Nase Novine, November 27, 1986

              rr
r. i
И'.! m9
SPEECH BY JOVO SUSKAVCE-VI- C
AT THE 4th NORTH-AMERIC- AN
MONTENEGRIN FESTI-VAL
IN NEW YORK, OCTOBER
11, 1986, HELD AT THE "ALEX &
HENRY'S", 862 COURTLAND
AVENUE, BRONX, NEW YORK
10451.
(continued from page 7)
Proud and heroic is the history of the
peoples of Montenegro — the Montene-grins
and the Albanians — and of the
other nations and nationalities of our
homeland, Yugoslavia.
Our new homeland — America and
Canada — support our aspirations and
we should appreciate this. Through our
work and behaviour we should reflect
our proud heritage, we must resist
being second class citizens. We posses
the ability and talents to demonstrate
— among other ethnic groups compri-sing
America — our creativity. We
should not, however, close the doors
behind us; we should keep them wide
open. Sooner or leter many will return
to their old family homes, or will build
their own in the land of their ancestors.
To spend their last years in satisfaction
and tranquility, to rest their bones int
he graves of our fathers and grandfat-hers.
We love those who are dear to us and
we continue to transmit the spirit and
the warmth of our national feelings to
this land. Let us recreate a corner of
our old country here. Let us learn so-mething
from other large ethnic groups
in America. Let us make an effort to-ha- ve
a larger number of the representa-tives
of our nations and nationalities
serve in local administrative offices of
the cities and states, even in the Con-gress
in Washington.
Let us strengthen the bridges of
frienship between our two homelands
— America and Yugoslavia. We should
remember that in the New York region
we number about 200,000. However, ot-hers
do not remember us for our con-certed
actions and manifestations, as
an ethnic group among many others,
for example, the Italians, Jews, Poles,
etc.
We are proud of, and we love our: se-cond
mother, however, we should ne-ver
forget our own mother, our old
country. We have often recalled the
words of our great poet, Aleksa Santic:
"Bitter is the bread there where one
has no one, where brother there is no-ne".
I say — we are here, we have brothers
also, all we need is to become closer,
better acquainted, to know one another
more fully. Montenegrins, Albanians,
and other brothers and sisters from the
old country, I call upon you to send
your children to our schools, teach
them the mother tounge. Those in the
old coun try are willing to help us in our
endeavours.
May I conclude in saying that at our
next manifestation we shall be proud
of our new results achieved in organi-zing
future gatherings in the spirit of
brotherly love andmu tual respect. This
will help us to preserve our ethnic he-ritage
in this country and strengthen
our ties with our homeland.
Thank you.
I KINA ZELI SUDJELOVATI
NEW YORK — Narodna Republika
Kina je zatrazila od Grupe 77 zemalja
u razvoju da bude ukljucena u prego-vor- e
o opcem sistemu trgovinskih pre-ferencija- la
zemalja u razvoju. Iako se
Kina predstavlja kao zemlja u razvoju,
sto bez obzira na velicinu i mnogoljud-nos- t
i jest, ona formalno nije pripadnik
te grupacije. Neovisno o tome zahtjev
Kine je privukao paznju kao priznanje
inicijativi Grupe 77. (Tanjug)
DRAGOCJENA
VEZA SA
U Zapadnoj Evropi deset zemalja
prikazuje dvojezicne emisijeza Ju-goslave- ne
i svoje gradjane, koje
daju uglavnom objektivne slike o
svakodnevnom zivotu u Jugoslavij-i-
Ohrid (Tanjug) — Zapadnoevropske
TV kuce u svojim specijaliziranim pro-grami- ma
za Jugoslavene zaposlene u
inozemstvu daju uglavnom objektivne
slike o svakodnevnom zivotu u Jugosla-vij- i
i znacajno pridonose njegovanju
veza nasih gradjana s domovinom.
Na te zakljucke upucuje dvadesetak
inozemnih emisija za Jugoslavene prika-zani- h
na proteklom Medjunarodnom TV
savjetovanju u Ohridu.
U Zapadnoj Evropi dvojezicne emisije
za Jugoslavene i svoje gradjane prika-zuje
10 televizijskih programa, po tri u
SR Njemackoj i Svedskoj, dva u Francu-sko- j
i po jedan u Nizozemskoj i Belgiji.
U njima dominiraju zabavni programi a
znatno mjesto zauzimaju i prilozi o jugo-slavensk- oj
politici, privredi, turizmu i
ekonomskim teskocama kroz koje prola-zim- o.
Tu su obavezno i prilozi o zivotu
Jugoslavena u inozemstvu, njihova mi-sljen- ja
o ovim emisijama, vijesti, kultu-ra- ,
mala privreda i sport.
Neki od tih priloga medjutim efektno,
ali nekorektno i s nedostatkom objetiv-nos- ti
prikazuju ekonomske teskoce u
Jugoslaviji, zaboravljajuci pri tome na
pravce izlaska iz ekonomske krize o ko-jim- a
se u zemlji svakodnevno govori.
Jugoslaveni u Nizozemskoj su preko
svog Saveza otvoreno izrazili nezado-voljstv- o
zbog jednog takvog priloga, pri-kazan- og
u emisiji "Pasport" koja se emi-tir- a
na hrvatskom ili srpskom i nizozem-sko- m
jeziku jedanput tjedno. To je tako-dje- r
prikazano u jednoj od emisija na sa-vjetovanju
u Ohridu kao i neobjetivni
komentar nizozemskog dopisnika iz
Beograda, koji je pobudio ovo reagira-nje- .
Najstarija inozemna televizijska emi-sija
za Jugoslavene ima vec dva desetlje-ca- ,
ona nosi naziv "Susjedi u Evropi" i
emitira se u Mainzu svakih 15 dana.
Upola mlada je emisija Kolna "Moja
domovina — tvoja domovina" koja tako-dje- r
okuplja gledaoce jugoslavensko-njemacko- g
programa svakih 15 dana.
Najcesce programe za Jugoslavene tri
puta tjedno emitira najmladja emisija
ove vrste u Evropi "Pozdravi iz domovi-ne- "
koju je pocetkom februara ove go-din- e
osnovala minhenska kablovska TV.
Svedska TV sada ima jednu informa-tivn- u
tjednu emisiju za nase gradjane
pod nazivom "7 dana" jednu povremenu
emisiju za Jugoslavene pod nazivomo
Tocka susreta i jednu decju emisiju, koja
je na programu svakog cetvrtka pod na-zivom
Razgovorcici.
U Belgiji se Jugoslaveni kraj ekrana
okupljaju oko emisije "Zdravo-zdravo- "
koja je na programu RTB jedanput mje-secn- o
a u Francuskoj se takvi programi
emitiraju povremeno.
U svim tim emisijama prisutni su i pri-lozi
JRT, koje pripremaju nasi repu-blic- ki
i pokrajinski televizijski centri.
Skoplje na makedonskom, Ljubljana na
slovenskom, Pristina na albanskom, a
ostali na hrvatskom ili srpskom jeziku.
' ... i - . -- -
PRIVREDNA SARADNJA SA AMERIKOM
PRVA NASA BANKA U SAD
Ljubljanska banka otvorila svoju
podruznicu u New Yorku koja ce
na osnovu odobrenaj americke
uprave federalnih rezervi poslo-vatika- o lokalna americka banka.
Sa pocetnim kapitalom od deset mi-lio- na
dolara Ljubljanska banka otvo-rila
je svoju podruznicu u New Yorku
koja ce na osnovu ovlascenja najvisih
americkih finansijskih vlasti delovati
kao lokalna, americka banka. Nova us-tano- va
zove se "LBS bank" — sto je
engleska skracenica za ime "podruz-nic- a
Ljubljanske banke" — i ima svoje
prostorije u njujorskoj 56. ulici. Osni-vanje- m "LBS" kazu bancini funkcio-ner- i,
"Jugoslavia je postala prva soci-jalistic- ka
zemlja koja je dobila pravo
da u SAD osnuje svoju banku".
Odobrenje za osnivanje doneo je sa-ve- -t
guvernera uprave federalnih re-zervi
SAD na sednici od 30. maja ove
godine posle pregovora koji su vodjeni
pune dve godine i tokom kojih je Ljub-ljanska
banka morala da dokaze svoje
akreditive i mogucnost da deluje po
ovdasnjim propisima na lokalnom tr-zistu
novca.
Na konferenciji za stampu u njujor-sko- m
"Harvard klubu" predsednik
Ljubljanske banke Metod Rotar oce-ni- o
je da je saglasnost najvise ame-ricke
federalne finansijske ustanove
sa osnivanjem "LBS", verifikacija po-slov- ne
sposobnosti Ljubljanske banke
koja je na taj nacin priznata kao par-tner
koji je u stanju da se takmici na
najkonkurentnijem svetskom finan-sijsko- m
trzistu".
Predsednik "LBS" Vlado Sodin,
obavestio je da banka racuna da ce za
tri godine raspolagati sa aktivom od
Cistoca
narezak na ta-njur- u.
miris,
pozali konobaru:
— Ovaj narezak cini
miris.
— li prije
je previse masan?
— Jesam,
— sam ocistio benzi-no- m.
devedeset sto miliona dolara i je
njen cilj da postane "potpuno konku-rentn- a
komercijalna banka u SAD,
ponudi privlacne finansijske opcije
americkim klijentima i omoguci im
lak pristup jugoslovenskim i drugim
stranim kompanijama, bankama i vla-dini- m
institucijama aktivnim u trgo-vinsk- oj
i finansijskoj saradnji sa Jugo-slavijo- m
i zemljama trceg sveta".
Osnivacki kapital od deset miliona
dolara sakupila su preduzeca iz citave
Jugoslavije i nasa nova finansijska us-tano- va
u Americi najavljuje je
spremna da odigra "znacajunu ulogu
u organizovanom marketingu jugoslo-venski- h
radnih organizacija na americ-ko- m trzistu" i da ce "obavljati poslove
monetarnom trzistu SAD u
osiguranja devizne likvidnosti i uklju-civanj- a
u medjunarodno devizno po-slovanj- e".
Po americkim propisima "LBS" je
ovlascena za sve bankarske poslove,
od odobravanja kredita, poslovanja sa
stranim valutama, devizne arbitrage,
poslovi sa vrednosnim papirima, izda-vanj- a
bankovnih garantija i cekova, do
poslovanja sa stanovnistvom.
Osnivanje "LBS" je korak u na-stup- u
nasih banaka u centru svestkog
kapitala. smo ovde imali tri
agencije nasih banaka, Beogradske,
Ljubljanske i Jugobanke. Razlika,
kako je objasnio Metod Rotar, je u
tome sto su agencije "integralni deo
osnovne banke za poslovanje puna
odgovornost lezi maticnoj ustano-vi- "
je posebna jedinica
koja sama preduzima poslovni rizik za
svoje operacije.
D. SIMIC
dopisnik "Politike"
Zbog stamparskih gresaka koje su se potkrale u proslom broju,
donosimo ponovo ovaj napis sa ispravkama.
AMATERSKO MUZICKO VECE
UHamiltonu 26. septembra odrzanoje и restoranu "Cerga" muzicko
--amatersko vece. Ucestvovali su harmonikasi iz svih krajeva. Buduci da
nije ogranicenjapo dobu starosti u takmicenjujeza najboljegharmo-nikas- a
ucestvovao i 13. godisnji Elvis Vasic iz Toronta. Medju petnaest
oda brnih harm onikasa Elvis Vasicje za uzeo trece m i dobio zasluzen u
nagradu. Doznali smo od mladog Vasica (otac Dragan Vasic je bio
estradni umetnik pevac) da planira iduci skolski raspust u Jugoslaviji a
tamo ceza to vremepohadjatiskolu najboljegharmonikasa Jugoslavije.
Na slid: Mladi Elvis Vasic sa Mirkom Kodicem za vreme uvezbava-nja- .
Gostu se ucini da
ima neugodan pa
se
ima, se,
vrlo neprijatan
Jeste se malo zalili da
pa sto?
E, ja ga
do da
da
da
na cilju
novi
Do sada
cije
na
dok "LBS"
stalni
bilo
esto
Sumnjicav
Ч[
Niko N. iz sela Potrcani zali se
svome susjedu:
— Ova svinja nikako da mi se
udeblja.
— Sto ne zoves veterinara —
susjed ce na to.
— Ne vjerujem mnogo u njega...
I on je zgoljav.
Jzi