000908 |
Previous | 10 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
л A ШIP' 4 i 'ванннННнававвнаннвнаВВаМ1нанвнинН1 Proslavagodisnjice oslobodenja Titograda Titograd — U okvlru pros-lav- e 19. decembra — Dana oslobodenja Titograda, u ini-s- u "Marko Radovi6" puStene su u rad nove linije maSinske obrade nameStaja i otvoren izlo2beno-prodaj- ni salon. Nove "proizvodne linije риб-ten- e su u rad I u Duvanskom kombinatu, kojl je proslavlo 75 godlna svog postojanja. Na Imanjima agrokombinata "13. Jul" zavrSena je Izgrad-nj- a јоб jedne staklene baSte za proizvodnju zlmskog I ranog povrca. SaopStena su I imena ovogodiSnjih dobltni- - SINJ Kulturno je prijeti opasnost je se su орбед interesa, i to ne lokalnog t prepoznavanje i Iz urodllo bi toliklm rezultatlma bl se u Slnju, kao centru, mogao otvoriti prahlstorijskl muzej kakav Hrvatska uvljek nema. Profile godine, na primjer, zbog sredstava vrSena za 300 .nastavnik f)V-R- O VUKSANOVIC, iz Tivta, mate jedan od vrsnih nasta-vni- ka izradlo ie zanimliiv Sintctizi-ranfe- m dlnjenica i njihovirri. raspo-redo- m u tabele, on je na vvega sedam listova sa-i- eo tri stoljeta. Calendar razdoblje od do go-dine, se ротоби datuma moie ntvrdlti dan nekog dogadaja. Istlna, trebalo je dosta se svrstaju u redove na vtlo na6in. - : .r. h -- ' . v. . bb-UZU- U. in uvece oosle ka nagrada "19. decembar". 2irl je ovo priznanje dodelio KUD Kaluderovlc" Iz Mataguza, mesnoj zajednlci "Kru§evac' Dragoljubu Vu-jo§evi- 6u, prosvetnom Zefu Dedlvanovl6u, dra-msko- m umetnlku, Ini. Mltru Mjeri MiranovltS Mlkl6, prvakinjl Sarajevske opere, Antu Miro6evl6u, fud-baler- u, dr Vukldu Pulevldu, Radloovl6u, tehnl-баг- и, Marku Stajkidu, dr Bo2lnl I Ivanu Ceko-v!6- u, knjlzevnlku. HISTORIJSKI LOKALITETI KAO IZLETlSTA nasljede Cetinjske krajlne veliko, all јоб uvljek nedovoljno poznato §lroj Javnostl. Broj kulturno-historijski- h spomenika, kojima od postepenog unlStenja zaista vellk. Ovl spomenici, uglavnom nepokretni, ubrajaju medu one koji od samo regionalnog. Sistematsko ot-krivan- jem nalazldta prahlstorlje da joS nedostataka flnancijsklh nlsu nlkakva.opseznlja Istra-- Kglendar godina! ШбШттшШШШШ Penzioniranl matematikc, 'kalendar. trem&nskih pteglednim kolone, Njegov obuhvaia 1801. 2100. pa lako vrqmena da sve £1-njen- ice jedhostavan "Spiro radnl-k- u, Jovanovl6u, Vladlmiru Culafl5u zlvanja. U dva navrata radnicl Muzeja Cetinjske krajine krade vrljeme rad I f i su na terenu — Jed-no- m zbog slucajnog otkrlda kasno-vjekov- ne nekropole u selu Glavnl-cam- a, nedaleko od Sinja, a drugom prillkom kada se Cistllo korito Cetlnje, kod BeleCkog mosta, ne-daleko od Vrlike, pronadeno je nekollko fragmenata rlmsklh ka-men- ih urni uobiiku sarkofaga. Sudeci po natplsu sa jednog frag-ment- a, urne potjeCu sa kraja drugog I pocetka tre6eg vijeka пабе ere. — U posljednje vrijeme "uSIo se u trag" sojenicama koje predstav-Ijaj- u naselje podlgnuto na kolju, na vodl ill uz nju. Objekti najvjerojat-nij- e potjecu Iz starljeg zeljeznog doba. Tragovi takvog naselja nade-n- l su uz Cetinu, nlzvodno od Drage, i to oko metar I po Ispod povrSine llvade. Nefito зПбпо kao da se naeluduje u ТобШта Idu6l Iz sela KarakaSlce u Lucane — navodl akademlk dpktor Stipe GunjaSa. — Cetinska krajina oblluje Spiljama koje su loclrane uglavnom po кгби. Posluille su, vjerojatno, za stano-vanj- e najdavnijem ljudskom bleu, all one jo5 nisu Istraiene. Uredenjem, neki iokaliteti mogli bl da poeluze kao lljepa IzletiSta, odnosno da postanu rijetki nepo-kretni spomenici kulture na otvore-no- m podru6Ju. I uz to, potrebna je nuina I neodloziva obrada cjeiovl-ti- h lokaliteta. Jako ce se Idu6e godine podUzetl (skopavanja na lokalitetu Crkvin u Turjanclma. ViSe "svjetla" na zaboravljeno arheoloSko kulturno nasljede dat 6e i arheolozl kojl ce se okuplti na naucnom skupu u proljece Iduce godine. Oni ce u svojim referatlma obradivatl arheoloSke probieme Sir nja I Cetlnske krajlne iz razdoblja prahlstorlje, antike i srednjeg vije-ka. M. КбсЈапб16 ("Borba'J) 8 casova: 239-584- 4. нн Mi ин KBI emhb l&B ШН Nudi se.pac na prodaju u MakarskoJ, velldino 450 kvadratnih metara. Oko 300-40- 0 metara od mora. Nasolfo luksuznih vila, dqzvoljena gradnja u makarskom stilu. Povotjni uslovi. JaWt se u Toronto na ovo telefonsko brgjeye: i И И iVji ,1 O, jjj 1 x it'- - ' I 'Ла 7'Л ( lit. и(' ' 'Дл ft, ', ."' . ,!,". ",.,,. -- .'. v :,vwi.. ,i . ... . . "i W ' --7I..aA &№&&$£ V" - TV I qieio__ Radovana Dragovida" Beograd — Misao djeja Radovana Dragovlda neraz- - Hrr!na o nW rllala ! mlc-l-i rrr- - leterskna nnkmta rnrinifikf Klase Srblje na pocetkU OVOg Stolje6a — naglaSeno ie U UVOdnom referatU akademl-- ka DuSana NedeljkOVfda na znanstvenom skupu u Srp-sk- oj akademffl nauka I umfe-tnos- tl posve6enom iivotu i djelu Radovana Dragovida. Podneseno ie Sesnaest znanstvenih radOVa O razvbju socijaiisticke mlsll i pokreta u SrbiJI, doprinosu Dragovl- - 6a SirenJu srpske socijalisti- - 6ke misfi, osnlvanju srpske socijaldemokratske stranke i sindikainog pokreta i o Ra- - dovanu Dragovidu kao novi-- naru i uredniku. ti 99 Inlcljatlva za osnivanje fo-n- da "Nikola Tesla", stara go-tov- o tri decenlje, a aktuellzo-van- a pre dve godine — u vreme obelezavanja 120-go-di§nj- lce Tosllnog rodenja — bide uskoro ozlvotvorena. DruStvo za §irenje паибпод saznanja "Nikola Tesla" Sr-blje saopStilo Je da de osnl-vadk- a skup§tina biti odrzana u prvoj. polovlnl januara. Fond "Nikola tesla" se osnl-v- a na inlcljatlvu udruienog rada I prevashodno de stlmu-lisa- tl one naudne Ideje, misll i гебвпја koja se potvrde u praksi. Svake godine dodeljivade se Sest-seda- m nagrada I me-dal- ja za rezultate iz oblasfl pronalazaStva, Inovacija, ra-cionalizato- rstva I naudnog rada. Nagradu de modi da dobiju svi koji su na torn Slrokom polju naudno-teh-nidko- g stvarala§tva postigll odredene uspehe, bez obzira da li su sa podrudja Srblje, neke druge republike ill, dak, iz Inostranstva. 200-godi§nj- ica Mihaila Vitkovida U Madarskoj je svedano obllje2ena200-godl§njic- a ro-denja pjesnlka i pisca Mihai-la Vitkovida, koji je pisao na srpskom i na madarskom jeziku i ostao poznat ne samo kao pisac na dva jezika ved i po tome sto je sluzio u prvim desetljedlma proSiog vijeka kao 2iva knjizevna spona izmedu dvaju naroda. U organlzaclji Institute za knjizevnost Madarske akade-ml je nauka odrzano je deset predavanja o Mihailu Vitko-vld- u, njegovom djelu I znada-j-u njegove pojave za knjizev-nost dviju zemalja. U rod-no- m mjestu Vltkovidevom — Egerle, najsjevernijem gradu do kojeg su; dopirali Srbl prije i za vrljeme velike sepbe pod patrijarhom Arsenijem Carnojevidem, polozeni su vljencl. k H f " .- -,.. ..,. . , . ,.,.!+.. . ,, „' . ,.,,.1, ._ wi'vy.r.ti'.$'-i,'-L4'iiv.t}.t.ii- . wjiws-'itM-'!,'':- ' k. m i i .! r ---. ' пл1а..гг~г1. s-i- . n')iii'...i .ir ,' i r- - t. ".', " nirvi -- .ii-.m.! .?i.".n и i."-"- . - , r.,'i J ; # . . . S J I " 'A ..'Gfr -- ,::."'- ni 85i godiSnj icu rodenja Augusta Cetvrtog decembra navrSlio se 85 godlna od rodenja knjllevni-ka- , kornunista I reVoluclonara Augusta Cesarca. Bio Je borac za radnldka prava I IJudsko dostojanstvo I prozivib Je ilvot smlona August Cesarec rodenje 1893. godlne u Zagrebu. Ve6 kao I srednjoSkolac postaje politick! sumnjlv zbog naprednlh Ideja I stavova, a posllje Prvog svjetskog rata prlstupa radnldkom pokretu s 0d tada podlnje njegov predan rad Cesto progonjen I zatvaran, u tamnici razvljen do uvjerenog markslste, £ boravio Je krate wljeme u emigracljl u Pragu I Веби, SSSR-u- . J SpanjolskoJ I drugdje, da bi 1941. goie uswse swjeijaie. y Plsanjem JavIJa uo6i Prvog svjetskog rata, all glavnu knjlievnu I publlclstldku djelatnost razvlo razdoblju Izmedu dva rata. Kao glmnazijalac suradivao Stamp! I sudjelovao datklm Strakovlma — ve6 tada ustajao protiv tadaS-njl- h politl6klh prlllka. Plodan knjlievnl, publlcistidkl I drustveno- - (j роцибк1 rad nastavlja suradlvanjem u s'vim IJetiiarskim Hstovlma чI I ч su ga se Je u Je u u ie Casoplslma onoga vremena, Pisao Je prlpovijetke, romane, drame, pjesme, putoplse, eseje, rasprave 1 6lanke. U publlclstidkim radovi-m- a Cesarec Je smlono I pronicliivo, polemldkf oStro I Cesto veoma sugestivno anallzlrao stanje I odnose u ondainjoj Jugoslav!!, bore-t- i se na svim llnljama, te prlkazujudl teiak pololaj radnog dovjeka. U svim svojim djellma razvljao ie markslstldku misao i ideju Oktobra. NaroSito Je bio aktivan u borbl protiv faSlzma. U svojim djellma Cesarec Je istinito prlkazao prilike u tadaSnJoj HrvatskoJ — zatvore i kasarne, bolnlce, gradsku perierlju, potiaie-n- u gradsku i seosku sirotlnfu. Njegove psiholoSke I druStvene anallze otkrlvaju Izuzetnu oStrlnu orlginalnost zapaianja I noSene snagom IJudskog uvjerenja postaju ne samo prvorazredni dokume-na- t ve6 1 umjetnidka djela koja 6e preiivjeti svoje vrijeme. Od novela I romana poznata su dfela "Careva kraljevina", "Zlatnl mladid", "Tonkina Jedlna IJubav" I druge. Skoplje — NavrSilo se sedamdeset godina od smrti Atanasa Badeva, jedne od lidnosti na-cionaln- og preporoda Make-nac- a u drugoj polovinl 19. stoljeda I jednog od prvih uditelja glaz-b- e s velikim muzidkim 6iji je iivot ( djelo danas predmet proudavanja i istraiivanja muzikologa u Makedoniji. Atanas Badev Je bio zbor-s- ki dirigent, muzi6ki teore-ti6- ar i kompozitor, inspiraci-j-u za svoja glazbena djela naj6e§6e je nalazio u make-donsk- oj folklornoj tradiciji. Roden je u Prilepu 1860. godine. Glazbu je studirao u Moskvi I Petrogradu, gdje je medu ostalim u6io i kod vefi-ko- g ruskog kompozitora Ni-kola ja Po povratku iz Rusije Ata-nas. Badev je u Solunu I Bitolju, gdje je dao svoj najveti doprinos razvit-k- u muzidke kulture u svojoj domovini Makedoniji, odga- - u Cesarca knjl-ievnlka-revoluclon- ara. revoluclonara-komunlst- e. socljaldemokratskoj 70-godi§njicas- mrti makedonskog skladatelja najznadajnijih Tprofesionalnih obra-zovanje- m, sistematskog Rimski-Korsakov- a. uditefjstvovao godine bio uhvaden u Zagrebu, jajuti mnoge generacije ибе-nik- a. Umire 1909. godine. Atanas Badev je bio i veoma plodan kompozitor. Njegov kreativni potencijal najbolje je do$ao do izraiaja u "Zfatoustoj liturgiji" koju je Stampao 1898. godin&rii Leipzigu. Ovo djelo smatra se danas jednom od najzna-dajnijih skladbi ove vrste s kraja 19. stoljeda medu Jui-ni- m Slavenima. Socijalni polozaj Roma DruStveno-ekonoms- ki i socijalni polozaj Roma u Vojvodinl je sve bolji. Predu-zimaj- u se dugorodne mere za brie podizanje obrazovnog i kultumog nivoa Roma i nji-ho- vo ukljudivanje u sve druS-tveneorganiza- cije u komuni. Preduzete su i mere za јоб efikasnije reSavanje socijal-ni- h .problema, masovnije ob-razova- nje i §lri obuhvat Ro-ma zdravstvenom zaStitom. 99 v к: ттшттштш . . :.. : .. ; . . . . . .; љ ... : .. :... . л л-- ч :ттт — тчгшигјшрш гч ; .:& ::: ..л...: "'r5isIiki!SSm8SS?rSiw Surov I teiak iivot na liikom kamenu prlsiljavao je Lidane da se u iivotu snalaze kako znaju I umlju. lako su oni svoje ku6e prije stotinu I vi$e godina izgradivall od drveta I slame. Od trupaca su obradom dobijali "brvna"za zidove, dok su kao pokrlvad — krov — upotrebljavali slamu od rail. Neke od tih starih lidkih kuiica I danas se mogu vidjeti u Paza-rlSt- u, Cltluku, Kosinu I drugdje. Lldanl Ih desto nazlvaju "lidkule", jer su nlske I Stroke, a ova na slid se nalazl u selu Rlbniku, nedale-ko od Gospida I sagradena je prije 150 godina.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 01, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-12-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000095 |
Description
Title | 000908 |
OCR text | л A ШIP' 4 i 'ванннННнававвнаннвнаВВаМ1нанвнинН1 Proslavagodisnjice oslobodenja Titograda Titograd — U okvlru pros-lav- e 19. decembra — Dana oslobodenja Titograda, u ini-s- u "Marko Radovi6" puStene su u rad nove linije maSinske obrade nameStaja i otvoren izlo2beno-prodaj- ni salon. Nove "proizvodne linije риб-ten- e su u rad I u Duvanskom kombinatu, kojl je proslavlo 75 godlna svog postojanja. Na Imanjima agrokombinata "13. Jul" zavrSena je Izgrad-nj- a јоб jedne staklene baSte za proizvodnju zlmskog I ranog povrca. SaopStena su I imena ovogodiSnjih dobltni- - SINJ Kulturno je prijeti opasnost je se su орбед interesa, i to ne lokalnog t prepoznavanje i Iz urodllo bi toliklm rezultatlma bl se u Slnju, kao centru, mogao otvoriti prahlstorijskl muzej kakav Hrvatska uvljek nema. Profile godine, na primjer, zbog sredstava vrSena za 300 .nastavnik f)V-R- O VUKSANOVIC, iz Tivta, mate jedan od vrsnih nasta-vni- ka izradlo ie zanimliiv Sintctizi-ranfe- m dlnjenica i njihovirri. raspo-redo- m u tabele, on je na vvega sedam listova sa-i- eo tri stoljeta. Calendar razdoblje od do go-dine, se ротоби datuma moie ntvrdlti dan nekog dogadaja. Istlna, trebalo je dosta se svrstaju u redove na vtlo na6in. - : .r. h -- ' . v. . bb-UZU- U. in uvece oosle ka nagrada "19. decembar". 2irl je ovo priznanje dodelio KUD Kaluderovlc" Iz Mataguza, mesnoj zajednlci "Kru§evac' Dragoljubu Vu-jo§evi- 6u, prosvetnom Zefu Dedlvanovl6u, dra-msko- m umetnlku, Ini. Mltru Mjeri MiranovltS Mlkl6, prvakinjl Sarajevske opere, Antu Miro6evl6u, fud-baler- u, dr Vukldu Pulevldu, Radloovl6u, tehnl-баг- и, Marku Stajkidu, dr Bo2lnl I Ivanu Ceko-v!6- u, knjlzevnlku. HISTORIJSKI LOKALITETI KAO IZLETlSTA nasljede Cetinjske krajlne veliko, all јоб uvljek nedovoljno poznato §lroj Javnostl. Broj kulturno-historijski- h spomenika, kojima od postepenog unlStenja zaista vellk. Ovl spomenici, uglavnom nepokretni, ubrajaju medu one koji od samo regionalnog. Sistematsko ot-krivan- jem nalazldta prahlstorlje da joS nedostataka flnancijsklh nlsu nlkakva.opseznlja Istra-- Kglendar godina! ШбШттшШШШШ Penzioniranl matematikc, 'kalendar. trem&nskih pteglednim kolone, Njegov obuhvaia 1801. 2100. pa lako vrqmena da sve £1-njen- ice jedhostavan "Spiro radnl-k- u, Jovanovl6u, Vladlmiru Culafl5u zlvanja. U dva navrata radnicl Muzeja Cetinjske krajine krade vrljeme rad I f i su na terenu — Jed-no- m zbog slucajnog otkrlda kasno-vjekov- ne nekropole u selu Glavnl-cam- a, nedaleko od Sinja, a drugom prillkom kada se Cistllo korito Cetlnje, kod BeleCkog mosta, ne-daleko od Vrlike, pronadeno je nekollko fragmenata rlmsklh ka-men- ih urni uobiiku sarkofaga. Sudeci po natplsu sa jednog frag-ment- a, urne potjeCu sa kraja drugog I pocetka tre6eg vijeka пабе ere. — U posljednje vrijeme "uSIo se u trag" sojenicama koje predstav-Ijaj- u naselje podlgnuto na kolju, na vodl ill uz nju. Objekti najvjerojat-nij- e potjecu Iz starljeg zeljeznog doba. Tragovi takvog naselja nade-n- l su uz Cetinu, nlzvodno od Drage, i to oko metar I po Ispod povrSine llvade. Nefito зПбпо kao da se naeluduje u ТобШта Idu6l Iz sela KarakaSlce u Lucane — navodl akademlk dpktor Stipe GunjaSa. — Cetinska krajina oblluje Spiljama koje su loclrane uglavnom po кгби. Posluille su, vjerojatno, za stano-vanj- e najdavnijem ljudskom bleu, all one jo5 nisu Istraiene. Uredenjem, neki iokaliteti mogli bl da poeluze kao lljepa IzletiSta, odnosno da postanu rijetki nepo-kretni spomenici kulture na otvore-no- m podru6Ju. I uz to, potrebna je nuina I neodloziva obrada cjeiovl-ti- h lokaliteta. Jako ce se Idu6e godine podUzetl (skopavanja na lokalitetu Crkvin u Turjanclma. ViSe "svjetla" na zaboravljeno arheoloSko kulturno nasljede dat 6e i arheolozl kojl ce se okuplti na naucnom skupu u proljece Iduce godine. Oni ce u svojim referatlma obradivatl arheoloSke probieme Sir nja I Cetlnske krajlne iz razdoblja prahlstorlje, antike i srednjeg vije-ka. M. КбсЈапб16 ("Borba'J) 8 casova: 239-584- 4. нн Mi ин KBI emhb l&B ШН Nudi se.pac na prodaju u MakarskoJ, velldino 450 kvadratnih metara. Oko 300-40- 0 metara od mora. Nasolfo luksuznih vila, dqzvoljena gradnja u makarskom stilu. Povotjni uslovi. JaWt se u Toronto na ovo telefonsko brgjeye: i И И iVji ,1 O, jjj 1 x it'- - ' I 'Ла 7'Л ( lit. и(' ' 'Дл ft, ', ."' . ,!,". ",.,,. -- .'. v :,vwi.. ,i . ... . . "i W ' --7I..aA &№&&$£ V" - TV I qieio__ Radovana Dragovida" Beograd — Misao djeja Radovana Dragovlda neraz- - Hrr!na o nW rllala ! mlc-l-i rrr- - leterskna nnkmta rnrinifikf Klase Srblje na pocetkU OVOg Stolje6a — naglaSeno ie U UVOdnom referatU akademl-- ka DuSana NedeljkOVfda na znanstvenom skupu u Srp-sk- oj akademffl nauka I umfe-tnos- tl posve6enom iivotu i djelu Radovana Dragovida. Podneseno ie Sesnaest znanstvenih radOVa O razvbju socijaiisticke mlsll i pokreta u SrbiJI, doprinosu Dragovl- - 6a SirenJu srpske socijalisti- - 6ke misfi, osnlvanju srpske socijaldemokratske stranke i sindikainog pokreta i o Ra- - dovanu Dragovidu kao novi-- naru i uredniku. ti 99 Inlcljatlva za osnivanje fo-n- da "Nikola Tesla", stara go-tov- o tri decenlje, a aktuellzo-van- a pre dve godine — u vreme obelezavanja 120-go-di§nj- lce Tosllnog rodenja — bide uskoro ozlvotvorena. DruStvo za §irenje паибпод saznanja "Nikola Tesla" Sr-blje saopStilo Je da de osnl-vadk- a skup§tina biti odrzana u prvoj. polovlnl januara. Fond "Nikola tesla" se osnl-v- a na inlcljatlvu udruienog rada I prevashodno de stlmu-lisa- tl one naudne Ideje, misll i гебвпја koja se potvrde u praksi. Svake godine dodeljivade se Sest-seda- m nagrada I me-dal- ja za rezultate iz oblasfl pronalazaStva, Inovacija, ra-cionalizato- rstva I naudnog rada. Nagradu de modi da dobiju svi koji su na torn Slrokom polju naudno-teh-nidko- g stvarala§tva postigll odredene uspehe, bez obzira da li su sa podrudja Srblje, neke druge republike ill, dak, iz Inostranstva. 200-godi§nj- ica Mihaila Vitkovida U Madarskoj je svedano obllje2ena200-godl§njic- a ro-denja pjesnlka i pisca Mihai-la Vitkovida, koji je pisao na srpskom i na madarskom jeziku i ostao poznat ne samo kao pisac na dva jezika ved i po tome sto je sluzio u prvim desetljedlma proSiog vijeka kao 2iva knjizevna spona izmedu dvaju naroda. U organlzaclji Institute za knjizevnost Madarske akade-ml je nauka odrzano je deset predavanja o Mihailu Vitko-vld- u, njegovom djelu I znada-j-u njegove pojave za knjizev-nost dviju zemalja. U rod-no- m mjestu Vltkovidevom — Egerle, najsjevernijem gradu do kojeg su; dopirali Srbl prije i za vrljeme velike sepbe pod patrijarhom Arsenijem Carnojevidem, polozeni su vljencl. k H f " .- -,.. ..,. . , . ,.,.!+.. . ,, „' . ,.,,.1, ._ wi'vy.r.ti'.$'-i,'-L4'iiv.t}.t.ii- . wjiws-'itM-'!,'':- ' k. m i i .! r ---. ' пл1а..гг~г1. s-i- . n')iii'...i .ir ,' i r- - t. ".', " nirvi -- .ii-.m.! .?i.".n и i."-"- . - , r.,'i J ; # . . . S J I " 'A ..'Gfr -- ,::."'- ni 85i godiSnj icu rodenja Augusta Cetvrtog decembra navrSlio se 85 godlna od rodenja knjllevni-ka- , kornunista I reVoluclonara Augusta Cesarca. Bio Je borac za radnldka prava I IJudsko dostojanstvo I prozivib Je ilvot smlona August Cesarec rodenje 1893. godlne u Zagrebu. Ve6 kao I srednjoSkolac postaje politick! sumnjlv zbog naprednlh Ideja I stavova, a posllje Prvog svjetskog rata prlstupa radnldkom pokretu s 0d tada podlnje njegov predan rad Cesto progonjen I zatvaran, u tamnici razvljen do uvjerenog markslste, £ boravio Je krate wljeme u emigracljl u Pragu I Веби, SSSR-u- . J SpanjolskoJ I drugdje, da bi 1941. goie uswse swjeijaie. y Plsanjem JavIJa uo6i Prvog svjetskog rata, all glavnu knjlievnu I publlclstldku djelatnost razvlo razdoblju Izmedu dva rata. Kao glmnazijalac suradivao Stamp! I sudjelovao datklm Strakovlma — ve6 tada ustajao protiv tadaS-njl- h politl6klh prlllka. Plodan knjlievnl, publlcistidkl I drustveno- - (j роцибк1 rad nastavlja suradlvanjem u s'vim IJetiiarskim Hstovlma чI I ч su ga se Je u Je u u ie Casoplslma onoga vremena, Pisao Je prlpovijetke, romane, drame, pjesme, putoplse, eseje, rasprave 1 6lanke. U publlclstidkim radovi-m- a Cesarec Je smlono I pronicliivo, polemldkf oStro I Cesto veoma sugestivno anallzlrao stanje I odnose u ondainjoj Jugoslav!!, bore-t- i se na svim llnljama, te prlkazujudl teiak pololaj radnog dovjeka. U svim svojim djellma razvljao ie markslstldku misao i ideju Oktobra. NaroSito Je bio aktivan u borbl protiv faSlzma. U svojim djellma Cesarec Je istinito prlkazao prilike u tadaSnJoj HrvatskoJ — zatvore i kasarne, bolnlce, gradsku perierlju, potiaie-n- u gradsku i seosku sirotlnfu. Njegove psiholoSke I druStvene anallze otkrlvaju Izuzetnu oStrlnu orlginalnost zapaianja I noSene snagom IJudskog uvjerenja postaju ne samo prvorazredni dokume-na- t ve6 1 umjetnidka djela koja 6e preiivjeti svoje vrijeme. Od novela I romana poznata su dfela "Careva kraljevina", "Zlatnl mladid", "Tonkina Jedlna IJubav" I druge. Skoplje — NavrSilo se sedamdeset godina od smrti Atanasa Badeva, jedne od lidnosti na-cionaln- og preporoda Make-nac- a u drugoj polovinl 19. stoljeda I jednog od prvih uditelja glaz-b- e s velikim muzidkim 6iji je iivot ( djelo danas predmet proudavanja i istraiivanja muzikologa u Makedoniji. Atanas Badev Je bio zbor-s- ki dirigent, muzi6ki teore-ti6- ar i kompozitor, inspiraci-j-u za svoja glazbena djela naj6e§6e je nalazio u make-donsk- oj folklornoj tradiciji. Roden je u Prilepu 1860. godine. Glazbu je studirao u Moskvi I Petrogradu, gdje je medu ostalim u6io i kod vefi-ko- g ruskog kompozitora Ni-kola ja Po povratku iz Rusije Ata-nas. Badev je u Solunu I Bitolju, gdje je dao svoj najveti doprinos razvit-k- u muzidke kulture u svojoj domovini Makedoniji, odga- - u Cesarca knjl-ievnlka-revoluclon- ara. revoluclonara-komunlst- e. socljaldemokratskoj 70-godi§njicas- mrti makedonskog skladatelja najznadajnijih Tprofesionalnih obra-zovanje- m, sistematskog Rimski-Korsakov- a. uditefjstvovao godine bio uhvaden u Zagrebu, jajuti mnoge generacije ибе-nik- a. Umire 1909. godine. Atanas Badev je bio i veoma plodan kompozitor. Njegov kreativni potencijal najbolje je do$ao do izraiaja u "Zfatoustoj liturgiji" koju je Stampao 1898. godin&rii Leipzigu. Ovo djelo smatra se danas jednom od najzna-dajnijih skladbi ove vrste s kraja 19. stoljeda medu Jui-ni- m Slavenima. Socijalni polozaj Roma DruStveno-ekonoms- ki i socijalni polozaj Roma u Vojvodinl je sve bolji. Predu-zimaj- u se dugorodne mere za brie podizanje obrazovnog i kultumog nivoa Roma i nji-ho- vo ukljudivanje u sve druS-tveneorganiza- cije u komuni. Preduzete su i mere za јоб efikasnije reSavanje socijal-ni- h .problema, masovnije ob-razova- nje i §lri obuhvat Ro-ma zdravstvenom zaStitom. 99 v к: ттшттштш . . :.. : .. ; . . . . . .; љ ... : .. :... . л л-- ч :ттт — тчгшигјшрш гч ; .:& ::: ..л...: "'r5isIiki!SSm8SS?rSiw Surov I teiak iivot na liikom kamenu prlsiljavao je Lidane da se u iivotu snalaze kako znaju I umlju. lako su oni svoje ku6e prije stotinu I vi$e godina izgradivall od drveta I slame. Od trupaca su obradom dobijali "brvna"za zidove, dok su kao pokrlvad — krov — upotrebljavali slamu od rail. Neke od tih starih lidkih kuiica I danas se mogu vidjeti u Paza-rlSt- u, Cltluku, Kosinu I drugdje. Lldanl Ih desto nazlvaju "lidkule", jer su nlske I Stroke, a ova na slid se nalazl u selu Rlbniku, nedale-ko od Gospida I sagradena je prije 150 godina. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000908