Nase Novine, January 12, 1983

              --, . j j i tfli' A£p ' j S ..l1' "i" !,(! !, , [" I'll' -- l' I - (,,( I" fJf - -- 1 .' '1 ml , I
"I , ' , ' ' 1
1-0- NASE NOVINE, March 23,1983. Viiesti iz OS
4
ч +rt
A ZA VECl
KOORDINACIONI ODBOR MATICE ISELJENIKA
JUGOSLAVIJE KUKURUZA
BANJALUKA --Ovih dana u Ba-njalu- ci
je zavrSeno dvodnevno zasje-danj- e
Koordinacionog odbora Mati-c- e
iseljenika Jugoslavije. Za pred-sjedni- ka
Koordinacionog odbora s
jednogodiSnjim mandatom i delega-te
u Saveznoj konferenciji SSRN
izabran je predsjednik Matice iselje-nika
BiH Jovo Sevi6.
Glavna tema rasprave bile su
"Osnove saradnje sa naSim iseljeni-cim- a
i njihovim potomcima", kojeje
ranije usvojila Savezna konferencija
SSRN. Tom prilikom je гебепо da
na§e iseljeniStvo ne predstavlja
samo most koji njih spaja s
bivSom domovinom i domovinu s
njima ve6 je to vrlo Cesto pouzdana
Objavljivanje Sabranih djela knjizevnika i
revolucionara Augusta Cesarca predstavlja
vazan kultumi dogadaj koji 6e svakako
pridonijeti pravom valonziranju jednog od
najzna6ajnijih predratnih komunistidkih in-telektua-laca.
Od najranije mladosti pa sve do tragiine
pogibije 1941. godine, medu prvim zrtvama
ustaSkog terora, Cesarec je bio odan lijepo
orijentiranim idejama koje su prozimale
njegov publictstiCki i knjizevni rad. Jednako
su ga zaokupljali politicki eseji i socijalno
anga2irana literatura, a sudjelovao je i u
pokretanju i djelovanju gotovo svih hrvatskih
partijskih listova i publikacija izmedu dva
rata, tako da je za sobom ostavio brojne
rukopise od kojih se neki sada prvi puta
objelodanjuju.
Cesarceva Sabrana djela obuhvacaju 22
knjige: 13 knjiga beletristifikog sadrzaja,
sedam knjiga njegove publicistike i dvije
knjige vrijedne grade (korespondencija i
fragmenti iz ostavStine). Sve knjige bit ce
opremljene кгШбкот aparaturom, objaSnji- -
BELE2IMO
a a
knjiga
(I BR
Hladan istofini vetar duvao je i pratio nas
je celim putem niz bogatu dolinu u kojoj su
bila, kao na Sahovskoj tabli figure, raspore-den- a
sela. Stizemo u selo, obicno stiSko,
fiuveno po pSenici, bogatim stofiarima i
rakiji Sljivovici. Gosti smo uglednog doma-6in- a
Bogoljuba Obradovida krepkog sedam-desetogodiSnja- ka. Docekao nas je onako,
kako to obicaji u ovom kraju nalaiu; vru6a
rakija, slatko od dunja pa smo uz sir i toplu
pogacu razgovarali o njegovoj pasiji, taCnije
гебепо knjigama sa kojima se evo ve6 pet
decenija dru2l.
Od malih nogu druzio sam se s knjigom a
prva slova sam naucio od seoskog popa, jer
Skola nije ni postojala. Tek posle nekoliko
godina poSao sam u Skolu kao odrastao
decak. Citao sam i 6itam svuda: kod ovaca
na njivi , za vreme oranja i podnevnog
odmora. Do pre desetak godina bilo je malo
vremena za citanje, jer je bilo dosta poslova
koje smo rucno obavljali. Medutim, danas
kada su moji mladi ukucani kupili gotovo
sve poljoprivredne ma§ine nalazim vi§e
vremena za бКапје. A pravo da ti kazem,
dete, i ostario sam pa se bavim pfielarstvom
i 6itam.
Koja su vam dela ostala u najdubljem
sedanju? — upitali smo deda Bogoljuba.
Svaka knjiga mi je draga, podevSi od
narodnih pesama koje su iznikle iz srca
naroda, pa do savremene proze i poezije.
Medutim izdvojicu Tolstoja, Tvena, Singera,
veza kojom se јаба prijateljstvo i
saradnja sa narodima i zemljama u
kojima oni zive. Tu se, kako je
tokom sjednice vi§e puta isticano,
ne radi iskljufiivo o uzajamnim
ekonomskim interesima, vec i poli-ticki- m
kulturnim, turistiCkim, spor-tski- m
i drugim.
Bilo je rije6i i o koracima koje bi
valjalo poduzeti oko potpunijeg
obavjeStavanja naSih iseljenika o
predstojecim Zimskim olimpijskim
igrama, koje ce se dogodine odrzati
u Sarajevu. Te posjete, kako je
receno, morale bi se temeljito
pripremati i iskoristiti za joS bolje
medusobno upoznavanje i zblizava-nj- e.
vanjima, vanjantama, faksimilima, indeksi-m- a
i fotografijama. Znatan dio tekstova
pojavio se prvi put u prvom kolu ili ce se
pojaviti u naredna dva kola, jer je za ovo
izdanje ргоибепа i deSifrirana obilna ruko-pisn- a
grada iz ostavStine Augusta Cesarca
koja je pohranjena u Institutu za historiju
radnidkog pokreta u Zagrebu.
Prvo kolo sadrzava osam svezaka A. Cesar-ca:
"Bijeli lutalac" (roman), "Krist i Juda"
(roman), koji su nadeni u ostavStini, a
objavljeni samo u fragmentima posmrtno);
"Pjesme", "Za novim putem", i "Sudite me"
— u svezak su unesene pripovijesti i novele
objavljene dvadesetih godina, a tekstovi su
vezani ne samo kronoloSki vec i tematski:
"Careva kraljevina", "Bjegunci", "DanaSnja
Rusija", "Evropa uo6i rata" i "Iz nauke i
knjizevnosti".
Izdavanjem Sabranih djela pofiinje se
vradati dug Augustu Cesarcu, a ujedno daje
poticaj povjesnicarima i literarnim кгШбап-m- a
da se, viSe nego do sada, prihvate
osvjetljavanja Cesarcevog stvaralaStva.
gerasisissK'
AЧЛAJArfг4Tчrxalиt.жлe?v-- л .t-j- ;
i ' , ' ! Л
,s i "£
~Ж1ШШ№тА
--4,
tS{ i "se.
v. -- asx i'i
,.r4A. til
£&, srrr%!f, узиргаи vmmmWm
itfMs f
UAl- - W "4 krf?f £.„ a ?ж -- '!;
i'V"
ЛЧЧЛл
r 5SS
.„.. A
t
.
.
i . hi ' (i
.. v
' vmw
2Џ& 4
Ш'
Bogoljub Obradovid — druzenje sa knjigom
— nadahnude
Dobricu Cosica, Daviia, a od ovih mladih,
Dobrila Nenadica. Od poezije Dobrica Eric"
mi je prirastao za srce.
U razgovoru smo saznali da Bogoljub,
prema sopstvenoj evidenciji, dosad u svojoj
biblioteci ima oko 2.000 knjiga, a da je
procitao gotovo 5.000 knjiga koje je mahom
uzimao iz seoskih biblioteka u okolini.
Najve6a mu je zelja da se u njegovom
Kamijevu osnuje seoska biblioteka sa
6itaonicom, kojoj 6e on pokloniti sve svoje
knjige.
U zimske dane kada su no6i duge, deda
Bogoljub sedi u sobi kraj tople peci i 6ita,
priCe i pesme, svejedno, knjiga ga obogadu-j- u
duhovno i stvarala6ki. I sada, dok ovaj
dopis fiitate, dragi ditaoci "NaSih novina" u
dalekoj Kanadi i drugim zemljama, Bogoljub
Obradovic sedi u svojoj maloj biblioteci ili
putuje sneznim bespucem do seoske 6itao-nic- e,
da bi uzeo novu knjigu.
Novica MILlC
Kamijevo, Jugoslavia
NENADOVlCU
U Valjevu je pokrenuta akcija za podizanje
spomenika Proti Mateji Nenadovicu (na
slici), koji je poznat kao organizator prvog
srpskog ustanka, zakonodavac, predsednik
ustanickog suda, istaknuti vojvoda, driav-ni- k,
diplomat, pravnik, istoricar i pisac.
UD2BENICI "MOJA DOMOVINA
SFRJ"
Nakon dugih priprema najavljena je
promocija niza udibenika "Moja domovina
SFRJ" namijenjenih obrazovanju na materi-nje- m
jeziku djece osnovnog Skolskog uzras-t- a
jugoslavenskih gradana na privremenom
radu u inozemstvu. Predstavnici SIZ-ov-a za
osnovno obrazovanje iz svih republika i
pokrajina potpisali su, u januaru samouprav-n- i
sporazum o pripremanju rukopisa, proiz-vodn- ji
i distribuciji udzbenika "Moja domo-vina
SFRJ". Seriju udibenika dine tri vec
pripremljena udzbenika za udenike pod
nazivom "NaS jezik" i tri prirudnika za
nastavnike. Svi udzbenici prevedeni na
sedam jezika naroda i narodnosti Jugoslavi-je
i tiskani u 265.000 primjeraka nesumnjivo
ce pruiiti mladim Jugoslavenima u svijetu
najbitnija saznanja o domovini i pomoci im
da saiuvaju Sto 6vrS6e veze s njom.
jpzsa дтедункШД
SPLIT - U novim staklenicima
Instituta jadranske kulture u Splitu
godisnje ce se uzgojiti 240 tisuca sadnica
maslina najsuvremenijom tehnologijom
(metodom orosavanja).
Tako ce se vjerojatno prekinuti stalno
smanjivanje povrsina koje su pod torn
uljancom Za llustraciju navodimo da se
krajem 18 stoljeca na jadranskom podruc-j- u
uzgajalo od 20 do 30 mill) una stabala
maslina i proizvodilo oko 25 tisuca tona
maslinova ulja Sto godina kasnije broj
stabala se sm&njio na oko cetin mihjuna,
kohko otpnhke imamo l danas Medutim,
jos pnje 10 godina broj stabala i proizvod-nj-a
maslinova ulja bill su nam veci za 40
posto Nasadi maslina koji su ostali nalaze
se vecinom na nagnutim teremma, na te-rasa-ma
i kamemtim polozajima na koji-ma
se moze konstiti suvremena meha-nizaci- ja
obradu. Od ukupnog broja sta-bala
maslina vise od 50 posto ih se nalazi
na otocima. Na tako naglo siromasenje
nasih mashnika utjecalo je pnje svega
smanjenje radne snage na selu, nemoguc-nos- t
upotrebe mehamzacije u postojecim
nasadima te starost stabala i nepnkladan
sortni sastav Sadasnji nasadi maslina za- -'
uzimaju povrsinu od oko 30 tisuca hekta-ra,
sto predstavlja 13 posto ukupnih po-vrsina
pod svim uljancama u Jugoslaviji
Mogucnost povecanje povrsina pod
mashnom su velike A da ima mjesta za
povecanje proizvodnje govon i podatak da
je potrosnja mashnovog ulja po stanovm-k- u
u Jugoslaviji bila 02 litre, dok se u
Grckoj trosilo 20 litara, u Italiji vise 12
litara, u Spanjolskoj oko 1 litara maslino-va
ulja ltd.
U shjedecem razdoblju obnavljat ce se
stan mashnici i podizati novi nasadi ma-slina.
Procjenjuje se da biti moguce ob-nov- iti ukupno tri mihjuna stabala. Od to-ga
na oko tisuca hektara (sa dva mi-hjuna
maslina) biti moguc intenzivm uzgoj
obnovljenih stabala, dok na oko sest ti
PRINOS
Na inicijativu Zadruznog saveza Srbije i
Institute za kukuruz Zemun Polje, pokrenuta
je akcija "Za novu tonu kukuruza po
hektaru". Cilj je da se iskonste naSe velike
mogucnosti u proizvodnji kukuruza i ove i
naredne godine prinos se povecava za jednu
tonu po hektaru
Kukuruz je u KruSevackom kraju najras-prostranjeni- ja
poljoprivredna kultura. Svake
godine ona zauzima od 42 do 45.000 hektara.
U akciji "Za novu tonu kukuruza po
hektaru" najveca paznja posvetide se 5to
vecem uklju6ivanju poljoprivrednih strucnja-k- a
u primarnu poljoprivrednu proizvodnju:
po selima i na parcelama. Medutim,
kruSevacki kraj, a pogotovo kru§evacka
opStina trenutno u tome zaostaje. Sada 48
poljoprivrednih struCnjaka radi na neposred-no- m
unapredenju proizvodnje, ali 26 јоб
nedostaje za taj tako vazan posao. Medutim
kako 27 poljoprivrednih struCnjaka radi
trenutno u knjigovodstvenim sluzbama I
poljoprivrednim apotekama габипа se da ce
strudnjaci napustiti kancelanje i oti6i tamo
zaSta su se i opredelili, a gde ih poljoprivred-nic- i
ocekuju raSirenih ruku. ;. £?£
VECEARAPSKE POEZIJE
u KRUSEVCU
U organizaciji Knjizevne omladine KruSev-c-a,
odrzano je "Ve6e arapske poezije".
Tokom ove uspeSne knjiievne vefieri, mno-gobroj- ni
gosti imali su priliku da бији
najlepSe stihove arapske poezije, i libijske
narodne pesme srednjeg veka. Stihove su
Citali 6lanovi KOK-- a, i Hasam Hanzuli i Tahir
Ejet iz prijateljske Libije. Ovo je, ina6e, prvo
ve6e u okviru ciklusa poezije nesvrstanih
zemalja, koje бе табе ostati u dugom
sedanju brojnim posetiocima ovog skupa.
A.ClRlC
HRANA NAJVlSE POSKUPJELA
BEOGRAD, Tanjug — Maloprodajne cije-n- e
u februaru povedane su za 2,5 posto,
saopdava Savezni zavod za statistiku. U prva
dva ovogodiSnja mjeseca ukupni rast cijena
na malo Iznosi 3,8 posto.
A ® "H ® © ©
za
ne
za
od
za
od
1
ce
ce 13
ce
suca hektara sa oko mihjun maslina biti
moguc poluintenzivm uzgoj obnovljenih
stabala Na tim, vecinom kamemtim tere-mma
primijenit ce se tzv creski model
uzgoja maslina zajedno s ovcama, gdje ov-c- e
u cijeloj godim borave u maslimku l
drze tlo cisto od trave i korova Od tri mi-hjuna
stabala maslina, koja ce biti moguce
obnoviti, na dalmatinsko podruqe otpada
vise od 22 mih)una stabala Na tim stabh-m- a
bit ce moguca proizvodnja od 60 tisuca
tona maslina, iz cega ce se dobijati vise od
10 tisuca tona ulja.
Pored obnavljanja stanh mashnika, u
Dalmaciji ce se u lducim godinama podi-zati
novi nasadi na povrsini od 400 hekta-ra.
Na tim povrsinama proizvodit ce se 32
tisuce tona maslina iz cega ce se dobijati
oko 500 tona ulja Na ostahm podrucjima
na kojima uspijeva ta kultura, bit ce mo-guce
podici mashne na nesto vise od dvije
tisuce hektara, odakle ce se dobijati 25 ti-suce
tona ulja Intenzivm nasadi maslina
podizat ce se uglavnom na ravmm poloza-jima
gdje je moguca upotreba mehamza-cije
za obradu, berbu l transport maslina
U zadnje vnjeme podignuto je ukupno 300
hektara intenzivmh nasada maslina, l to
250 hektara na podrucju Istre 1 50 hektara
u Crnogorskom pnmorju Postoji moguc-nost
za podizanje novih nasada na po-drucjima"
zapadne obale Istre, u Ravmm
kotanma, u Hercegovim i Crnogorskom
pnmorju
U lancu od uzgoja maslina do dobijanja
ulja vehku vaznost imaju i pogoni za pre-rad- u
Na jadranskom podrucju, od Kopra
do Ulcinja nalazi se 44 pogona za primar-nu
preradu maslina u ulje s ukupnim ka-pacitet-om
od 580 tona dnevne prerade
Najvecim dijelom su to manje uljare, sa
zastarjehm l dotrajahm postrojenjima
Stoga je potrebno modernizirati pogone
koji su smjestem u glavmm maslmarskim
podrucjima l povecati kapacitet na oko
900 tona dnevne prerade maslina.