Nase Novine, September 30, 1981

              3. JUNA
1896.
Henryju Fordu bilo je
samo dvanaest godina kada
je prvi put ugledao parni
stroj. Odmah je pozelio da
ga rastavi §to je bilo mnogo
kompliciranije od rastavlja-nj- a
satova dime se do tada
bavio u dokolici. Stroj mu je
zahvatio ruku koja je po-modr- ila
i otekla. Tog tre-nut- ka
Ford se zarekao da ce
sam konstruirati vozilo koje
nede vuci konji. Kad je prvi
put vidio parnu lokomotivu,
ta se njegova odluka joS viSe
udvrstila iako mu je otac
rekao:
— Takvi strojevi nemaju
bududnosti. Ako napustiS
obradivanje zemlje, bit ceS
najgora budala!
Oceva opomena nije kori-stil- a.
Mladi Heney ~ Ford
konstruirao je petnaestak
H Br чНк&
o
C
Q) ev
i 3 cd) TO
CO o
C5O E0) 2 5
Mwy- -- ft- - 5_
HAMILTON
Q. E. W-rr- Z.
Oakville
7 ('" ivJ~. лг' IV h Fri" Д . T' лра
July 2, 1981, NASE N OVINE --7
godina kasnije, tocnije 3.
juna 1896, prvi ameridki
automobil na benzinski
pogon, tzv. "kvadricikl",
vozilo koje se kretalo na
detiri kotada bicikla. Za
danasnje pojmove bio je to
smijeSan, kompliciran
automobil, s upravljadem u
obliku rudice, bez kodnica,
koji nije mogao voziti una-tra- g.
Ipak, bila je to prva
dobra ideja Henryja Forda,
covjeka koji ce dati smjer
ameridkoj automobilskoj
industriji.
Povijest automobila seze
jo§ u 18. stoljece kada je
francuski oficir Nicolas
Cugnot konstruirao parna
kola na tri kotada. U Engles-ko- j
su nekako istodbbno na
torn izumu radili i pronalaza-d-i
William Murdock i Richard
Trevithick ali su se oni na
PUTOKAZ
Dundas W.
TORONTO
Q. E. W.
pragu uspjeha okrenuli
zeljeznidkom prometu.
Poslije 1820. sagradeno je
mnogo parnih poStanskih
dilizansi. Iako su ta teSka
dudoviSta vozila brzinom i do
tridesetak kilometara na sat,
istisnuta su s ceste zbog
smije§nih propisa i protiv-Ijenj- a
utjecajnih ljudi onog
vremena.
Godine 1865. engleski
parlament zadao je smrtni
udarac razvoju automobila:
izglasao je zakon koji je
ogranidavao brzinu motornih
vozila izvan naseljenih mje-st-a
na 6,4 kilometra, a u
gradovima na samo 3,2 kilo-metra.
Uz to je pred svakim
kolima morao pjeSice ici
6ovjek s crvenom zastavom
kao znakom opasnosti! Tim
zakonom Englezi su pre-pust- ili primat konstruk- -
кккккв ЕккккНв. кккккккнкк. .г
torima s evropskog kon-tinent- a.
Tvorci modemog auto-mobila
su Nijemci Carl Benz
i Gottlieb Daimler. Benzovo
vozilo na benzinski pogon
krenulo je 1885. a ved idude
godine i Daimler je konstru-irao
svoj automobil. U
izumiteljsku trku upleli su se
mnogi pronalazaci, medu
njima i mladi Amerikanac
Henry Ford. On je ubrzo
napustio ideju o parnim
strojevima i orijentirao se na
konstruiranje motora koji
nije tjerala para, vec eksplo-zijazapaljiv- og
plina. U svojoj
daScari u Detroitu Ford je, uz
pomod supruge Clare 1894.
godine samostalno izradio
motor na petrolejski plin. Da
bi se motor mogao primi-jeni- ti
na vozilo bile su
potrebne joS dvije godine
IodrImIe SEVj
U Palermu
Highway 5
(Oakville)
U zvani£nom delu programa na na§em pikniku,
glavni govornik bid© Stjepan Mio§i6, biv§i dugo-godiin- ji
glavni urednik na§eg lista. Iako panzio-nisa- n,
i slabog zdravstvenog stanja (usled
pretrpljene saobradajne nesrede u kojoj je pre
godinu dana izgublo I suprugu), drug Mlo§i6 se
pojavljuje 6©sto medu nama i svojom saradnjom i
dragocenim iskustvom doprinosi u radu redakcije
i sirenju lista.
Govor Stjepana lio§l6a made jubilaran korakter,
(o isiorijatu i zna&aju na§e §tampe)f er Jo ovaj
piknik, kao i sve ostale na§e ovogodi§ne priredbe,
u sklopu obelezavanja pedesetog rodendana
naseg lista.
U prvom delu programa imacemo jo§ recital
poezije. Nastupice dlanovi udruzenja pesnika
"Desanka Maksimovic".
U zabavnom delu programa bide nekoliko
iznenadenja.
Orkestar Mi I eta Jankovica postarede se svojim
raznovrsnim repertoraom da muzike za igru i
razonodu bude za svadiji ukus.
Na cistom vazduhu, u zelenoj oazi lepo uredenog
parka, posetioci ce moce utoliti apetit svezim,
toplim jagnjecim i prasedim ребепјет koje ce se
celo vreme okretati na raznju. Bede i raznovrsnog
pisa.
Bogata lutrija.
mukotrpnog rada. Za Covjeka
koji je radio svake node u
elektridnoj centrali "Edison"
od 18 sati uveder do Sest satl
ujutro, bio je to izuzetno
tezak zadatak. Ipak, podet-ko- m
juna 1896. Ford je
zavrSio svoje prvo motorno
vozilo — famozni "kvadri-cikl"
koji je najavio novu eru
u automobilskoj industriji.
To dudno vozilo imalo je,
unatod nedostacima, niz
prednosti nad slidnim izu-mi- ma
evropskih konstruk-tor- a,
uz ostalo i solidnu
brzinu. Kvadricikl je mogao
"juriti" dak tridesetak kilo-metara
na sat! PoSto je
Fordov automobil kupio
jedan bogati Amerikanac za
dvije stotine dolara, izumi-telj- u
je sinula ideja da izradi
seriju vozila. Ved 1900. neki
je reporter napisao za novi
Fordov automobil:
— To je vozilo brie od
trkadeg konja, prvi auto-mobil
proizveden u Detroitu.
Juri asfaltnom cestom
brzinom od 40 kilometara na
sat...
U to se vrijeme joS vodila
borba izmedu onih koji su
zagovarali vozila na paru —
"vaporista" i onih koji su bili
za benzinski pogon —
"petrolista". U jednoj trci u
kojoj su pred osam tisuda
gledalaca sudjelovali Ale-xandre
Winton, zagovornik
pare, i Henry Ford, konadno
je rijeSena bududnost auto-mobila.
Ford je na svom
benzinskom vozilu prestigao
Wintona za gotovo kilometar
i po i petnaest kilometara
staze preSao za todno
trideset minuta. Masa je
okruzila Forda:
— Vi ste vozadki as!
Pobijedili ste najvedeg
Sampiona SAD!
— Trke me uopde ne
zanimaju — odgovorio je
mirno pobjednik. — Pobije-dil- o
je vozilo. Neka u nj
sjedne Winton i on de
svakoga pobijediti!
Time je u Americi zavrSena
prethistorija automobila i
podela njegova povijest. Ved
1909. Ford je izradio glaso-vi- ti
"Model T" koji je iz
godine u godinu plavio
ameridke ceste. Do 1927. taj
je jeftini solidno napravljen
automobil izraden u pet-naest
milijuna primjeraka!
U Rio Grandu, na jugu
Brazila, kako piSu juzno-amerid- ki
listovi, ovesedmice
se nastavlja "najgrandiozniji
sudski proces". Na njemu
treba da budu utvrdeni
nasljednici basnoslovne
zaostavStine argentinskog
veleposjednika Faustina
Retamara Koreje, koji je
umro 1840. godine. Vrijed-no- st
njegove imovine je
procijenjena na preko sto
milijardi dolara, a na nju
pretendira oko 33.000 Bra-zilac- a,
1800 Argentinaca,
150 Urugvajaca i 25 Para-gvajac- a.
Raduna se da samo
u Brazilu posjedi Koreje
zauzimaju oko 83 milijuna
hektara, a bio je vlasnik i
ogromnih imanja u Argentini
i Urugvaju. Ovaj proces
podeo je 1930. a kraj se
odekuje kroz dvije godine.