Nase Novine, September 30, 1981

              % yctfodcuMjz ++
ДИК1 EH 0
U financiranju kulturne suradnje
s inozemstvom ne postoje realni i
sveobuhvatni podaci svih izvora
financiranja. Tako se ne moze ni
procijeniti efekt ulaganja niti
utvrditi prosjefini tro§kovi poje-dini- h
oblika suradnje. Otpada,
dakle, i eventualno ali nesumnjivo
potrebno predvidanje troskova za
tu suradnju. Zasad se moze govo-ri- ti
samo o "znatnim sredstvima za
razvoj kulturne suradnje s ino-zemstvom.
Opravdano je zato pri-hvat- iti
prijedlog o odgovarajucoj
evidenciji sredstava 5to se ulazu i
tro5e za kluturnu razmjenu s ino-zemstvom
iz svih izvora, razraditi
sistem pracenja prosjeCnih tro5-ko- va
i utvrditi standarde pojedinih
troskova.
Jer, kao posljedica nerije§enih
organizaciono i financijskih pitanja
dolazilo je i do otkazivanja nekih
ugovorenih razmjena. To je osta-vil- o
i negativnih posljedica u
suradnji s nekim zemljama. Osim
toga postoje znafiajne dispropor-cij- e
medu pojedinim oblicima i
podrucjima suradnje. Najveci dio
sredstava odlazi za muzidko--scens- ke
umjetnosti, odnosno
razmjenu ansambala i solista.
Nema dovoljne ravnoteze u pre-zentira- nju
razli6itih kulturnih vri-jedno- sti
ni uskladivanja razli6itih
podruCja suradnje. U inozemstvu
. nas mozda prefiesto predstavljaju
folklorni ansambli, sto nesumnjivo
stvara pogresnu sliku o nasoj
kulturi. Pri torn su gotovo isklju-Ce- ni
oni elementi kulturnog stvara-la§tv- a
koji govore o razvoju naSe
socijalistiCke zajednice.
Proces podrustvljavanja medu-narod- ne
kulturne razmjene nuzno
je i dalje razvijati i poticati, te
izraditi konkretan akcioni program.
U sklopu toga valja provesti sistem
evidentiranja, obrade i analize
podataka od osnovne organizacije
do republike i federacije, odnosno
uhvatiti копабпо konce u toj djelat-nost- i.
VLASTITEVRIJEDNOSTI
Medu zakljuccima koji trebaju
unaprijediti kulturnu razmjenu s
I5E
si
inozemstvom jest i informiranje,
takvo, koje 6e osigurati dobru
obavijestenost i otvoriti realniju
mogudnost upoznavanja i uspo-stavljan- ja
kontakata s vanjskim
partnerima. To se nadovezuje na
potrebu dobro organiziranog
sistema koordinacije i ujedno
ukljuCuje pojednostavljenje dogo-varan- ja
na svim razinama i organi-ziranij- i,
odnosno profesionalniji
nastup pred inozemnim suradni-cim- a.
Kao preduvjet daljnjeg razvoja
medunarodne kulturno-prosvjetn- e
suradnje jest dugorocno planiranje
i precizno programiranje suradnje.
Valja ga provoditi u sklopu razvoja
cijele zajednice i planiranja kultur-nog
razvoja posebno. Isto tako
jedan od zadataka u unapredivanju
te suradnje je paznja u namjeni
programa i prilagodavanja pred-stavljan- ja
nasih kulturnih dobara
razlicitim kulturama u svijetu.
Tako organizirani mozemo
unaprijediti razmjenu — kulturnog
upoznavanja s drugim narodima.
Jer, јоб nas slabo poznaju, uglav-no- m
samo kroz folklor, paneku
izlozbu, glazbene umjetnike i
ansamble i kako je netko rekao, uz
rijetki film i jos rjedu knjigu. Dok, s
druge strane, vrlo cesto se preu-zim- a
svasta i bez kriterija. Velik
politi6ki ugled u svijetu koji ima
Jugoslavia premalo je pracen u
prezentiranju naSih kulturnih dosti-gnuc- a.
Premalo pokazujemo rezul-tat- e
i napore nase socijalistiCke i
samoupravne zajednice u naSoj
duhovnoj proizvodnji. Smatrase da
jugoslavenska iskustva socijali-sti£ko- g
razvoja ne predstavljamo
dovoljno na svjetskim jezicima.
Rezultati naSe visenacionalne
zajednice u razvoju kulture i sirenju
prostora stvaralackom zivotu u
valja drugima vise predoclti u
upoznati ih. Stjeie se dojam kao da
ne vidimo vrijednosti — vlastltih
vrijednosti.
DURDICA KUNTlC
M. Vasiljevic— Lilo
Sarajevo Ж5
olimpijski jer 6e se
je
Zimske vezi
ved obimne
FOLKLORA I PREVISE
Kulturna izvozno-uvozn- a politika
prema proslogodiSnjoj bilanci
govori da smo u SR Hrvatskoj 1980.
vi5e uvezli nego izvezli. Osnovni je
razlog torn deficitu kulturno
razmjeni s
financijsko-organizacioni- m
§to godinama prate tu
Svote Sto se trose za tu
suradnju znatne su, ali ipak zasad
nitko nije siguran donosi taj ulog
uvijek i najpovoljnije rezultate.
kulturna suradnja
razvija se i Razmjena
kulturnih manifestacija pridonosi
nasoj teznji da se druge zemlje
upoznaju s razvojem kulture i
obrazovanja u SR Hrvatskoj i
i ujedno da se u nasoj
sredini predstave i drugi.
s i zemljama u raz-voju
ima prioritetno mjesto zatim
sa susjedima i zemljama Sredo-zemlj- a.
Dosljedno naSoj vanjskoj
politici, razvija se nadalje kulturno--prosvjet- na
suradnja sa socijali-stiCki- m
zemljama i zemljama
Zapada. interes pridajemo
zemljama u kojima zive pripadnici
nasih naroda i iselje-ni- ci
i radnici na privremenom radu.
EVROPSKA ORIJENTACIJA
Takve su orijentacije, Medutim,
kulturna razmjena SR na
primjer, protekle dvije godine,
uglavnom se ostvarivala s evrop-ski- m.
zemljama. Suradnja s
i zemljama u razvoju je
prosirena, ali ona po sadrzaju i
kvaliteti ne zadovoljava. Raz-mjenjuje- mo
najviSe na podrufiju
glazbe, zatim likovne i scenske
knjizevnosti, filma,
izdavaCke djelatnosti,
Ako svaki ditalac
"Na§ih novina"
nade po jednog
novog pretplat-nik- a
osigura6emo
izlazenje naSeg
lista do 2031.
godine!
(OD NASEG SPECIJALNOG DOPISNIKA NOVOU SARAJEVU iz jugoslavije)
Sarajevo, glavni grad SR Bosne Hercegovine, pred Drugi rat, imalo je
samo 70 hiljada stanovnika.
Za proteklih 36 godine tj. od rata, u novoj Jugoslaviji, Sarajevo se
naglo razvilo u moderan veliki grad ali je zadrialo i karakteristidne osobine
kulture pros' losti a Sto najviSe strane pa domade turiste. Sada se broj
stanovnika Sarajeva priblizava cifri od pola miliona.
Na prilozenoj fotografiji su nove, medavno izgradene monumentalne zgrade
SkupStine i IzvrSnog vijeta SR Bosne i Hercegovine u centru Sarajeva na "Mariji-no- m dvoru"koje ovom djelu grada daju zaista velegradski izgled.
Sarajevo postaje i grad, u
njemu, kako ved poznato, u 1984-t- oj odrzati XIV
olimpijske igre, u беда
su pripreme.
u
-- prosvjetnoj inozem-stvom
nedostacima
djelatnost.
li
Medunarodna
unapreduje.
Jugoslaviji
Suradnja
nesvrstanima
Poseban
narodnosti,
Hrvatske,
u
nesvr-stanima
umjetnosti,
muzeja.
i svjetski
zavrSetka
i
privladi i
„erf .srt, „ж-- Г & F Ж.ЈВ X
: 4 SS li m&t
arhiva. To su gostovanja solista i
ansambala, izlozaba, sudjelovanje
na sajmovima knjiga, razmjena
filmova itd. Sva ta djelatnost je u
sklopu godiSnjih, odnosno vise-godignj- ih
programa suradnje s
inozemstvom. U skladu je s raz-vojem
odnosa s pojedinom zem-Ijo- m,
interesima, potrebama i
mogucnostima.
Ali, ostvarivanje tih programa
prate teSkoce i aktualni problemi
organizacija i razvoja pojedinih
kulturnih djelatnosti u naSoj repu-blic- i.
U nedavnim raspravama o toj
temi istaknuto je da nosioci aktiv-nos- ti
nerealno planiraju ili, sto je
jos gore, uopce ne planiraju medu-narodn- u
suradnju. Primjerice,
planovi od prije tri ili vi§e godina
jednostavno se ne mogu ostvariti,
jer su organizacione, kadrovske i
novcane procjene mogucnosti bile
nerealne. Nerijetko se u proceduri
republickog dogovaranja u posljed-nje- m
trenutku predlazu pojedine
aktivnosti, a postoji podatak da se
inicijativa cak prepuSta stranom
partneru. Na taj nadin njemu se
zapravo omogucava da postavlja
uvjete.
InaCe, u pripremanju prijedloga
programa za sudjelovanje SR
Hrvatske u razmjeni s drugim
zemljama primjecuju se nepotpuno
obradeni prijedlozi bez predracuna,
nezainteresiranost SIZ-ov- a za
selekciju pojedinih prijedloga,
ogranicen broj organizacija koje
pokazuju interes za sudjelovanje,
nesklad izmedu odobravanja finan-cijskih
sredstava i potreba u oba-ve- zi
preuzimanja kulturne suradnje
s inozemstvom. A procedure dogo-varanja
o tome kako je istaknuto,
iscrpljujuca je dugotrajna i premalo
djelotvorna.
LJETA 1981".
U prostorijama Matice iseljenika Srbije, odrzana je 15.
konferencija za Stampu. Prisustvovali ualavnom Dred-stavni- ci
svih beogradskih listova i druglh sredstava infor-misanj-a.
prisutnima je bio i na§ specijalni dopisnik iz
Jugoslavije.
Konferenciju je otvorila i
vodila drugarica Ljubica
Purid, predsjednica Pred-sjedniSt- va
Matice iseljenika
Srbije.
U svom dosta obimnom
izlaganju, drugarica se
najpre zahvalila sredstvima
za informisanje, na njihovoj
plodonosnoj saradnji
istodobno izrazila nadu da
6e ta saradnja biti sve bolja i
bolja, u interesu sve boljeg i
objektivnijeg prikazivanja
zivota i rada iseljenika na
jednoj strani, a na drugoj i o
upoznavanju samih iselje-nika
sa onim najbitnijim
dogadajima u novoj Jugo-slaviji.
Proslave Iseljeni6ke nedelje
se tradicionalno odrzavaju u
svim Maticama iseljenika
Jugoslavije, ali ove godine
one 6e se odrzati u obilje-zavan- ju
nekoliko znadajnih
jubileja:
ustanka naroda i
narodnosti u protiv
faSizma i za oslobodenje
naSe zemlje; tridesetgodiS-njuc- a
osnivanja Matica
iseljenika, uglavnom u svim
republikama; stodvadeseti-pet- a
godiSnjca od rodenja
naSeg velikog mislioca
Nikole Teste, te trideset-godiSnjic- a
od Luja
Adamiba, istaknutog knjiz-evnik- a
koji je djelovao na tlu
Amerike.
lako je Matica iseljenika
July 2, 1981, NASg NOVINE --5
Povjerenje u
jugoslavenski
POVODOWT'ISELJENICKOG
KONFERENCIJAZA STAMPU
U MATICI ISELJENiKA SRBUE
juna
su
Medu
Purid
CetrdesetgodiSnji-c- a
na§ih
borbi
smrti
Amerifiki Casopis za
pitanja suvremene historije
"Karent histori", koji izlazi u
Filadelfiji, objavio je u
aprilskom broju opSiran
6lanak o funkcioniranju
jugoslavenskog druStveno--ekonomsko- g
sistema. . PoSto podsjeda da se јоб
od 1950. "jugoslavenska
socijalistiCka varijanta, koja
prozimafiitavo druStvo i koja
se neprestano reafirmira,
zasniva na sistemu radniC-ko- g
samoupravljanja koji je
specifiCan za jugoslavensku
rnarksistifiku ideologiju",
autor teksta, profesor
politidkih nauka na Univer-zitet-u
drzave Oregon Dfordz
ZaninoviC, istiCe da je efikasno funkcioniranje
sistema koji je Tito osnovao
"najzna6ajnija karakteristika
Jugoslavije poslije Tita".
Razmatrajuci etape dosa-daSnje- g
jugoslavenskog
razvoja, autor se posebno
bavi ekonomskim proble-mim- a,
pa zakljucuje: Kada
se ima u vidu veliki broj
nerazvijenih I prijelaznih
druStava, jugoslavenski
ekonomski sistem je prilicno
dobro ргобао. Njegova stopa
ekonomskog rasta bila je
impresivna (usprkos visokoj
stopi inflacije), proizvodi
jugoslavenske industrije sve
su konkurentniji na svjets-ko- m trliStu.
Srbije odludila da umjesto
tradicionalne Iseljeni6ke
nedelje, ove godine ta
proslava traje ditavu godinu
(od februara 1981. do febru-ar- a
1982.g.) najintezivniji
dio proslave 6e se ipak
odvijati u julu mjesecu, kao
6etrdesetgodiSnjem jubileju
ustanka u svim ina&im repu-blika- ma
i dvjema pokraji-nam- a.
Posjeta iseljenika ovog Ijeta
i njihovo sudjelovanje pros-la- vi
Iseljenidkog Ijeta, bi6e
ove godine masovnije nego
Stojebiloupros'losti. Dosad
je prijavilo dolazak preko
sedam stotina iseljenika.
Medu njima 6e biti i ne-koliko
organizacijai
"Seatle Junior Tamburit-za- "
iz Seatlea, Washington,
"Sveti Juraj", Kokburg, Pen-silvani- ja,
"Srbija" Elizabeth,
New Jersy, Futbalski klub
"Galeb" iz Chicagoa III.
Folklorna grupa "Radost" iz
Seatlea, Washinton. Sa ovim
grupama 6e dodi i pred-sjedni- k
Hrvatske bratske
zajednice, Bernard Luketid,
koji 6e imati i prijateljske
razgovore sa predstavnicima
Matica. Osim ovih nabro-jeni- h
organizacija iz SAD,
dodi 6e i o5 neke iz drugih
zemalja. U planu je da svaka
grupa pojedinadno ili neke
skupno posjete Memorijalni
(Nastavak na st. 15)