000909 |
Previous | 11 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
,:v ' j } vm" кЦЈШ ' '' n и 4 !? till (- -( „') s У A." !l-5i- "_ c_ , aaBiBHiBHaiaaiaaaaiaBHaaHaBHiaiiBBHBBBBHBaHBBMaBBB'ii. '..v,' . ii.-- .t ;,n:'-.,.i,.i-i. л , l£ --™- ...ij.j.iV i ft ,;.:; v ' . . . , M''f . ГШ 1 : % DECEMBER 27M97B li!H llVIJi I V11 ' M f J",b J, --"iiiv,. HH iI'IHi., И1 i и11111111Ш111' 1Ш11I1'"1'111Ш'1ШШШ111111Ш1Ш111Ш11ШШШ!11Ш-- 1.111ШШММ1Ш11Ш11 1 iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiifiiiiiiiiiiiii ii i i iiiiiiiiiiaiiiiiiiiff ii iiii j „sj fi-- ч wv ' rm Sam Nujoma: ODNOSI KUBA — SAD o o F HAVANA (Od dopisnika Tanjuga) — Prema ocjenama proma-trad- a, od prekida diplomatskih odnosa izmedu Kube I SAD, prlje sedamnaest godlna, nisu postojale bolje mogudnostl da dvlje zemlje normallziraju svoje odnose nego Sto je to sludai sada, zahvaljuudi dobrim dljelom Inicljativl i konkretnim koraclma kubanske vlade. Iz Washingtona je za sada, kako je Fidel Castro rekao, stigao pozi-tiva- n odgovor samo na jedan prijedlog — o prihva6anju politlC-ki- h zatvorenika s Kube — ali u ponaSanju sluzbene Amerike, kako se ovdje procjenjuje, dominira rezervisanost, oklijevanje, pa i neugodnost zbog kubanskog otva-ranj- a. Nlje lako topiti debeli led koji se stvarao gotovo dva desetljeca I koji ceteSko nestati za nekoliko mjese-c- i. U svakom sluiaju, prema mno-gi- m procjenama, uspostavljanje diplomatskih odnosa izmedu Wa-shingtona i Havane pridonijelo bi stabilizaciji prilika u osjetljivom karipskom podruCju i pozitivno se odrazilo na opca medunarodna kre-tanj- a. Kubanski predsjednik je јоб jese-na- s zapoceo svoju ofenzivu otvara-nj- a, ali je za posljednja tri tjedna povukao tri konkretna poteza: odlu-6i- o je osloboditi vecinu politi6kih zatvorenika (oko tri i po tlsuce, uglavnom onih koji su uz podrSku SAO sudjelovali u kontrarevoluclo-narnimnakcijama- ? protiv JKube), otvorio je dljalog, koji osobno vodi, s jakom kubanskom politiCkom emigracijom u SAD (oko milijun ljudi) obecavajucl "ponovo. ujedi-njen- je porodica" i vize za povratak i boravak (iako za sada, u grupama), ostalih emigranata koji ovdje ne-ma- ju rodbine. Kuba je takoder odluclla da otvori granlce za strane turlste i da im pruzi prednost pred doma6inima, a poznato je da su to uglavnom — ameri6ki turisti! Premda stalno istice da je ukida-nj- e ekonomske blokade od strane SAD (uvedene 1961.) kljucnl uvjet za obnovu odnosa, Fidel Castro ClLE da Cile da "Cile za koje hunta vodi kao Od риба u Clleu 1973. kada je 25.000 da je za koji Stroke 1st ra-ge ovoj se tvrdi "25 u pruza ruku time, kako velike bodo-v- e Na za Fidel Castro je pred novlnarima vrlo o uz ostalo I kao prvom §efu kuce koji je protiv Kube i kao o prvom mocne koji ne vodi prema maloj Kubi. Sto se tifie aviona nad Castro je rekao: I mu u nezgodnu zato nismo niSta o tih je, rekao da ne bi bio za oruzane snage i da, ako se on "ne jamcl za slgurnost tih aviona nad u torn, kao i Fidel Castro je stalno isticao razll-k- u I "nekih do da je set kuce pod jakim da mu nlje lako da mu Kuba zeli Na da II pozi-v- a da Kubu, Castro je jer mu se, kako je rekao, "ne da tko nije da ali je dodao da Carter "moze do6i kao puse sve jacl vjetar prema HUNTAODBIJA MEOUNARODNO VJETACENJE SANTIAGO (IPS) — vojne hunte je da "Cile nede dopustltf za koji bi u istrazi o smrti 25 cija su tijela pronadena u vapna u blizini javlja Interpres servls. Predstavnlk je odluku hunte ne dolazak u meduna-rodn- e lijecnICke ekipe obrazlozlo dinjenicom posjeduje viso-kokvalificlrane'eksp- erte medlclnu". Dolazak medunarodne eklpe struCnjaka za sudsku medl-clnu zatrazile su porodice politic-ki- h zatvorenika, sluz-ben- o "nestale". godine, socljallstldki pred-sjednik Allende u Clleu je "nestalo" protivnlka Promatrafti ocjenjuju one-mogucava- nje dolaska medunarod-ne eklpe vjeStaka sudsku medl-clnu ujedno I odgovor amerlfckom senatoru Edwardu Kennedyju, je zatrazio pokretanje o politi6klm zatvorenlcima u latinskoamerlckoj zemljl. Pronalazenje, kako za sada u sluzbenom saopcenju najnovijim potezima stanovitom smislu sluzbenom Wa-shlngton- u, prikupljajubl se ocjenjuje, politifike u americkoj javnosti. posljednjoj konferenciji novlnare broj-ni- m domaclm i stranim, osobito ameriCkim, povolj-n- o govorio Carteru, o Bijele obustavio subverziyne akcije predsjedniku Amerike neprl-jateljsk- u politiku socijfalisti-бкој- , susjednoj, najnovijeg nadlljetanjaameric-ki- h Kubom, "Nezelimo Carteru otezavati polozaj uvecavati probleme, dovoditl ga situaciju... odluCili obara-nj- u aviona". Kubanski predsjed-nik medutim, to problem njegove nadlije-tanj- e nastavl, Kubom". I druglm govorima, politike Cartera ameri6kih krugova", stavljaju6i znanja Bijele pritiscima, i ne otezavati polo-zaj. pltanje formalno Cartera posjeti negatlvno odgovorio, dopada poziva nekog Slobodan dode", turist". Odavde, ocigledno, pomlrenja sluzbenom Washlngtonu. Rade Vuk6evi6 Predstavnlk faslstiftke izjavlo nedavno dolazak stranih eksperata sudsku medlclnu" sudjelovali uzrocima osoba, napUStenom rudniku Santiaga, dopusti sudsku krva-vo- g ubljen rezima. zemlje izmedu lefieva, od kojlh su dva zenska, a Jedan je erne rase", duboko je potresao javno mnijenje u Clleu a stampa u Santiagu I unutraSnjosti data je Sirok publicitet ovom slu6a-j- u usprkos hermetlzmu I strogoj tajnosti pod kojom se odvija Istra-g- a. Cileanski.li8tovi pisu da ce se po naredenju §efa pollcije Santiaga odustati od daljlh eventualnlh pre-trazlva- nja okollne rudnika, Sto je na po6etku istrage najavio sudac Ado-If- o Benados, "Jer ne postoje Cvrste Indikacije o postojanju drugih ma-sovn- lh gr'obnlca". On je takoder rekao da je rljeC o "6lsto sudsko-policijsko- m slufiaju koji nema veze' s polltikom", std promatraftl ocje-njuju kao pokuSaj hunte da cljelu ovu aferu, koja je ve6 doblla Izuzet-n- o velikl publicitet I izvan Cllea, zatafika ne blraju6i-sredstva- . NARODNA ORGANIZACIJA JUGO-ZAPADN- E AFRIKE (SWAPO), osno-van- a 1960, razvlla se iz Narodne orga-nizacl- je Ovambolenda (OPC), sada ima ve6 viSe od 20.000 boraca i viSe od 100.000 Clanova u podrudnim ograncima. Voda je Sarn Nujoma. Ujedinjeni narodi prlznaju SWAPO kao jedinog legitimnog predstavnika naroda Namibije. - Namibija je golema pustinjska zemlja u kojoj, na povrsini vecoj od osam stotina ti-su- ca cetvornih kilometara, zlvi neSto vise od 000.000 stanovnika, od kojih je svaki deseti - bijelac. Ispod pustinjskog pijeska Namiba i Kalaharija i suhe zemlje namibijskih sa-va- na lezi golemo blago - dijamanti. srebro, zlatc, krom, mangan. uran.. Politicko okupljanje Afrikanaca i previra-nj- a u Namibiji pocinju potkraj pedesetih godina. Oslobodilacki pokreti isprva oce-kuj- u da medunarodna zajednica odnosno Ujedinjeni narodi rijese namibijski pro- blem. Pri tome poput svoje brace u susjed-no- m Zimbabveu pokazuju krajnje strpljenje. U meduvremenu mnoze se rezolucije Ujedi-njeni- h naroda ali nezavisnost Namibije nije nista blize. Stoga se Narodna organizacija Jugozapadne Afrike SWAPO odlucuje da usporedo s diplomatskom i politickom po-kre- ne i oruzanu borbu. Od 1946. Namibija je neprekidno na dnev-no- m redu razlicitih tijela i foruma svjetske organizacije i za to je vrijeme usvojeno viSe od osamdeset rezolucija u kojima se osu-duj- e aneksionisticka politika rasisticke Juz-noafric-ke Republike i potvrduje pravo nami-bijsko- g naroda na samoopredjeljenje i neza-visnost. Godine 1971. Medunarodni sud Nezaposlenost uzemljama i iff-- A£oT f r itf u razvoju Lima (AFP) — U zemljama u razvoju ima 300 mllijuna ijudi bez posla. Tajpodatak iznio je na Sestoj sveamerid-ko- j konferenciji ministara rada u Llmi generaini sekre-tar Medunarodne organiza-cije rada (MOR) Francis Blanchard. On je takoder naglasio da je prijeko potre-bn- o poduzeti hitne mjere protiv nezaposlenosti u tim zemljama i osudio je otpor koji pruZaju neke zemlje 6lanice MOR-- a konvencija-m- a o slobodnom djelovanju sindikata. Nagla§avaju6i da je medu-narodna zajednica bila du2na rjeSavati te probleme, F. Blanchard je pozitivno ocije-ni- o transfer kapltala I tehno-logij- e u zemlje u razvoju, Slobodan razvoj svjetske tr-gov- lne bez protekcionizma I organiziranu medunarodnu migraciju stanovniStva. Gvatemala protiv nezavisnosti Bel i sea Mekslko --- Gvatemalska vlada je kategoricki odbacila rezoluciju Ujedinjenih nacija u prilog nezavisnosti britan-sk- e kolonije Beiise i njenog teritorijalnog integriteta. U zvaniCnom saopStenju vlada istiCe "svoja neotudiva prava" nad teritorljom Bell-se- a i naglaSava spremnost da IzvrSI svoju "ustavnu dui-nos- t" koja joj nalaze "ponov-n- o prikljuCenje Bellsea Gva-temall- ". M.LiC.B-41- 04 H HI pravde u Hagu naredio je presudom Preto-rij- i da odmah povuee vojne snage i upravu iz Namibije a iduce godine Vijece sigurnosti UN potvrdilo je pravo naroda Namibije na samoopredjeljenje i nezavisnost. Specijalno zasjedanje Generalne skupstine UN, posve--cen- o Namibiji, u travnju ove godine potvr-duje neotudivo pravo namibijskog naroda da odluci o vlastitoj sudbini. Organizacija africkog jedinstva (OAJ). priznaje za jedinog legitimnog predstavnika naroda Namibije oslobodilacki pokret SWAPO koji uziva si-ro-ko medunarodno priznanje i podrsku. No sva' nastojanja svjetske organizacije ne djeluju na rasisticku vladu u Pretorlji. Povijesni slom portugalskog kolonijalnog carstva i stvaranje mladih africkih driava Angole i Mozambika bitno mijenja situaciju na africkom jugu. Prije desetak godina oru-zane akcije SWAPO-- a bile su ogranicene a nezavisna Angola namibijskim partizanima daje novi poticaj i zamah. Nema nikakve sumnje da je jacanje vojnih snaga pokreta SWAP6 utjecalo na to da se najnovije mi-rov- ne inicijative ozbiljnije shvate, iako kako se ispostavilo ne i dovoljno ozbiljno. U meduvremenu generalni sekretar UN Kurt Waldheim izlazi pred Vijece' sigurnosti s planom za Namibiju koji dobrim dijelom pociva na zapadnom prijedlogu. Medutim, ovome se Pretorija na celu s novim premije-ro- m Pieterom Bothom suprotstavila uz bla-gonaklo- ni stav Zapada i odlucila se za vla-sti- ti recept unutra§njeg rjesenja. odnosno da provede izbore u Namibiji u vlastitoj re-zi- ji i na vlast dovede marionetsku vladu (kao sto je to Smith u Rodeziji vec ucinio) Sto preostaje namibijskim partizanima? Da cekaju stotu, jubilarnu rezoluciju UN o Namibiji? Borit cemo se, odgovara predsjed-nik SWAPO-- a Sam Nujoma. sve dok traje kolonijalna okupacija Namibije idok Juzno-africk- a Republika pljacka nasa bogatstva Francuska strijela ' -,- ft' STRASBOURG (AP) - Evo kako izgleda dosad najbrzi francuski vlak - aerodinamicna oblika obojan tako da je u voznji nalik na brzu strijelu. Na otvorenoj pruzi nedavno je postigao brzinu 281 k-ilometer na sat X1 , ROOFING SERVICE SHISCUiS & HM'HSTROCGHISG 55 AVJ-.- . SUITll 101. TORONTO. ONT. M4K 21 9 Za putovanje u Jugoslaviju ill bllo koju drugu obratite se na ШјИшГ&1мТДГг GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone: 586-188- 6 INTER-NATIO- N TRAVEL, 1605 Centre4 St. North, Alta. Phone: 277-262- 6 Phone: Off. 423-332- 1 Res. 423-181- 7 PLAT ROOFS COSBURN zemlju, Calgary, GLOBE TOURS, 1066 Bloor St. W. Toronto, Ont. Phone: 531-35- 93 EAST-WES- T TRAVEL, 10553-- A — 97 St. Edmonton, Alta. Phone: 424-990- 7
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 01, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-12-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000095 |
Description
Title | 000909 |
OCR text | ,:v ' j } vm" кЦЈШ ' '' n и 4 !? till (- -( „') s У A." !l-5i- "_ c_ , aaBiBHiBHaiaaiaaaaiaBHaaHaBHiaiiBBHBBBBHBaHBBMaBBB'ii. '..v,' . ii.-- .t ;,n:'-.,.i,.i-i. л , l£ --™- ...ij.j.iV i ft ,;.:; v ' . . . , M''f . ГШ 1 : % DECEMBER 27M97B li!H llVIJi I V11 ' M f J",b J, --"iiiv,. HH iI'IHi., И1 i и11111111Ш111' 1Ш11I1'"1'111Ш'1ШШШ111111Ш1Ш111Ш11ШШШ!11Ш-- 1.111ШШММ1Ш11Ш11 1 iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiifiiiiiiiiiiiii ii i i iiiiiiiiiiaiiiiiiiiff ii iiii j „sj fi-- ч wv ' rm Sam Nujoma: ODNOSI KUBA — SAD o o F HAVANA (Od dopisnika Tanjuga) — Prema ocjenama proma-trad- a, od prekida diplomatskih odnosa izmedu Kube I SAD, prlje sedamnaest godlna, nisu postojale bolje mogudnostl da dvlje zemlje normallziraju svoje odnose nego Sto je to sludai sada, zahvaljuudi dobrim dljelom Inicljativl i konkretnim koraclma kubanske vlade. Iz Washingtona je za sada, kako je Fidel Castro rekao, stigao pozi-tiva- n odgovor samo na jedan prijedlog — o prihva6anju politlC-ki- h zatvorenika s Kube — ali u ponaSanju sluzbene Amerike, kako se ovdje procjenjuje, dominira rezervisanost, oklijevanje, pa i neugodnost zbog kubanskog otva-ranj- a. Nlje lako topiti debeli led koji se stvarao gotovo dva desetljeca I koji ceteSko nestati za nekoliko mjese-c- i. U svakom sluiaju, prema mno-gi- m procjenama, uspostavljanje diplomatskih odnosa izmedu Wa-shingtona i Havane pridonijelo bi stabilizaciji prilika u osjetljivom karipskom podruCju i pozitivno se odrazilo na opca medunarodna kre-tanj- a. Kubanski predsjednik je јоб jese-na- s zapoceo svoju ofenzivu otvara-nj- a, ali je za posljednja tri tjedna povukao tri konkretna poteza: odlu-6i- o je osloboditi vecinu politi6kih zatvorenika (oko tri i po tlsuce, uglavnom onih koji su uz podrSku SAO sudjelovali u kontrarevoluclo-narnimnakcijama- ? protiv JKube), otvorio je dljalog, koji osobno vodi, s jakom kubanskom politiCkom emigracijom u SAD (oko milijun ljudi) obecavajucl "ponovo. ujedi-njen- je porodica" i vize za povratak i boravak (iako za sada, u grupama), ostalih emigranata koji ovdje ne-ma- ju rodbine. Kuba je takoder odluclla da otvori granlce za strane turlste i da im pruzi prednost pred doma6inima, a poznato je da su to uglavnom — ameri6ki turisti! Premda stalno istice da je ukida-nj- e ekonomske blokade od strane SAD (uvedene 1961.) kljucnl uvjet za obnovu odnosa, Fidel Castro ClLE da Cile da "Cile za koje hunta vodi kao Od риба u Clleu 1973. kada je 25.000 da je za koji Stroke 1st ra-ge ovoj se tvrdi "25 u pruza ruku time, kako velike bodo-v- e Na za Fidel Castro je pred novlnarima vrlo o uz ostalo I kao prvom §efu kuce koji je protiv Kube i kao o prvom mocne koji ne vodi prema maloj Kubi. Sto se tifie aviona nad Castro je rekao: I mu u nezgodnu zato nismo niSta o tih je, rekao da ne bi bio za oruzane snage i da, ako se on "ne jamcl za slgurnost tih aviona nad u torn, kao i Fidel Castro je stalno isticao razll-k- u I "nekih do da je set kuce pod jakim da mu nlje lako da mu Kuba zeli Na da II pozi-v- a da Kubu, Castro je jer mu se, kako je rekao, "ne da tko nije da ali je dodao da Carter "moze do6i kao puse sve jacl vjetar prema HUNTAODBIJA MEOUNARODNO VJETACENJE SANTIAGO (IPS) — vojne hunte je da "Cile nede dopustltf za koji bi u istrazi o smrti 25 cija su tijela pronadena u vapna u blizini javlja Interpres servls. Predstavnlk je odluku hunte ne dolazak u meduna-rodn- e lijecnICke ekipe obrazlozlo dinjenicom posjeduje viso-kokvalificlrane'eksp- erte medlclnu". Dolazak medunarodne eklpe struCnjaka za sudsku medl-clnu zatrazile su porodice politic-ki- h zatvorenika, sluz-ben- o "nestale". godine, socljallstldki pred-sjednik Allende u Clleu je "nestalo" protivnlka Promatrafti ocjenjuju one-mogucava- nje dolaska medunarod-ne eklpe vjeStaka sudsku medl-clnu ujedno I odgovor amerlfckom senatoru Edwardu Kennedyju, je zatrazio pokretanje o politi6klm zatvorenlcima u latinskoamerlckoj zemljl. Pronalazenje, kako za sada u sluzbenom saopcenju najnovijim potezima stanovitom smislu sluzbenom Wa-shlngton- u, prikupljajubl se ocjenjuje, politifike u americkoj javnosti. posljednjoj konferenciji novlnare broj-ni- m domaclm i stranim, osobito ameriCkim, povolj-n- o govorio Carteru, o Bijele obustavio subverziyne akcije predsjedniku Amerike neprl-jateljsk- u politiku socijfalisti-бкој- , susjednoj, najnovijeg nadlljetanjaameric-ki- h Kubom, "Nezelimo Carteru otezavati polozaj uvecavati probleme, dovoditl ga situaciju... odluCili obara-nj- u aviona". Kubanski predsjed-nik medutim, to problem njegove nadlije-tanj- e nastavl, Kubom". I druglm govorima, politike Cartera ameri6kih krugova", stavljaju6i znanja Bijele pritiscima, i ne otezavati polo-zaj. pltanje formalno Cartera posjeti negatlvno odgovorio, dopada poziva nekog Slobodan dode", turist". Odavde, ocigledno, pomlrenja sluzbenom Washlngtonu. Rade Vuk6evi6 Predstavnlk faslstiftke izjavlo nedavno dolazak stranih eksperata sudsku medlclnu" sudjelovali uzrocima osoba, napUStenom rudniku Santiaga, dopusti sudsku krva-vo- g ubljen rezima. zemlje izmedu lefieva, od kojlh su dva zenska, a Jedan je erne rase", duboko je potresao javno mnijenje u Clleu a stampa u Santiagu I unutraSnjosti data je Sirok publicitet ovom slu6a-j- u usprkos hermetlzmu I strogoj tajnosti pod kojom se odvija Istra-g- a. Cileanski.li8tovi pisu da ce se po naredenju §efa pollcije Santiaga odustati od daljlh eventualnlh pre-trazlva- nja okollne rudnika, Sto je na po6etku istrage najavio sudac Ado-If- o Benados, "Jer ne postoje Cvrste Indikacije o postojanju drugih ma-sovn- lh gr'obnlca". On je takoder rekao da je rljeC o "6lsto sudsko-policijsko- m slufiaju koji nema veze' s polltikom", std promatraftl ocje-njuju kao pokuSaj hunte da cljelu ovu aferu, koja je ve6 doblla Izuzet-n- o velikl publicitet I izvan Cllea, zatafika ne blraju6i-sredstva- . NARODNA ORGANIZACIJA JUGO-ZAPADN- E AFRIKE (SWAPO), osno-van- a 1960, razvlla se iz Narodne orga-nizacl- je Ovambolenda (OPC), sada ima ve6 viSe od 20.000 boraca i viSe od 100.000 Clanova u podrudnim ograncima. Voda je Sarn Nujoma. Ujedinjeni narodi prlznaju SWAPO kao jedinog legitimnog predstavnika naroda Namibije. - Namibija je golema pustinjska zemlja u kojoj, na povrsini vecoj od osam stotina ti-su- ca cetvornih kilometara, zlvi neSto vise od 000.000 stanovnika, od kojih je svaki deseti - bijelac. Ispod pustinjskog pijeska Namiba i Kalaharija i suhe zemlje namibijskih sa-va- na lezi golemo blago - dijamanti. srebro, zlatc, krom, mangan. uran.. Politicko okupljanje Afrikanaca i previra-nj- a u Namibiji pocinju potkraj pedesetih godina. Oslobodilacki pokreti isprva oce-kuj- u da medunarodna zajednica odnosno Ujedinjeni narodi rijese namibijski pro- blem. Pri tome poput svoje brace u susjed-no- m Zimbabveu pokazuju krajnje strpljenje. U meduvremenu mnoze se rezolucije Ujedi-njeni- h naroda ali nezavisnost Namibije nije nista blize. Stoga se Narodna organizacija Jugozapadne Afrike SWAPO odlucuje da usporedo s diplomatskom i politickom po-kre- ne i oruzanu borbu. Od 1946. Namibija je neprekidno na dnev-no- m redu razlicitih tijela i foruma svjetske organizacije i za to je vrijeme usvojeno viSe od osamdeset rezolucija u kojima se osu-duj- e aneksionisticka politika rasisticke Juz-noafric-ke Republike i potvrduje pravo nami-bijsko- g naroda na samoopredjeljenje i neza-visnost. Godine 1971. Medunarodni sud Nezaposlenost uzemljama i iff-- A£oT f r itf u razvoju Lima (AFP) — U zemljama u razvoju ima 300 mllijuna ijudi bez posla. Tajpodatak iznio je na Sestoj sveamerid-ko- j konferenciji ministara rada u Llmi generaini sekre-tar Medunarodne organiza-cije rada (MOR) Francis Blanchard. On je takoder naglasio da je prijeko potre-bn- o poduzeti hitne mjere protiv nezaposlenosti u tim zemljama i osudio je otpor koji pruZaju neke zemlje 6lanice MOR-- a konvencija-m- a o slobodnom djelovanju sindikata. Nagla§avaju6i da je medu-narodna zajednica bila du2na rjeSavati te probleme, F. Blanchard je pozitivno ocije-ni- o transfer kapltala I tehno-logij- e u zemlje u razvoju, Slobodan razvoj svjetske tr-gov- lne bez protekcionizma I organiziranu medunarodnu migraciju stanovniStva. Gvatemala protiv nezavisnosti Bel i sea Mekslko --- Gvatemalska vlada je kategoricki odbacila rezoluciju Ujedinjenih nacija u prilog nezavisnosti britan-sk- e kolonije Beiise i njenog teritorijalnog integriteta. U zvaniCnom saopStenju vlada istiCe "svoja neotudiva prava" nad teritorljom Bell-se- a i naglaSava spremnost da IzvrSI svoju "ustavnu dui-nos- t" koja joj nalaze "ponov-n- o prikljuCenje Bellsea Gva-temall- ". M.LiC.B-41- 04 H HI pravde u Hagu naredio je presudom Preto-rij- i da odmah povuee vojne snage i upravu iz Namibije a iduce godine Vijece sigurnosti UN potvrdilo je pravo naroda Namibije na samoopredjeljenje i nezavisnost. Specijalno zasjedanje Generalne skupstine UN, posve--cen- o Namibiji, u travnju ove godine potvr-duje neotudivo pravo namibijskog naroda da odluci o vlastitoj sudbini. Organizacija africkog jedinstva (OAJ). priznaje za jedinog legitimnog predstavnika naroda Namibije oslobodilacki pokret SWAPO koji uziva si-ro-ko medunarodno priznanje i podrsku. No sva' nastojanja svjetske organizacije ne djeluju na rasisticku vladu u Pretorlji. Povijesni slom portugalskog kolonijalnog carstva i stvaranje mladih africkih driava Angole i Mozambika bitno mijenja situaciju na africkom jugu. Prije desetak godina oru-zane akcije SWAPO-- a bile su ogranicene a nezavisna Angola namibijskim partizanima daje novi poticaj i zamah. Nema nikakve sumnje da je jacanje vojnih snaga pokreta SWAP6 utjecalo na to da se najnovije mi-rov- ne inicijative ozbiljnije shvate, iako kako se ispostavilo ne i dovoljno ozbiljno. U meduvremenu generalni sekretar UN Kurt Waldheim izlazi pred Vijece' sigurnosti s planom za Namibiju koji dobrim dijelom pociva na zapadnom prijedlogu. Medutim, ovome se Pretorija na celu s novim premije-ro- m Pieterom Bothom suprotstavila uz bla-gonaklo- ni stav Zapada i odlucila se za vla-sti- ti recept unutra§njeg rjesenja. odnosno da provede izbore u Namibiji u vlastitoj re-zi- ji i na vlast dovede marionetsku vladu (kao sto je to Smith u Rodeziji vec ucinio) Sto preostaje namibijskim partizanima? Da cekaju stotu, jubilarnu rezoluciju UN o Namibiji? Borit cemo se, odgovara predsjed-nik SWAPO-- a Sam Nujoma. sve dok traje kolonijalna okupacija Namibije idok Juzno-africk- a Republika pljacka nasa bogatstva Francuska strijela ' -,- ft' STRASBOURG (AP) - Evo kako izgleda dosad najbrzi francuski vlak - aerodinamicna oblika obojan tako da je u voznji nalik na brzu strijelu. Na otvorenoj pruzi nedavno je postigao brzinu 281 k-ilometer na sat X1 , ROOFING SERVICE SHISCUiS & HM'HSTROCGHISG 55 AVJ-.- . SUITll 101. TORONTO. ONT. M4K 21 9 Za putovanje u Jugoslaviju ill bllo koju drugu obratite se na ШјИшГ&1мТДГг GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone: 586-188- 6 INTER-NATIO- N TRAVEL, 1605 Centre4 St. North, Alta. Phone: 277-262- 6 Phone: Off. 423-332- 1 Res. 423-181- 7 PLAT ROOFS COSBURN zemlju, Calgary, GLOBE TOURS, 1066 Bloor St. W. Toronto, Ont. Phone: 531-35- 93 EAST-WES- T TRAVEL, 10553-- A — 97 St. Edmonton, Alta. Phone: 424-990- 7 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000909