Nase Novine, September 30, 1981

              If, I" l'1 'V Jt r l" I ',, v
, V ' l
4W;# . -- w
J11
4- -"
w (
6- - NASE NOVINE, July 2, 1981
V sudnjeg dana
ZASVAKUGOOISSSi
POLAR
Upotreba kemijskog oruzja,
kao oruzja za masovno uniStavanje,
zabranjena je haSkim konvencijama
iz 1898. i 1907. godine, vaSing-tonski- m
i Zenevskim protokolom.
Usprkos tome, ono je koriSteno u
svjetskim pa i u lokalnim su-kobi- ma,
Sto sve dokazuje iinjenicu
da se medunarodni dogovori ne
poStuju, kada je u pitanju rat.
Kemijsko oruzje imaju armije
svih velikih sila, pa i nekih drugih
manjih drzava. Njegova proiz-vodn- ja
nije previSe komplicirana,
iako nije ni jeftina. Problemi se
javljaju u vezi sa Cuvanjem i
uskladi§tenjem toga oruzja, jer je
ono vrlo otrovno, a neki otrovi
(nervni) izazivaju koroziju metala.
Zato je upotrebni rok granata
napunjenih bojnim otrovom samo
10 do 15. godina. Za oko 4 godine
ce vijek trajanja sadaSnjih zaliha
kemijske municije SAD isteci, pa
se postavlja pitanje kamo s tim
oruzjem, a da se ne ugrozi 6ov-jeko- va
okolina? I Sto ce biti za
nekoliko godina kada se staro
kemijsko oruzje zemijeni tehno-loS- ki
boljim? Isti problem?
"SIBIRSKI SLUCAJ"
Iako se nerado govori o upotrebi
kemijskog oruzja, pa cak i zatajiti
njegov razvoj, ipak se mogu
naslutiti glavni pravci njihovih
istrazivanja. Ona se odvijaju
kontinuirano i naroCito intenzivno
nakon drugog svjetskog rata.
Ve61950. godine, Amerikanci su
osnovali Muscle Shoals Phosphate
Development Works u Alabami (55
milijuna dolara) i poCeli proizvoditi
nervne plinove, koje su zatim
usavrSili u arsenalima Rocky
Mountain Arsenal u Coloradu.
Danas se u SAD proizvodnjom
kemijskog i bakterioloSkog oruzja
bavi nekoliko tvrtki.
Arsenali Edgewood (Maryland)
centar su za istrazivanje kemijskih
borbenih sredstava i u njemu radi
oko sedam tisuca struCnjaka.
Dotacije ргетабији 500 milijuna
dolara.
Arsenali Pine Bluff (Arkansas)
srediste su proizvodnje bioloSkog i
kemijskog oruzja s godiSnjom
produkcijom od pet tisuda tona.U
ustanovi je zaposleno oko tri tisube
ljudi.
Arsenali Denver (Colorado)
proizvode neurotoksifini plin sarin i
u skladiStima, samo te firme, ima
ga oko 16 tisuca tona.
Tvornica u Newportu (Indiana)
proizvodi otrove tipa VX, dok se na
poligonu Dugway (Utah) ispiti-vanje- m
kemijskog i bakterioloSkog
oruzja bavi vise od dvije tisuce
ljudi.
Rafiuna se da Amerikanci
godiSnje za prozvodnju tog oruzja
potroSe milijardu dolara. General
se posebno zauzeo za nabavku
blnarnog kemijskog oruzja kojim
bi, po njegovom miSljenju, Zapad
osigurao bolju poziciju u prego-vorim- a
o zabrani kemijskog oruzja.
Inace, binarno kemijsko oruzje ,
koje je danas tako moderno,
Amerikanci imaju u sastavu svoje
kopnene vojske joS od 1974.
godine, kada su njime робеН puniti
municiju. Binarni program робео
se u SAD ostvarivati joS 1962.
godine s razvojem binarne avion-sk- e
kemijske bombe "big eye".
Poslije su uslijedile i kazetne
avionske bombe napunjene binar-ni- m
otrovom. АтеИбка kopnena
vojska je 1972. godine ispitala
artiljerijsku granatu of 155 mm koja
je sadrzala dvije netoksiine kom-ponent- e,
iz kojih se dobiva bojni
otrov sarin.
Avionske binarne bombe imaju
takoder dvije komponente, jednu
tekucu i jednu u obliku praSka.
Izmedu njih je tanka metalna
membrana. Prije nego Sto pilot
otpusti takvu bombu, posebnim
mehanizmom uklanja membranu i
komponente se uz ротоб malog
elektromotora pocinju mijesati, te
tako stvaraju binarni bojni otrov.
On se moze bacati ne samo
pomocu granata ili bombi, тодибе
ga je pdlijevati iz aviona i helikop-ter- a,
a moze se na cilj uputiti i
raketama.
Samo ameriCka taktiCka raketa
zemlja-zemlj- a tipa "sargeant" Iako
ponese pola tone kemijskog oruzja
na udaljenost od 130 km, a
interkontinentalne rakete nose i po
5 tona tog oruzja. Amerikanci su
usavrSili i posebnu raketu manjeg
dometa (M-55- ), koju su predvidjeli
upravo za kemijski rat. BacaCi tih
raketa, za nekoliko sekundi,
lansiraju po 45 projektila s bi-narn- im
otrovom.
No, binarni bojni otrovi imaju i
neke slabosti. Manje su efikasni od
klasicnih bojnih otrova. Naime, u
uspredbi s jednako te§kom kla-siCno- m
avionskom bombom ili
artiljerijskom granatom, u binarnoj
bombi ili granati manje je otrova,
jer dobar dio tezine i prostora
otpada na uredaj za mijeSanje
sastavnih komponenata. I pre-cizno- st
pogadanja binarnim orui-je- m
neSto je manja negoli klasic-ni- m,
jer mijesanje po6inje tek kada
pilot otpusti bombu, pa kako je za
to potrebno odredeno vrijeme',
bombe nije moguce bacati ispod
500 m visine. Ali, binarno oruzje
ima osobine koje su vrlo zanimljive
za vojnike. Ono je vrlo sigurno u
procesu transporta i cuvanja, i za
to vrijeme nije osobito opasno po
Covjekovu okolinu. Radl uspo-redb- e,
u rukovanju klasifinim
bojnim otrovima 1969. godine u
jednom skladiStu na Okinavi
izgubila su zivot 23 атепбка
vojnika.
Neki vojni struCnjaci smatraju da
se s binarnim bojnim otrovima
mogu izigrati medunarodne kon-venci- je
o zabrani kemijskog oruzja.
Kako? Nije moguce zabraniti pro- -'
izvodnju pojednih komponenata,
jer je svaka od njih pojedina6no
neotrovna, a koriste se i u mirolju-biv- e
svrhe. Kao treci razlog za
uvodenje binarnih otrova, vojni
struinjaci navode vrlo jednostavnu
tehnologiju njegove proizvodnje i
prilicno siguran postupak punjenja
municije tim kemijskim sredstvom.
SAMO ZA NESLU2BENE
RATOVE
Dok se stari izumi kemijskog i
bakterioloSkog oruzja polako
uniStavaju ili eliminiraju, novi
proizvodi zauzimaju njihovo
mjesto. Tako Amerikanci polako
uniStavaju stare zalihe nervni h
plinova (prije 11 godina potopili su
u dubine Atlantika betonsko--беМбп- е
kesone s plinom), a
istovremeno intenzivno istraiuju
nove mogucnosti za uniStavanje.
1пабе, scenarij kemijsko-bakterl-oloSko- g
napadavrlojezamrSen, jer
danas takve metode nisu privilegija
samo bogatih i tehniiki razvijenih
zemalja, vec i drugih. Takav rat bio
bi bumerang za napada6a i zato se
masovna upotreba takvih sredstava
teSko moze i zamisliti. Neke
nesrede u proSlosti upozoravaju na
strahovitu тоб kemijskog oruzja. U
dolini Skull Valley u ameriikoj
saveznoj drlavi Utah, 14. oiujka
1968. godine u travi je iznenada
ostalo 6 tisu6a mrtvih ovaca. Smrt
je donio vjetar s poligona Dugway.
Americka je vojska isplatila od-Stet- u,
no da se to dogodilo u gusto
naseljenom kraju...
Amerikanci imaju u arsenalima,
u drzavama Colorado i Utah,
kemijskog i bakterioloSkog oruzja
dovoljnog za uniStenje 150 milijuna
ljudi. No, ta sredstva nisu sigurno
zaSticena od protivniCkog raketnog
napada, pa se mogu raSiriti po
vlastitoj drzavi, a da ne govorimo o
mogudnostima slucajnih nesre6a.
Mnogo nacela koja se nalaze u
zenevskom protokolu o zabrani
kemijskog oruzja iz 1925. godine,
nisu precizna pa protokol ne prati
tehnoloSki "napredak" na podrucju
kemijskobakterioloSkog oruzja.
Zbog razlicitosti engleske i fran-cus- ke
verzije teksta toga protokola
uopce nije jasno, da li je u ratu
zabranjena primjena svih plinova ili
samo smrtononsih. Konvencija
zabranjuje upotrebu, ali ne i
proizvodnju toga oruzja. Mnoge.
drzave su je potpisale ali uz uvjet
da ce kemijskobakterioloSka
sredstva ipak upotrijebiti, ako ih
upotrijebi i protivnik...
2enevski protokol vrijedi samo
za sluzbene objavljene ratove, a za
lokalne — neobjavljene ratove (kao
u Indokini) ne vrijedi. Ako se zna da
danas ne postoji nikakav nadzorni
organ koji bi kontrolirao upotrebu
tog oruzja, jasno je da je sve
prepuSteno volji pojedinih drzava.
Dok se u amerifikoj vojnoj Skoli
za kemijsko ratovanje u Fort Mc
Clellanu u Alabami trenutno
obuCavavelik broj oficira, i dok su
mnoge drzave uvele masovne
tefiajeve za obranu od kemijsko--bakterioloSko- g
oruzja (SSSR je
obuhvatio takvim tecajevima oko
50 milijuna svojih gradana), raz-govo- ri
o zabrani toga oruzja teku
vrlo sporo.
Miroljubivo se Covjecanstvo ne
moze osloniti na poStovanje odluka
haSke konvencije i fenevskog
protokola, jer se napada6, da bi
ostvario vojne ciljeve, ne pridrzava
medunarodnih sporazuma.
Drastifinu akutnost toga pro-ble- ma
najbolje je prikazao americki
profesor Arthur W. Galson sa
sveu6iliSta Yale: "Ako smo korlstili
kemikalije, da bismo u Indokini
uniStavali dzunglu i rizina polja,
onda ja sam mogu danas izazvati u
tvornicama hrane opcu svjetsku
epidemiju, virusima, bakterijama ili
gljivicama. Cak i u Sali."
M. LAZANSKI
3.JUNA
1621 — Nizozemska Zapad no--indijs- ka
kompanija dobila pravo
da podigne naselje Nova Nizo-zemska
na otoku Manhatan. To
naselje je kasnije preraslo u New
York.
1875 — Umro francuski kompo-zito- r
Georges Bizet, Cija je opera
"Carmen" izvedena upravo te
godine. "Carmen" se smatra
remek-djelo- m francuskog muzi-бко- д
realizma.
1896 — U Moskvi potpisan
ugovor izmedu Rusije i Kine kojim
su se dvije zemlje dogovorile da u
slijedecih 15 godina ne napadaju
jedna doigu. Istim ugovorom Kina
je dala pravo carskoj Rusiji da se
koristi zeljeznicom u sjevernoj
Mandzuriji.
1904 — Umro pjesnik Jovan
Jovanovid-Zma- j, poznatiji kao
"Cika Jova". Bio je Пјебтк, ali u
pravom smislu rijeCi i djecjl i
narodni pjesnik, a njegovi stihovi
su ne samo ljudski topli i jedno-stavn- i,
vec i svojevrsna kronika
vremena u kojem je zivio. Zmaj je
pokrenuo i izdavao nekoliko
casopisa od kojih je najveci ugled
imao djeiji fiasopis "Neven".
1935 — Francuski brod "Nor-mandij- a"
postigao svjetski rekord u
brzini plovidbe preko Atlantika,
preSavSi ga za cetiri dana i 11 sati.
1942 — Kod Midveya na Pacifiku
poCela trodnevna pomorska bitka
ameri6kih i japanskih snaga.
Poslije pobjede Amerikanaca,
uspostavljena je ravnoteza vojnih
snaga.
1959 — Singapur dobio unutraS-nj- u
samoupravu, ostavSi i dalje
britanska kolonija.
1973 — U blizini pariSkog aero-drom- a
Bourget, sruSio se sovjetski
nadzvuCni avion "TU 144" za vr-ijeme
prikazivanja svojih svojstava
na svjetskoj aeronautiCkoj izlozbi.
Tom prilikom poginulo je 13 osoba.
Svi clanovi posade i nekoliko
stanovnika sela na koje se avion
sruSio.
Slijedeci su prilozili po jedan dolar — ili vise, za
svaku godinu izlazenja napredne stampe:
Jelena i Andrija Gavrilovic, Toronto 50.00
Vojin Grbic, Toronto 50.00
L. Blazevic, Sudbury 60.00
G.M. Rudar, Sudbury 50.00
Mike Strucelj, Toronto 50.00
Milica Miuchin, Chatham 50.00
Pensioners Club CFU, Detroit 50.00
Pavao Radmanich, Calgary 50.00
llija Poijak, Toronto 50.00
Bata Batic, Toronto 50.00
Peter Kekic, Oakville 60.00
Primorac, Toronto 50.00
Josip Stasic, Toronto 50.00
D.D. lumberman 80.00
Lepa i Rade, Rajnovic, Toronto 50.00
Mike Sudar, Windsor 50.00
Stjepan Miosic, Toronto 50.00
Nikola Spoljar, Stoney Creek 50.00
Stanley i Katie Bolf, Toronto 50.00
Peko Dmitrovic, Toronto 50.00
George Miletich, Toronto 50.00
Odsjek 832 HBZ, Toronto 50.00
Jakov Radmilovic, Hamilton 100.00
Anton Osojnik, Montreal 50.00
Vladisla v Gacc, Toronto 1 , 300. 00
Petar Pavic, Edson, Alta. 50.00
Kosta Trklja, Kelowna, B.C. 50.00
Ruza i Marijan Kruzic, Toronto 50.00
Milos Grubic, Hamilton 50.00
Mary Martinac, Beamsville, Ont. 50.00
Doka Dulvezan, Detroit 50.00
Prijatelj iz Windsora 50.00
Arsa Micin, Detroit 60.00
Vlada Sarievic, Detroit 50.00
John Derencionovich, Vancouver 50.00
F. Sodyi, Thunder Bay 50.00
Ivan Pribanic, Vancouver 50.00
B. Pavkovic, Hamilton 50.00
J. Lovcanin, Hamilton 60.00
Stjepan Sestok, Hamilton 50.00
llija Bubalo, Hamilton 50.00
V. Arar, Hamilton 50.00
Daniel Pixiades, Thunder Bay 50.00
Victor Blazina, Thunder Bay 1 00. 00
Max Ruzick, Thunder Bay 50. 00
Toma Tomljenovic, Thunder Bay 50.00
Ivan Bubalo Thunder Bay 50.00
S. Muzdeka, Windsor 50.00
llija Popovic Vancouver 60.00
B. Ca6ic, Thunder Bay 50.00 --
M. Butorac, Thunder Bay 50.00
N.S., Vancouver 51.00
M. Siau§, Vancouver 50.00
Pete Knezevic, Farrell, Pa. 50.00
Andrija Josipovid, Zagreb 100.00
Ivan Boban, Thunder Bay 50.00
Ivan Bubalo, Stoney Creek 50.00
Don Roknid, West Allis, Wis. 50.00
Milan J. Pitja, St. Catharines, Ont. 50.00
Annie Asich, Windsor, Ont. 50.00
Bogdan Jokanovich, Coquitlmn, BC 50.00
Frank Fudurich, Vancouver, 50.00
Steve Paich, Bridgeville Pa. 50.00
J. Ocokoljic, Niagara Falls 50.00
M. Bosnid, Wetland 50.00
V. Matojevic, Toronto 50.00
John Radosevich, Vancouver 50.00
Domenik Lizzola, Vancouver 50.00
Katica BriSki, Vancouver 50.00
Mile i Katija Kalanj, Vancouver 50.00
John Lenic, Vancouver 50.00
Ivan i Anica Grskovich, Vancouver 50.00
Ivan Starcevich, Vancouver 50.00
Lower Mainland Yugoslav
Pensioner's Club, Vancouver 500.00
John Rapljanovich, Vancouver 50.00
Radomir i Ana Durovic Warren, Mich. 50.00
Joseph Kovacich, Hamilton 50.00
N. Trtan, N. Burnaby B.C. 50.00
Joseph Varga, Sarnia, Ont. 50.00
Mile Pesut, Vancouver 50.00
Martin Karavanic, Weirton, W. Va. 60.00
Marjan Prpic 50.00
C. Skrlac, Nanaimo, B.C. 50.00
Slavo Jambrosic, Hamilton 50.00
Vinko Podnar, Toronto 50.00
Bosko Mladenovic, Toronto 50.00