Nase Novine, November 02, 1983

              Bnowsttmraff
%J&tl~ut
6-- NASE NOVINE, September 28, 1983. Kako ie moderni avion
L histeridnoj atmosferi stvorenoj tragidnim
svrSetkom modernog ameridkog aviona pod
juzno-korejsko- m zastavom, promatradima se ne-minov- no
postavlj'a pitanje: "Kako se je avion
opremljen s najmodernijim navigacionim aparati-m- a
naSao pet stotina kilometara unutar zabranje-n- e
zone na teritoriju Sovjetskog Saveza i letio kroz
tu zonu viSe od dva sata vremena?
Slutbeno je priznato po odgovornim vlastima u
Washingtonu da je nesretni avion letio kroz taj
zabranjeni teritorij, aii se nastoji stvoriti dojam da
nije poznato kako je do§lo do zalaska u tu zonu.
Priznato je da je avion bio opremljen s najmoder-nijim
elektronskim uredajima koji mogu automat-sk- i
odredivati letni smjer. To je isticano u nekojim
novinarskim raspravama i natucano je da je moida
do§lo do nekog kvara Hi je navigator iskljudio
automatske игебаје i sluiio se obidajnima, pa je
to moida bio razlog da je avion skrenuo s
propisanog smjera i zaSao tako duboko u
zabranjenu zonu.
(J raspravama o toj tragidnoj aferi bilo je, moida
naivno, postavlfeno pitanje kako to da pilot nije
bio upozoren sa radarskih stanica u Alaski i na
Aleutskom otodju, kao i u Japanu, koje su pratile
taj let, da je zabasao u zabranjenu zonu. To je bilo
o6ito neugodno pitanje. Ako je todno Sto najviSi
faktori u Washingtonu stalno istidu i opetuju, da
imaju dokaze o svemu Sto je s tim u vezi bilo
гебепо izmedu pilota sovjetskog vojnog aviona i
njegovih nadleinih u obalnoj komandi, postavlja
se pitanje: kako to da zalutali avion vi§e od dva
sata letenja kroz zabranjeni sovjetski teritorij, nije
bio upozoren po radarskim stanicama Sjedinjenih
Drzava i Japana, koje, po svemu sudedi, tijesno
saraduju, da je u zabranjenoj zoni i treba da se
odmah makne i proslijedi odredenim pravcem?
Priznato je da se na najsjevernijem japans kom
otoku Hokkaido nalazi ameridka baza s ogromnim
elektronskim uredajima za "eavesdropping" Hi
prisluSkivanje svega Sto se zbiva na vrlo bliskom
teritoriju Sovjetskog Saveza. Redeno je da je tamo
na sluibi viSe od tisu6u vojnika, mornara i
marinaca. Dalje se priznaje u ameridkoj Stampi da
dpijunske stanice Sjedinjenih Driava i Japana
usredotoduju vedinu svoje painje na pomorsku
bazu Sovjetskog Saveza u Petropavlovsku na
poluotoku Kamdatki. Redeno je da obavjeStajni
sluibenici (inteligence sources) koji su razgova-ral- i
s novinarima "pod uvjetom da ih se ne
spominje", drie da je oboreni avion "zalutao"
iznad Hi blizu spomenute sovjetske pomorske
baze.
Priznato je da je i zrakoplov ameridke vojne
obavjeStajne sluibe bio na "izvidadkoj" misiji
u blizini sovjetske pomorske baze nekako u isto
vrijeme kad je tuda "lutao" korejski putnidki avion,
aii da se je povratio u svoju bazu u Alaski prije
obaranja prije spomenutog. Ta dinjenica takoder
daje povoda nekim novinarima da nekako sumnji-6av- o
govore o sluibenoj verziji predstavnika Bijele
Кибе i vojnog Staba. Za sada Jos' obilaze oko toga
iz daleka s velikim oprezom, kao madke oko vrude
kaSe.
Namede se pitanje nije li taj obavjeStajni avion
imao ulogu ovna predvodnika i onda se izmaknuo
na stranu? Sovjetske vlasti tvrde da je oboreni
putnidki avion namjerno "zalutao" u zabranjenu
zonu da izvrSi povjerenu mu izvidadku duznost.
Ljudima se takoder патебе pitanje nije li bio
iskoriSten za irtveno janje sa ciljem da se stvori
povoljna astmosfera za politiku daljnjeg naoru-zavanj- a.
Tek par tjedana prije spomenute nesrede,
propagandisti6ki aparati su trubili kako predsjed-ni- k Reagan ieli pojadati navodnu "obranu" u torn
ptoomdreudigjura ivkedaukoul6oegutrnaieigtio oddo jsaapdaan.skUesvvelmadue tdoameu
moglo bi biti istine, aii se dini da je glavna svrha te
tragedije bila stvoriti pogodnu klimu koja bi
zain teres iranim krugovima i njihovim politidkim
skupinama отодибНа da se odrle na vlasti i
nastave sa svojom ratobornom politikom, koja,
uzgred budi redeno, nailazi na sve vedi otpor kod
кибе i u svijetu.
fS3 Pi El gs3ft3ffi.
Novinski analitidari su odmah natuknuli da 6e,
kako je jedan od njih rekao, obaranje spomenutog
aviona, "skrenuti ameridki politidki dialog smje-ro- m
predsjednika Reagana, povedati njegovu
popularnost i dokrajditi bilo kakvu mogudnost
ranog otopljenja u ameridko-sovjetski- m odno--
sima".
Jo§ je znadajnija, pisao je analitidar,
vjerojatnost da 6e ovaj dogadaj skrenuti nacional-n- u
debatu k Reaganovom "hard line" glediStu
protiv Sovjeta i za sigurno de povedati Hi
poboljSati ocjenu njegove radne sposobnosti kako
se mjeri po ispitivadima javnog mnijenja.
Ako je tako, pripomenuo je analitidar, to ce zu
njega biti plus a za neSto liberalnije demokrate
minus u dolazedim predsjednidkim izborima.
Takoder, pisao je analitidar, ako ova nezgoda
postane sporno pitanje u dolazedim izborima, to
de vjerojatno biti od pomodi senatoru Glennu u
njegovbj kampanji za predsjednidku nominaciju
Demokratske stranke, jersu njegovi "pro-defens- e"
nazori nagladeniji od onih njegovog glavnog
suparnika, bivSeg potpredsjednika Waltera Mon-dal- e.
U svemu tome moglo bi biti po neSto istine.
Odigledno je da je tragedija "zalutalog" aviona
doSIa kao narudena za razbijanje i slabljenje
E3 ЕЗ Ш Ц S
HI & Ш m
mm
Carlos Fuentes, najpoznatiji suvremeni
meksicki romanopisac, takoder je aktivni
glas latinoamericke politike. Prosloga je
mjeseca, pedesetcetvorogodisnji bivsi am-basad- or
svoje zemlje u Francuskoj, razgo-vara- o
u Washingtonu s Newsweekovom
novinarkom Tessom Namuth o perspekti-vam- a
mira u regiji i implikacijama ame-rick-e
politike. Evo ulomaka: - Sto je sredisnji problem Latinske
Amerike danas? - Da konacno uspostavi nacionalnii-dentit- et
Previse je imitacija bilo u nasoj
povijesti, previse onih nametnutih izvana - Mozete li biti odredeniji?
-'-Mislim da je nasa politika rascjepka--
na; mi smo balkanizirane zemlje i
propasti smo ako se konacno ne suocimo
sami sa sobom i odlucimo sto zelimo biti.
Aii, mi imamo kulturni kontinuitet Mora-m-o
ujedniti kontinuitet nase kulturne po-vijesti
s nasim politickim zivotom i poku-sa- ti
stvoriti cjelinu. - Da li je kubanski ili sovjetski utjecaj
u Srednjoj Americi prijetnja interesima
Sjedinjenih Drzava? - Mislim da bi se ono §to se dogada u
Srednjoj Americi dogodilo bez obzira da li
Kuba ili Sovjetski Savez postoje ili ne. Nji-ho- v
utjecaj uveliko ovisi o ponasanju Sje-dinjenih
Drzava u Srednjoj Americi. - Smatrate li da americka vlada osjeca
prijetnju koja ne postoji? - Mislim da je prijetnja preuvelicana.
Ja jednostavno ne shvacam kako bi bilo
koji rezim u Nikaragvi ili Salvadoru mo-ga- o
predstavljati prijetnju Sjedinjenim
Drzavama. Nikaragva ima tri milijuna
stanovnika, a Salvador ima pet milijuna.
Kakvu bi to prijetnju oni mogli predstav-ljati?
- Da li je cetvorogodisnja revolucija u
Nikaragvi dozivjela poraz? Ako jest, za-st- o?
- Revolucija nije dozivjela poraz iz jed-nostavn- og razloga sto je po prvi puta u
nikaragvanskoj povijesti, doslo do mobili-ziranj- a
naroda. Na zalost, to se obicno ne
vidi. Ja kazem, Dajte Nikaragvi priliku.
Budite strpljivi. - Sto su nikaragvanske greske i mogu
li se one rijesiti?
mirovnog pokreta koji je svakim prolazedim
danom osvajao nove pristalice kod kude i u
svijetu, traiedi zamrzavanje postojedih nuklearnih
oruzja kao prvi korak u borbi za postepeno.
razoruiavanje.
Reaganove ratoborne govorancije zabrinjavale
su sve to vedi broj ljudskih bida Sirom svijeta i on
je stalno gubio u ugledu. Njegovi privrienici i
savjetnici drie da de mu avionska tragedija
pomodi popraviti "image" u odima naroda Sirom
svijeta, a posebice kod kude qdje mu ie ualed
stalno opadao medu glasadima, osobito medul
zensKim svijetom.
Medutim, kazao je upravitelj Gallupove agencije
za ispitivanje javnog mnijenja, moglo bi se za
sigurno pretpostaviti da dogadaji poput tragedije
"zalutalog" aviona, mogu posluiiti kao neke vrste
okupljanje oko predsjednika, jer se uzmu kao
opasnost zemlji, aii sve to ovisi o tome "kako
daleko to prodrije do dovjeka na ulici i da li on
postaje srdit".
Odito je da ratni huSkadi nastoje izbiti iz ove
tragedije Sto viSe kapitala, aii narodna poslovica
dobro kale da su u lazi kratke noge i da onaj koji
pod drugim jamu kopa, sam u nju padne.
Americanin
ra 4Pf ra
fLsBifc gg££,
лшШ'В
pred
- Greske, doista, postoje, kao sto su po-stoja- le
i u americkoj revoluciji. Aii, vi zna-t-e
da je Nikaragva bila tri puta okupirana
od Sjedinjenih Drzava, u ovome stoljecu.
Pretrpjela je 44 godine brutalne diktature.
To je. na neki nadin, paranoidna zemlja.
Pustite ih da zive svoje iskustvo. - Ne mislite li da je nikaragvanska re-volucija
od one vrste koja bi se mogla
rasprsiti u susjedne zemlje? - Revolucije se ne mogu.izvoziti. To je
neSto sto Amerikanci moraju vec jednom
shvatiti. Ako neka revolucija uspije - a
nikaragvanska je uspjela vec i zato sto je
svrgnula diktaturu i preuzela vlast - to se
dogada zato sto revolucija ima duboke ko-rije-ne
u narodu. - Sto vi mislite o diobi vlasti u Salvado-ru
izmedu vlade koju podriavaju SAD i li-je-ve
opozicije? - Tu ne treba oklijevati s upotrebom
pravih rijeci. Vlast u Salvadoru pripada
vojsci koja je postala orude Sjedinjenih
Drzava. Politicka koegzistencija nije mo-guc- a
dok vojska i eskadroni smrti vladaju
Salvadorom. - Slazete li se da je jedino rjesenje u
kontadorskoj grupi?
- Da. aii problem je i u tome da li SAD
zeli pruziti podrsku kontadorskoj grupi.
Dosada uopce nije bilo podrske. - Kako biste vi opisali Reaganovu poli-tiku
u Srednjoj i Latinskoj Americi? - Smatram da se radi o ideoloskoj po-liti- ci
stvorenoj da dokaze da. nakon Vijefc-nam- a
i iranske situacije s taocima, Sjedi-njen- e
Drzave mogu ponovo vladati situ-acijom.-
To
je neka vrsta sarade protiv vrlo
slabog protivnika Aii, ona moze imati za-strasuju- ce
posljedice, narocito u odnosu
na Meksiko. - Zasto to kazete? - Sjedinjene Drzave mnogo govore o
Meksiku kao posljednjem dominu koji
pada na jugu. Prije svega, mi smo se uvijek
suocavali s prijetnjama sa sjevera, a ne s
juga. Svaki puta kad se Meksiko spomene
kao domino, meksicka vlada mora dokazi-vat- i
svoju legitimnost Pritisci iz Sjedinje-nih
Drzava usmjereni da zastite da Mek-siko
postane domino, zapravo ce od Mek- -
ШшШ& mm
Carios Fuentes
sika ucimti ono sto Sjedinjene Drzave zele
izbjeci - nestabilnog susjeda na jugu. - Henry Kissinger i njegova nedavno
osnovana komisija imaju zadatak pola-ganj- a
ternelja za dugorocni jedinstveni
stav (SAD) prema Srednjoj Americi. StO
vi o tome mislite? - Henry Kissinger je pocinio brojne
greske u Latinskoj Americi, aii poviiest
mu je dala drugu priliku. Zelim mu srecu,
jer draza mi je ideja njegove komisije ne-go
USS Rangera na nikaragvanskoj obali. - Jimmy Carter isticao je ljudska prava
kao najvazniji element americke vanjske
politike. Da li je Reagan potisnuo u poza-din- u
ljudska prava? - Da. Carterova je administracija spa-sil- a
mnoge zivote. Ucinila je mnogo dobra.
Danasnja je administracija omogucila
mnogim muciteljima u Latinskoj Americi
da misle da imaju zeleno svjetlo za svoja
nedjela. - Sto se dogada s latinoamerickom
knjizevnoscu usred sve te bure? - Razlog uvjerljivosti i snage nase lite-rature
oduvijek je bio u osjecaju da ima-mo
mnogo toga za reci i nadi da cemo
znati kako da to izrazimo. To je sada pri-sutni- je
nego ikada prije - Jednom ste rekh: Uopce ne mogu pi-sa- ti
u Meksiku. Novinske vijesti su vas
deprimirale. Sada se vracate u Meksiko
na dulje vrijeme Sto vas je navelo da se
predomislite? - Mislim da zemlja prolazi kroz duboke
promjene, i prirodno je da me zanima sto
se dogada. Zelim biti blize mojim prijate-ljim- a. Jedan prijatelj koji se takoder vraca
rekao je. Radije cu biti kriv za ono sto
ucinim nego za ono sto ne ucinim. Mozda
se to moze odnositi i na mene.