Nase Novine, March 03, 1982

              VOL 51, NO. 49(533)
gut '111јД11ДЦ.Ј.и,ј JSW.P1 РЦУИИ
1114 1
Godina 1982. je na kraju.
Sta da se kaze o njoj. Kakva je bila?
To je bila godina velike nezaposle-nost- i
i skupoce (inflacije), nekoliko
ratova, pogorsanja medunarodne
situacije i naoruzavanja.
U industrijski razvijenim kapitalis-ticki- m
zemljama danas ima vise od
30 milijuna nezaposlenih. Samo u
Sjed. Drzavama vise od 12 milijuna.
U Kanadi milijun i pol. A koliko ce in
biti sutra? Ekonomska kriza jos nije
zaustavljena.
A sta da se kaze o nerazvijenim
zemljama? Koliko je tamo nezapos-lenih?
Koliko je tih zemalja suoceno
bankrotstvom?
Sovjetski Savez je jedna od rijetkih
zemalja koje ne znadu za nezaposle-nos- t.
Tamo je ove godine stvoreno
vise od 2 milijuna radnih mjesta.
Socijalizam je jos jednom potvrdio
svoju vrijednost.
Kapitalizam uzaludno nastoji da ga
zaustavi.
Socijalisticke partije su ove godine
zabiljezile izborne pobjede u Grckoj,
Svedskoj i Spaniji. To nije socijali-zam,
ali je bolje nego pod upravom
desnicarskih snaga. Malo je evrop-ski- h
zemalja koje nisu orjentisane
na socijalizam. U Zap. Njemackoj je
doslo do zastoja, sigurno privre-men- o
(izbori ce biti u martu).
Kapitalisticke partije nisu sposob-n- e
da rijese probleme s kojima se
suocavaju zemlje pod njihovom
upravom.
Socijalizam ce pobjediti...
Najteze je u protekloj godini
prosao Libanon. Izraelski napadaci
ЏШЕШ%
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, 22. DECEMBER 1982.
)iiiMU48.-Mim.MJi'jJii- _ "!'JU.."f".I..U'.tlJlil,
pobili su mnogo naroda i prouzroko-val- i
veliku stetu. Ali palestinsko
pitanje nije rijeseno.
Iran i Irak i dalje ratuju. Citavo
podrucje razdiru ostre kontradikcije.
U Africi glavno zlo predstavlja
juzno-afric- ki rasizam. Proslog tjed-n- a
Vijece sigurnosti je jednoglasno
osudilo juzno-afric- ki rezim. Za to su
glasale i Sjed. Drzave. Sigurno u
nadi da ce se zaboraviti zajam kojeg
je Medunarodni monetarni fond dao
Juznoj Africi. Rasizam ce postati
goropadniji.
Neke snage bi htjele da u
Kampuciji vrate na vlast zlocinacku
kliku koja je kriva za smrt tri milijuna
naroda...
Japan je nedavno dobio vladu koja
pokazuje spremnost da se jace
angazira kao americki posluznik u
Aziji.
A sta da se kaze o Latinskoj
Americi? U Cile i dalje caruje
fasizam. U Argentini militaristicki
rezim je popustio (zbog poraza na
Malvinima), ali argentinski narod
mora da i dalje vodi borbu za
povratak demokratskih prava.
U San Salvadoru se nastavlja
gradanski rat. U Guatemali se vrse
masovna ubijstva. Hondorasu je
dodijeljena uloga napadaca na Nika-ragu- u.
Glavni krivac za mnoge probleme je
Reaganova vlada Sjed. Drzava. Rea-gan
ne moze da shvati da je
americko gospodstvo svijeta neos-tvariv- o.
Reaganova vlada je prouzrokovala i
novu trku u nuklearnom naoruzanju,
ProSlog tjedna u Engleskoj je demonstriralo
30.000 zena protiv koriStenja britanskog
teritorija za ameriCko raketno-nuklearn- o
rn'MMl'll
Ш
sto moze da dovede do katastrofal-ni- h
posljedica...
Ujedinjene Nacije donose dobre
odluke, ali se one slabo sprovode.
Proslog tjedna potpisan je medu-narodni
ugovor o morima, ali Sjed.
Drzave nisu potpisale — hoce da
nesmetano vade minerale sa mor-sko- g
dna.
Ranije je govoreno da nema dosta
nafte. A sada je ima i previse.
To su samo neki problemi svijeta.
A koliko in je jos?
Godina koja ce uskoro poceti mogla
bi biti i gora od ove koja svrsava.
Kakva ce biti mnogo zavisi od
naroda, prije svega americkog.
Mnogo treba da se ucini. Ne samo
da treba zaustaviti srljanje iratomski
rat, vec se mora hvatati u kostac sa
ekonomskim problemima.
Prosla godina nije bila osobito
dobra ni za nase narode u Socijalis-tick- oj
Federativnoj Republic'! Jugos-lav
ji. Poduzeti su neki koraci da se
stanje popravi. Diskusiraju se i
politicki problem'!. Mi vjerujemo da
ce narodi Jugoslavije — vjerni
svojim narodno-oslobodilacki- m
revolucionarnim tradicijama —
uspjeti da nadu rjesenje za sve
probleme s kojima se suocavaju.
A sta da se kaze o iseljenicima iz
Jugoslavije i njihovom potomstvu?
Ima lijepih i dobrih drustvenih
inicijativa, koje zasluzuju pljesak i
priznanje. Ali ima i onih drugih. A
vecina ljudi nezna, Hi nije sigurna,
kuda da krene i sta da radi.
Nadajmo se da ce biti bolje...
oruzje. One su (kao Sto se vidi na slici)
opkolile amerifiku vojnu bazu koja je ograde-n- a
9 milja dugafikom zicom.
mi
w-"ta- ran; ч-.тау- -а.'..
i
Mjgoslav VXtekly
и
A Community
lk ws( if x ч
Established 1931
1
50 CENTS PER COPY
"МР.МЧЦ-']'!1ЈЈ.11ИЦЦЈаШ.11Ц,Ј'!ЧЧ1КИ--
дВ
ОК0 231 MILIJARDA
DOLARAZAORU2JE
WASHINGTON, Tanjug — U toku
iduce godine u Sjedinjenim Drzava-ma
potrosit c£ se oko 231 milijardi
dolara za naoruzanje. Predstavni6ki
dom атепбкод Kongresa usvojio je
naime, najveci americki "mimodop-sk- i
vojni budzet" i na taj na6in
podrzao politiku ubrzanog naoruza-vanja.
lako je samo dan ranije
Predstavnicki dom u istom sastavu
odbio da odobri milijardu dolara za
proizvodnju interkontinentalne rake-t- e
"MX", ovo tijelo je odobrilo da se
u istrazivanje i razvoj ove rakete
utroSi dvije i pol milijarde dolara.
SVEDSKA PREDLA2E
BEZATOMSKEZONE
U EVROPI
STOCKHOLM, Tanjug — Svedska
vlada je pokrenula inicijativu za
stvaranje bezatomske zone u Evropi,
u kojoj ne bi bilo taktiCkog nuklear-no- g
oruzja. Kako je na konferenciji
za §tampu izjavio ministar vanjskih
poslova Lenart Budstrem, svedska
je vlada diplomatskim kanalima
upoznala s torn inicijativom velik
broj zemalja, medu njima i Jugosla-viju- .
Ujedmjeni narodi, Tanjug — Svje-tsk- a
skupstina ponovo je potvrdila
da se sveobuhvatni, pravedan i
trajan mir na Bliskom istoku ne
moze uspostaviti bez bezuvjetnog
povlacenja Izraela s okupiranih pa-lestins- kih
i arapskih teritorija, uklju-6uju- ci
Jeruzalem ,
i bez ostvarenja
neotudivih prava palestinskog naro-da.
SkupStina je zatrazila od Vijeca
sigurnosti da prizna neotudiva prava
palestinskog naroda, ukljucujudi i
pravo na uspostavljanje nezavisne
arapske drzave, te da poduzme
neophodne mjere za provodenje u
zivot plana, sadrzanog u relevantnim
rezolucijama UN, koji preporucuje
stvaranje nezavisne arapske drzave u
Palestini.
Rezoluciju o tome, medu cijim
predlagacima se nalazi i Jugoslavi-ja- ,
Generalna skup§tina je usvojila
sa 113 glasova. Protiv su glasali
Kanada, Kostarika, Izrael i SAD, dok
su se 23, pretezno zapadne zemlje,
uzdrzale prilikom izjasnjavanja.