake na jezlku. Izvjestitelj
Timesa spominje kako je 1950-i- h godina bio
pao u nemilost kod crkvene hijerarhije kad je
njujorSkog kardinala Spellmana nazvao ske-bo- m
zbog razbijanja grobarskog Strajka u
svojoj nadbiskupiji. Naime, on je u biskupij-sko- m
glasilu u Pittsburghu u povodu toga
Strajka pisao: "Skeb je skeb da II on nosio
grimizni kardinalskl SeSir ili plavu radni6ku
bluzu".
Tadanji biskup u Pittsburghu, John
Dearden, kaznio ga je zbog toga premjeSte-neg-o
komunistl6ki... Komunisti su u meni
imali protivnika koji je prou6avao njihovu
taktlku i onda regrutirao i trenirao neprija-teljsk- e
strojeve. Je li to bilo pravllno
WASHINGTON — Richard M.
Trumka, novoizabrani predsjednik
ugljenokopafike unije (United Mine
Workers of America) je oStro osudio
demokratske politidare koji su izab-ra- ni
uz ротоб rudara, a "istakli su
se u snizavanju beneficija radnim
ljudima".
Trumka je govorio na sastanku
Nacionalnog komiteta 2ena Demo-kratske
partije u Washingtonu. On je
spomenuo da su Clanovi unije dali
milijune dolara i mnogo dobrovolj-no- g
vremana da pomognu izabrati
predsjednike, guvernere i 6lanove
Kongresa.
"Ugljenokopa6i su vjerovali da
Demokratska partija zaista zastupa
socijalnu pravicu, aii to je sve teze
vjerovati", rekao je Trumka.
On je spomenuo bivSeg predsjed-nik- a
Cartera koji je izabran uz
ротоб ugljenokopada, a kad su oni
stupili u Strajk, upotrebio je Taft-Hartl- ey zakon da ih prisili da se vrate
na rad.
"Nije se naSao jedan vodedi
demokratski politi£ar da podupre
ugljenokopa6e u borbi za oduvanje
njihovih beneficija od napada opera-tora-",
rekao je Trumka. "Ja sam
veoma zabrinut zbog sve ve6e
sklonosti Demokratske partije da
favorizira Wznis prije radnika".
Ve6ina demokrata u Predstavnid-ko- m domu je glasala da se oduzmu
markice (stamprs) za hranu Strajku-ju6i- m rudarima..." A zaSto? Koji
zlo£in su oni po6inili? Sta su uCinila
gladna djeca da im se uskrati
hrana?, pitao je trumka.
On je rekao da demokrati stalno
osuduju opoziciju, ali nlkad ne
predlaiu ozbiljne prijedloge. Ve6ina
demokrata nisu ispunila data obe6a--
ИИ1ШМИМИМВИМВИИ8Ш1ИШНДтК1№11ИМВШЈ
ponaSanje za jednog poboznog mladog
sve6enika? Bog znade i on 6e mi jednog
dana re6i da nije... Kad sam stupio u borbu,
moje vjerodajnice kao unijskog graditelja
bile su nepogreSive. Ponosan sam redi da
tako i ostaju... u 1949. pojavila se Je
antikomunisti6kahisterijai progoni su bill u
toku. Meni je zao Sto nisam branio
gradanska prava komunista i njihovih simpa-ti6ar- a
kao Sto sam trebao. Takoder, uprave
(unijske, n.p.) koje su naslijedile komunis-te- ,
nisu uvijek ispale kao uzor unijaSke
kreposti".
Priznanje dvojbenosti
Pri kraju, Monsinjor priznaje i slijede6e:
"Ja sam bio vatreni antikomunist, osobito
gdje se ticalo unija (sindikata), I gledajuci
natrag na detalje I ukupne rezultate, tu su
nekoje stvari zbog kojih se kajem. Ali sam u
to doba zaista mislio da Crveni imaju priliku
da preuzmu unijski pokret i uzimao sam
ozbiljno njihovu tvrdnju da je komunizam
neodoljiv i da je val budu6nostl. Nisam se
mogao s time pomiriti. Jesam li pretjerao?"
U razgovoru s dopisnikom New York
Timesa, Monsinjor je prema njegovom
izvjeStaju kazao da je unijski pokret "u
6i36enju komunista i osumnjl6enlh komu-nista
izgubio nekoje od svojih najodlu6nijih i
najplodnijih 6lanova" i da se taj gubitak
"sveudilj osjeda".
"Danas", kazao je Monsinjor torn dopisnl-k- u,
"ameri6ki unijski pokret je smuden i
slabokrvan... Ponestao mu je duh".
аисж
I I n r
шшшшшшш tL' И&££Ц1Ч1. -- г1в4авдшмлчжSаiiiil1ffiJilм'SitMмДЛДМвЗЧМав.хмал.'швлА.
0ШХГ Шш
пја.
Trumka je rekao da je 50 posto
glasa6a odbilo da se registrira I
glasa u posljednjim predsjedni6kim
izborima. Narod je potpuno iznevje-re- n. "Ako se predsjednidka izborna
kampanja 1984. degenerise u debatu
koji predsjednifcki kandidat ce manje
oStetit radne ljude, mi 6emo izgubi-ti- ", rekao je Trumka.
Radnici 6e izgubiti i onda ako se
bude debatiralo o "zlodinu na ulica-ma- ",
"velferskim lopovima" i sl!6-ni-m stvarima.
Trumka predvida da 6e demokrat-ski
politifcari pozvati njegovu uniju
da podupre njihove kandidate 1984. i
obecati imenovati radnicima prija-teljs- ke slubenike. "Ali te mrvice
пебе zadovoljiti", rekao je Trumka.
"Demokratski kandidati treba da
ozbiljno uzmu naS polozaj i гјебе-nja- ".
Osvr6u6i se na pitanje da li
njegova kritika Reaganovog smanji-vanj- a
izdataka za sigumost, zdravlje
Rije6 je o unijskoj sredlSnjici AFL— CIO i
gubitku borbenosti. Monsinjor drzi da se je
dolaskom republikanaca na vlast I korpora-cijski- m
zahtjevima za koncesije u plabama,
njem u provinciju i obustavom njegove
rubrike u biskupijskom listu. Monsinjor je
ostao lojalan radniStvu i dalje zagovarao
radnlke kad su morali Strajkovati. Kazna je
trajala do promjene biskupa u Pittsburghu.
Novi biskup, John. J. Wright, dljelio je
manje viSe Monsinjorovo miSljenje o socijal-ni- m
i radni6kim pitanjima.
Naravno, u crkvi imade i natraznjaka
raznih vrsta, od obi6nih protivnika radni6kih
unija do ratobornih mrzitelja socijalisti6ke
misli, koji ne mogu podnesti Monsinjorovo
zauzimanje za mir i podrzavanje ugnjetenlh
bilo kod кибе ili u svijetu, pa blskupijski
tjednik objavljuje i njihove гибпе napadaje
na njega. Nazlvlju ga бак i komunistom.
Misljenje o Nelsonu
U svojoj rubrici od 22. oktobra 1982.,
Msgr. Rice se osvrnuo na memoare prije
spomenutog Nelsona i spomenuo neku
skupStinu ili "meeting" u Pittsburghu 1949.,
organiziran po Nelsonu, na koju Je doSIa
protivm'6ka rulja s namjerom da ju razbije.
Monsinjor veli da je Nelson u svojim
memoarima kazao da je on (Rice) pokrenuo
6itavu stvar, a kad je s policijom doSao da
smiri rulju, on je samo pretendirao da je
dobar 6ovjek (good guy).
Monsinjor na to kaze da su sudac
i beneficije rudara znafii da je on
spreman da podupre formiranje
radnifike partije, Trumka je rekao:
"Ja nisam diskusirao u naSoj uniji
(UMW) osnivanje radnifike partije...
Ako ne bude kandidata (koji bi
zadovoljavao radnike), mi 6emo se
prikljuCiti onima koji dosad nisu
glasali jer su vjerovali da je besko-risno- ".
Trumka je rekao da 6e UMWA u
pregovorima iduce godine istupiti s
lozinkom "No backward steps" (Ne-ma
uzmaka) i borit ce se za
pove6anje place i beneficija.
Nezaposlenost je jako pro§irena u
rudarskim mjestima. U McDowell
Country u driavi West Virginia bez
posla je 95 posto stanovnika. Grad
Gary je bankrotirao.
Trumka je priznao da su postignu-t- i
samo djelomi6ni uspjesi u organi-ziranj- u
neorganiziranih rudara. Silja-nj- e
placenih organizatora u ta
mjesta nije bilo narofiito uspjeSno.
On 6e u buduce koristiti lokalne
rudare kao organ izatore.
On je predstavio Becky Flanery,
kojaradi u rudniku i zauzima polozaj
sekretara lokala 1976., koju je
nazvao istaknutim vodorh ugljeno-кораб- а.
On je obecao uklju6iti
Afro-Amerikan- ce, Chicanose, nacio-naln- o
zapostavljene i zene u vodstvo
unije.
Najve6i uspjeh UMWA unije u
vrijeme kada ju je vodio John L.
Lewis bilo je stvaranje fonda za
zdravlje i dobrobit (Health and
Welfare Plan) u koga su doprinaSali
vlasnici rudnika. Taj plan je bio
uniSten 1978. godine. Zamjenile su
ga osiguravajuce kompanije "koje
vi§e interesira profit nego pla6anje
odStete rudarima", rekao je Trumka.
i
!
i
i
SMANJIVANJE
KOD CELlCNE
Javlja se iz Pittsburgha da je velika беНбпа
kompanija — US Steel — proSle godine
"izgublla" 361 milijun dolara.
Njen predsjednik David Roderick je izgu-bio
bonus od 235 hiljada, ali mu je ipak
ostalo $586.951 . U 1981 . primio je $821 .322.
U proSloj godini dva puta su smanjivane
place i beneficije visokih siuzbenika i
Cinovnika, a 1. marta joS zaposlenim
radnicima smanjena je р1аба za $1.25 po
satu. Kompanija je dobila I druge koncesije.
Unija (United Steel Workers) je pristala.
Mussmano i nekoji 6asnici lokala 601 UE
unije iz East Pittsburgha imali prste u tome,
a on je bio pozvan po policijskom nadzorni-k- u
da dode smiriti rulju, габипајиб! da 6e,
ako ikoga, posluSati njega, koji se je
godinama borio protiv komunizma. Dalje je
pisao:
"Steve i ja smo sada prijatelji i on mi
poneSto opraSta. On se malko kaje, vrlo
malo, za svoju komunisti6ku proSlost, a ja
se takoder malko kajem moje antikomunis-Ибк- е taktike... Ja sam takoder bio ameri6ki
radikalac, i sveudilj sam, ali katolidki rade
beneficijama i radnim uvjetima, u vodstvu
stvorila atmosfera bespomodnosti. Ali,
napominje: "Taj duh nije sasma iS6eznuo —
radnici bi se borili kad bi znali kako da se
bore i zaSto da se bore — kad bi znali Sto je
neprijatelj".
Na koncu je rekao dooisniku Timesa:
"2elio bih da sam se mnogo ranije
radlkalizirao' Observer
J8
- KRATKI TEORIJSKI PRIKAZ -
5.
IZTEORIJENAUCNOG
KOMUNIZMA
U teoriju marksizma-lenjinizm- a
posebno mjesto zauzima ибепје o
politidkoj partiji radni6ke klase kao
rukovode6em faktoru u izgradnji
socijalizma. Osnove toga ибепја
dali su Marks i Engels jo§ kao
rukovodioci prve radnifike partije:
"Saveza komunista". A dalja duboka
razrada i stvaranje cjelovitog ибепја
o revolucionarnoj partiji proletarijata
pripada Lenjinu.
, j7 -- rt(h
fAaetu
Po Lenjinu Partija je borbeni
odred istomiSljenika, progresivni,
svjesni dio proletarijata, koji je
naoruian nauCnim komunizmom,
ujedinjen zajedni6kim ciljem i fcvrs-to- m
disciplinom. Partija je (prema
ибепји marksizma-lenjinizm- a) najvi-- Si
oblik klasne organizacije, koja
ujedinjujeaktivnost svih organizaci-j- a
radnifike klase u svojoj neraskidi-vo- j
povezanosti sa najSirim masama
radnog naroda.
Lenjin je razradio organizacione
osnovne postavke Partije, ибепје o
demokratskom central izmu, strate-gij- u
i taktiku Partije. Tako se u
Rusiji, a kasnije u Sovjetskom
Savezu, u redovima radni6ke klase
formirala Partija novog kova: Komu-nisti6- ka
partija (boljSevika). Pod
njenim rukovodstvom izvedena je
pobjedonosna Oktobarska revoluci-j- a
1917. godine, a kasnije —
izgraden socijalizam.
Prema ибепји marksizma-lenjinizm- a,
bez vode6e uloge Partije
radnog naroda, Partije novog tipa,
петодиба je izgradnja socijalizma
odnosno komunizma... Neko; je
primijetio, da bi izgradnja socijaliz-ma
bez vode6e uloge Komunisti6ke
partije bilo slidno gradenju mosta ili
neke velike fabrike bez inienjera...
Dvadesetih godina, tj. poslije
Oktobarske revolucije i osnivanja
Kominterne (Тгебе internacionale) u
6itavom svijetu, u svim zemljama —
u nekima brze, a u nekima sporije,
formirale su se radnicke partije
lenjinskog kova. Pod rukovodstvom
tih partija radni narod nekih petna-esta- k
zemalja izvojevao je pobjedu,
gradi socijalistidkodruStveno urede-nj- e
__ ko brie, a ko sporije.
Jedinstvo i bratska uzajamna pomoc
socijalistiCkih zemalja obezbeduje
im slobodu i nezavisnost, uspjeSno
odbijanje napada imperijalistickih
sila, potpunije kori§6enje vlastitih
materijalnih resursa i visok tempo
razvitkaekonomike, kulture, nauke..
A Sta znafci ta medusobna solidar-nos- t
socijalistifckih zemalja za ovu ili
onu socijalistidku zemlju — kao
najsvjeZiji primjer mote da posluii
socijalistifika Poljska, tj. njen uspje- -
§an otpor blagodare6i, ne samo
vlastitim naprednim snagama, vec i
bratskoj pomodi 6itavesocijalisti6ke
zajednice.
Koje se razvija zajedno s novim
principijelnim momentima u toku
razvoja ljudskog roda. Uop§tavaju6i
novo istorijsko iskustvo, komunis-ti6k- e
partije, naro6ito one koje su u
vlasti, nastavljaju dalji razvoj marksizma-
-lenjinizma. Ono, istina, de§a-v- a
se i to, da pod isprikom daljeg
"razvitka паибпод komunizma" do-la- zi
i do svjesnog iskrivljavanja, do
revidiranja ove druStvene nauke.
Dragocjen doprinos marksizmu-lenjinizm- u
daju komunisti6ke i rad-пјб- ке
partije, ne samo onih zemalja,
koje grade socijalizam, ve6 i onih
koje rade u uslovima kapital isti6kog
sistema. Tako na primjer, radni6ke
partije u mnogim zemljama dale su
zapaSen doprinos marksizmu-lenji-nizm- u
razraduju6i i razvijajudi dalje
teoriju (i praksu) stvaranja najSireg
demokratskog antiratnog i antifaSis-ti6ko- g
narodnog fronta.
Lenjin je uvijek upozoravao, da se
паибт komunizam razvija u uslovi-ma
neprekidne i nepomirljive borbe
protiv burzoaske ideologije i raznih
oportunisti6kih strujanja, koja odra-zava- ju
burioaski uticaj na proletari-ja- t.
Naj6eS6e marksizmu-lenjinizm- u
prijeti opasnost od revizionizma. On
je пајбеббе zamaskiran. Revizionisti
su u stanju da se "kite" zvanjem
komuniste, ali usput "treba taj
marksizam malo popraviti". Falsifi-kuju- 6i
marksizam-lenjiniza- m, rev-izionisti
пајбеббе kalu, kako je on
ostario, kako su to prevazidene
dogme i sli6ne besmislice.
Stvar je u tome Sto je паибт
komunizam, Sto je marksizam-lenjiniza- m,
veoma popularan u masama
radnog naroda, a posebno u radni6-k-oj
klasi. Zato istupati javno protiv
njega nije ni malo populamo... Ima
jedna veoma indikativna "stvar6ica"
sa tog podru6ja: mi iz starije
generacije veoma se dobro sjedamo,
kako бак ni faSisti nisu iSli u otvoren
okrSaj. Hitler je nazvao njegovu
faSistiiku partiju "Nacional socija-listick- a
partija". Kasnije, istina,
istorija je pokazala kakvo je to bilo
prevaranstvo.
Jedno je ve6 davno postalo jasno:
marksizam-lenjiniza- m odnosno nau-6- ni
komunizam je internacionalan,
koji radni6ka klasa i njena avangarda
svake zemlje, svakog naroda oboga-6uj- e
vlastitim specifi6nim pojedi-nostim- a,
ali samo pojedinostima.
(Kraj)
rг
r (
шшшгшншртшзшшшт
r