000421 |
Previous | 1 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
If - ш ftf
€1
If
!P-.- v f 3Ј, t #i Г-- ™T - J .
V л t M W M Ш t Л wl
из- - ллГ VH
if
YUGOSLAV
COMMUNITY NEWSPAPER
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIHIIlin
-- MjLfl JrSL ЧЖ JrJL ХУ
Sastanak u Rejkjaviku na Islandu
izmedju dvojice vodja dve velike sile
nije opravdao nade miroljubivog co-vecanst- va.
Svi oni koji su do sada stavljali znak
jednakosti izmedju Sovjetskog Sa-vez- a
l Sjedinjenih americkih drzava
u pogledu naoruzanja, spoljne poli-tik- e
ili zalaganja za svetski mir, posle
Reaganovog tvrdoglavog insistiranja
na "ratu zvezda", stvarno posle njego-vo- g
stava da SAD i dalje treba da se
naoruzavaju nuklearnim oruzjem,
cak i ako bi svi prestali da ga proizvo-de- ,
ostali su cudom zacudjeni. Zar je
moguce da jedan americki predsed-ni- k
moze proigrati istorijsku sansu
koju nije imao nijedan do sada?
Na drugoj strani nijedan sovjetski
vodja do sada nije sa tolikim povere-nje- m
l nadom stupio u pregovore sa
SAD.
Istorijski dogovor o razoruzanju
nije postignut ne samo zbog Reagana
licno, nego i zbog vojno-industrijsko- g
kompleksa koji drzi u rukama citavu
americku privredu.
Pentagon je poslao Reagana u Rej-kjavi- k
"praznih ruku i praznih dzepo-va- "
i on je morao prekinuti pregovore
jer vise nije mogao retoricki pozirati
pred Gorbacovom koji je dosao na sa-m- it
sa konkretnim predlozima za ra-zoruzan- je.
Pregovori u Rejkjaviku pokazali su
sasvim jasno sta je novo politicko raz-misljan- je
i delovanje a sta znaci stari
mentalitet konfrontacije i pretnje si-lo- m.
Reagan koji je odgojen i ostario
u torn mentalitetu, nije mogao ili hteo
prevazici sebe.
Nije Reagan hteo da se odrekne nje-govo- g
programa koji je vec odbacen
i od nekih njegovih prijatelja u korist
stvarnog istinskog razoruzanja. Na
americki narod i vlade zapadnih
drzava Reagan je svalio veliku odgo-vomos- t.
Mi verujemo da ce zdrav ra-zu- m
prevladati. Jer zaista na ono sto
je Reagan trazio u pregovorima mo- -
37
Vodja Sovjetskog Mihail Gorbacov sa suprugom Raisorh po dolasku na Island gde
je pregovore sa americkim Ronaldom Reganom.
gao bi, kao sto je i Gorbacov primetio,
pristati samo izbezumljen covek a oni
ne mogu voditi drzave, njima je mesto
u bolnici.
Medju mnogim novinarima koji su
pratili pregovore u Rejkjaviku, bio je
i Richard Gwyn, dopisnik "Toronto
Star". Razocaran ishodom i Reagao-novi- m
postupkom on je pisao iz Rej- -
PRVI BRITANSKI MONAKH
U POSETI N.R. KINI
Britanska kraljica Elizabeth II. Republiku Kinu i sa kineskim
vodjom Deng Xiaopingom i drugim drzavnicima vodila prijateljske razgovore.
1931
VOL. 55, NO. (717)
THURSDAY, OCTOBER 16, 1986
Saveza
vodio predsednikom
posetilajeNarodnu
ESTABIJLISMEB
kajvika da se Reagan nije mogao oslo-bodi- ti
svoje proslosti, kada je u Holi-wood- u
denuncirao svoje kolege i pri- -
javljivao ih policiji. Ta proslost mu je
smetala da potpise najdramaticniji i
najznacajniji ugovor izmedju Istoka i
Zapada u pogledu razoruzanja.
Sa kombinacijom njegove tvrdo-glavos- ti
da pregovara sa pozicije sile
i Gorbacovom zeljom da trosi manje
na naoruzanje, da bi mogao trositi
vise na ekonomiju, Reagan je stvorio
sliku o sebi da mu se u Rejkjaviku
pruzila sansa da postane arhitekt me-djunarodn- og
mira, kakav se niko nije
pokazao od Drugog svetskog rata ili,
sto je za njega jos prirodnije, da
ostane arhitekt stalne americke vojne
superiornosti i nepobedivosti.
Nesumnjivo je da su jastrebovi oko
Reagana uticali na njega. Ali indirek-tn- o
na njega su uticali i naucnici i kor-poraci- je
ciji profiti i egzistencija za-vis- e
od Reaganovog programa "rata
zvezda".
Reaganova odluka o prekidu pre-govo- ra
u Rejkjaviku bila je izbor onog
godina
u sluzbi
jugoslovenskih
iseljenika
u Severnoj
Americi
FSUTER PHOTO
Reagana iz pedesetih kada je neu-morn- o
trazio komuniste medju holi-vudski- m
glumcima i reziserima. Sest
godina na vlasti stvorile su kod Rea-gana
dovoljno zrelosti da kaze Gorba-cov- u da on moze sa njim pregovarati.
Ali onaj stari Reagan rekao je dana-snje- m Reaganu da je bolje biti nepo-verlji- v
prema komunistima, nego biti
u miru sa njima.
Reaganova ponuda Gorbacovu bila
je takva da bi je samo nesavesan i to-tal- no
neuracunljiv covek mogao pri-hvati- ti.
Ugovor o razoruzanju mogao bi
stvoriti odnose izmedju sovjetskog
Saveza i SAD istim ili slicnim sa od-nosi-ma
koji danas postoje izmedju
SAD i Kine.
Umesto uzajamnog poverenja Rea-gan
je insistirao na kapitulaciji, koju
je Shultz nazvao "osiguravajuca poli-tika- ". Ova politika bi znacila da bi So-vjetski
Savez morao da se razoruzava,
i da preuzme obavezu da vise ne proi-zvo- di nikakvo oruzje dok bi SAD i
dalje razvijale industrije oruzja a na-roci- to ona koja su namenjena vasioni
i Reaganovom ratu zvezda.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, November 20, 1986 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1986-10-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000315 |
Description
| Title | 000421 |
| OCR text | If - ш ftf €1 If !P-.- v f 3Ј, t #i Г-- ™T - J . V л t M W M Ш t Л wl из- - ллГ VH if YUGOSLAV COMMUNITY NEWSPAPER IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIHIIlin -- MjLfl JrSL ЧЖ JrJL ХУ Sastanak u Rejkjaviku na Islandu izmedju dvojice vodja dve velike sile nije opravdao nade miroljubivog co-vecanst- va. Svi oni koji su do sada stavljali znak jednakosti izmedju Sovjetskog Sa-vez- a l Sjedinjenih americkih drzava u pogledu naoruzanja, spoljne poli-tik- e ili zalaganja za svetski mir, posle Reaganovog tvrdoglavog insistiranja na "ratu zvezda", stvarno posle njego-vo- g stava da SAD i dalje treba da se naoruzavaju nuklearnim oruzjem, cak i ako bi svi prestali da ga proizvo-de- , ostali su cudom zacudjeni. Zar je moguce da jedan americki predsed-ni- k moze proigrati istorijsku sansu koju nije imao nijedan do sada? Na drugoj strani nijedan sovjetski vodja do sada nije sa tolikim povere-nje- m l nadom stupio u pregovore sa SAD. Istorijski dogovor o razoruzanju nije postignut ne samo zbog Reagana licno, nego i zbog vojno-industrijsko- g kompleksa koji drzi u rukama citavu americku privredu. Pentagon je poslao Reagana u Rej-kjavi- k "praznih ruku i praznih dzepo-va- " i on je morao prekinuti pregovore jer vise nije mogao retoricki pozirati pred Gorbacovom koji je dosao na sa-m- it sa konkretnim predlozima za ra-zoruzan- je. Pregovori u Rejkjaviku pokazali su sasvim jasno sta je novo politicko raz-misljan- je i delovanje a sta znaci stari mentalitet konfrontacije i pretnje si-lo- m. Reagan koji je odgojen i ostario u torn mentalitetu, nije mogao ili hteo prevazici sebe. Nije Reagan hteo da se odrekne nje-govo- g programa koji je vec odbacen i od nekih njegovih prijatelja u korist stvarnog istinskog razoruzanja. Na americki narod i vlade zapadnih drzava Reagan je svalio veliku odgo-vomos- t. Mi verujemo da ce zdrav ra-zu- m prevladati. Jer zaista na ono sto je Reagan trazio u pregovorima mo- - 37 Vodja Sovjetskog Mihail Gorbacov sa suprugom Raisorh po dolasku na Island gde je pregovore sa americkim Ronaldom Reganom. gao bi, kao sto je i Gorbacov primetio, pristati samo izbezumljen covek a oni ne mogu voditi drzave, njima je mesto u bolnici. Medju mnogim novinarima koji su pratili pregovore u Rejkjaviku, bio je i Richard Gwyn, dopisnik "Toronto Star". Razocaran ishodom i Reagao-novi- m postupkom on je pisao iz Rej- - PRVI BRITANSKI MONAKH U POSETI N.R. KINI Britanska kraljica Elizabeth II. Republiku Kinu i sa kineskim vodjom Deng Xiaopingom i drugim drzavnicima vodila prijateljske razgovore. 1931 VOL. 55, NO. (717) THURSDAY, OCTOBER 16, 1986 Saveza vodio predsednikom posetilajeNarodnu ESTABIJLISMEB kajvika da se Reagan nije mogao oslo-bodi- ti svoje proslosti, kada je u Holi-wood- u denuncirao svoje kolege i pri- - javljivao ih policiji. Ta proslost mu je smetala da potpise najdramaticniji i najznacajniji ugovor izmedju Istoka i Zapada u pogledu razoruzanja. Sa kombinacijom njegove tvrdo-glavos- ti da pregovara sa pozicije sile i Gorbacovom zeljom da trosi manje na naoruzanje, da bi mogao trositi vise na ekonomiju, Reagan je stvorio sliku o sebi da mu se u Rejkjaviku pruzila sansa da postane arhitekt me-djunarodn- og mira, kakav se niko nije pokazao od Drugog svetskog rata ili, sto je za njega jos prirodnije, da ostane arhitekt stalne americke vojne superiornosti i nepobedivosti. Nesumnjivo je da su jastrebovi oko Reagana uticali na njega. Ali indirek-tn- o na njega su uticali i naucnici i kor-poraci- je ciji profiti i egzistencija za-vis- e od Reaganovog programa "rata zvezda". Reaganova odluka o prekidu pre-govo- ra u Rejkjaviku bila je izbor onog godina u sluzbi jugoslovenskih iseljenika u Severnoj Americi FSUTER PHOTO Reagana iz pedesetih kada je neu-morn- o trazio komuniste medju holi-vudski- m glumcima i reziserima. Sest godina na vlasti stvorile su kod Rea-gana dovoljno zrelosti da kaze Gorba-cov- u da on moze sa njim pregovarati. Ali onaj stari Reagan rekao je dana-snje- m Reaganu da je bolje biti nepo-verlji- v prema komunistima, nego biti u miru sa njima. Reaganova ponuda Gorbacovu bila je takva da bi je samo nesavesan i to-tal- no neuracunljiv covek mogao pri-hvati- ti. Ugovor o razoruzanju mogao bi stvoriti odnose izmedju sovjetskog Saveza i SAD istim ili slicnim sa od-nosi-ma koji danas postoje izmedju SAD i Kine. Umesto uzajamnog poverenja Rea-gan je insistirao na kapitulaciji, koju je Shultz nazvao "osiguravajuca poli-tika- ". Ova politika bi znacila da bi So-vjetski Savez morao da se razoruzava, i da preuzme obavezu da vise ne proi-zvo- di nikakvo oruzje dok bi SAD i dalje razvijale industrije oruzja a na-roci- to ona koja su namenjena vasioni i Reaganovom ratu zvezda. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000421
