Nase Novine, September 30, 1981

              2-- NASE NOVINl=; July 2, 1981
(Alzir, aprila) — Izvanredni
ministarski sastanak Ko-ordinacio- nog biroa nesvr-stani- h
zemalja o pitanju
Namibije, zavrSen u nedjelju
u glavnom gradu Alzira,
ostat de zabiljezen u analima
aktivnosti pokreta nesvrsta-ni- h
kao joS jedan dokaz
akcione sposobnosti ove
Siroke porodice drzava da
djeluju konkretno i efikasno
u situacijama, kritiCnim za
svjetski mir i sigurnost.
Nesvrstani su joS jednom
digli svoj glas protiv pojave
gazenja legitimnih prava
jednog naroda na slobodu i
nezavisnost, Sto se u ovom
sludaju odnosi na Namibiju.
Rasisticki rezim iz Pretorije
tvrdoglavo odbija da se
pokori odlukama svjetske
organ izacije i najzad okonda
nezakonitu okupaciju Nami-bije,
ved se naprotiv, svim
silama trudi da, uz pomod
imperijalistidkih snaga, to
stanje ovjekovjedi sluzeci se
pritom, najbrutalnijim sred-stvim- a.
Svojim zavrSnim komini-keo- m
nesvrstani su u Alziru
Г
Subscription:
izrazili bezrezervnu podrSku
oslobodiladkoj borbi namibi-jsko- g
naroda pod rukovod-stvo- m
SVAPO, svog jedinog
i autentidnog predstavnika.
Valja podsjetiti da je SVA-PO,
na 6elu s liderom
Samom Nujomom, dosad u
dovoljnoj mjeri dao dokaza o
svojoj drzavnidkoj odgovor-nos- ti
i spremnosti za politic-k- o rjesenje namibijskog
problema.
To se ni u kom sludaju ne
moze reci za rasisticki
juznoafridki rezim, 6ije
tvrdokorno odbijanje svih
odluka Ujedinjenih naroda
predstavlja stalnu prepreku
za iznalazenje rjesenja. To se
narodito pokazalo tokom
konferencije o Namibiji u
Zenevi januara ove godine.
Zenevski sastanak je, kakoje
u svom govoru na alzirskom
ministarskom sastanku Ko-ordinacio-nog
biroa istakao
lider SVAPO Sam Nujoma
"predstavijao pravi fijasko".
U Alziru su nesvrstani
o§tro osudili sva nastojanja
juznoafridkih rasista da
razliditim "internim rje- -
svaki cifalac "Na--
sih novana" nade jednog
novog prefplafnika — osi-gurace- mo izlalenje nase
stampe do 2031. godine!
Ш k IT. kl --Ж I I 1 A M I I I i,
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN
PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing
address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8
Telephone: (416) 961-801- 8
IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubid, Vojin Grbid, Josip
Kovadi6, Stanko Muideka, Milena Boli6, Ivica JuriSid, Ana
Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav NeSkovid, Rozalija Divjako-vi- d,
Ivan Pribani6, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid,
Bola Pavleti6, Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar,
Milijan Petrovid, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS,
Martin Karavani6, Paul Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid,
Milica Miuchin, A, Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni i
odgovorni urednik), Stjepan MioSid (druStveno-politick- a
pitanja), Daniel Pixiades (druStvena pitanja i knjizevnost),
Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovid
(literature i umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka
Noiivid.
STALNI DOPISNICI: Du$an Putnik (Chicago), Margaret
Stardevid (Los Angeles), Miroslav Blalevit (Chicago), Bolo
Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka i
druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna
publicistika u Americi), Anton Kostelac (reportaze i price iz
useljenidkog zivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka
Markovid, Petar Kurti6.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan
Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo
$20.00
Single copies 50 cents.
per year. (First Class Mail extra).
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novine" izlaze sri jedom. Pretplata iznosi $20.00
godiSnje; pojedini primerak 50 centi. Cjene ogalsa na
zahtev.
"NaSe novine" su naslednik "Jedinstva", kome su
prethod ili -- listovi "Novosti", "Srpski Glasnik", "Edinstvo",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodnog
Glasnika" i drugih naprednih listova koji su mu prethodili u
Sjed. Drzavama.
od pola miliona.
Senjima", uspostavljanjem
marionetskih rezima i stva-ranje- m "bantustana", kao i
razbijanjem teritorijalnog
integriteta Namibije ovjekov-је- бј
svoju dominaciju u ovoj
zemlji, uz bezduSnu eksplo-atacij- u
njenih prirodnih
bogatstava.
Ne treba smetnuti s uma
da se ovakva politika juzno-afridkih
rasista uklapa u Sira
nastojanja da se omete i
zakocM proces dekoloniza-cije- ,
pod izgovorom zaStite
takozvanih strategijskih,
vojnih i ekonomskih interesa
pojedinih sila. U torn
kontekstu su i teznje da se
namibijski problem uklju6i u
konfrontaciju velesila i
blokova.
Naravno, nesvrstani su
odlucno i nedvosmisleno
osudili sve te pokuSaje,
izrazivsi ne samo podrSku
SVAPO-u- , nego i dvrstu
solidarnost sa zemljama iz
"prve linije fronta", koje su
neposredno i stalno izlozene
napadima rasista iz Juzne
Afrike.
Jugoslavia je oduvijek
podrzavala i pomagala
pravednu borbu namibijskog
naroda i razvila je najSiru
suradnju sa SVAPO, joS u
vrijeme njegova osnivanja
(jos prije dvadeset godina
predsjednik Tito je pozvao
Sama Nujomu da prisustvuje
prvom samitu nesvrstanih u
Beogradu). Na5a zemlja je u
duhu svog sustinskog
opredjeljenja za nesvrsta-vanj- e, zainteresirana za
копабпо rjeSenje namibij-skog
pitanja, jer kako je u
svom juderaSnjem izlaganju
istakao savezni sekretar za
vanjske poslove, Josip Vrho-ve- c, problem Namibije i
Juzne Afrike je "klju6no
pitanje mira i sigurnosti u
svijetu".
Milan Milivojevic
Uzajamno
RIO DE JANEIRO (Tanjug)
— Najja6a financijska insti-tuci- ja
u Brazilu "Banco do
Brazil", dala je preko Lju-bljans- ke banke kredit Jugo-slavi- ji
u visini od 5 milijuna
dolarazakupnju industrijske
robe, strojeva i opreme.
Ovo je prvi kredit koji je
Jugoslavia dobila u Brazilu
za viSe od dva desetljeca
medusobne robne razmjene.
Istodobno, Ljubljanska
banka stupila je u pregovore
s "Banco do Nordeste do
Brazil" o otvaranju kreditne
linije sa svoje strane brazil-ski- m tvrtkama za uvoz stroje-va
i opreme iz Jugoslavije.
Krediti de omoguditi po-spijeSiva- nje
jugoslavenske
robne razmjene s Brazilom,
koja je posljednjih godina
bila slaba.
Jugoslavija je proSle
godine uvezla iz Brazila
sirovine i poljoprivredne
artikle za oko 150 milijuna
dolara, dok je izvoz ostao
ispod 4 milijuna dolara.
Moskva
NA&PIKNIK
MOSKVA (Tanjug) — U
Moskvi su ponovljene
sumnje u spremnost Wa-shingto- na da ude u kon-struktiv- ne
pregovore sa
Sovjetskim Savezom o
ogranicavanju i kontroli
atomskog naoruzanja.
Ponovljene su poslije izjave
u Washingtonu kojom nije
prihvacena najnovija sovjet-sk- a
tvrdnja da administracija
predsjednika Reagana nije
u6inila "ni jedan realan
korak" ka takvim pregovo-rim- a.
Uvjeravanje Washingtona
o njegovoj spremnosti da
poslije pripremnih kontakata
stupi u pregovore, komentira
se u Moskvi samo kao
prazan mamac za Zapadnu
Evropu, buduci da tamo,
kako se ovdje naglaSava,
javnost i politi6ki krugovi sve
vise traze da se napokon
otvori dijalog o kontroli
atomskog naoruzanja
srednjeg dometa u Evropi.
Zbog tih zahtjeva, moskov
ski komentatori stalno tvrde
da tzv. dvojno rjesenje koje
zastupa NATO nije ni§ta
drugo do taktika umirivanja
ameri6kih saveznika u
Zapadnoj Evropi. Tim rjese
njem, potvrdenim i na
sastanku u svibnju u vijecu
toga bloka u Rimu, predvida
se da se pregovori Zapada i Istoka o torn oruzju vode, ali
da se, pofiev od 1983. go-dine,
u zapadnoevropskim
zemljama postave 572 nove
americke rakete srednjeg
dometa, Sto se na Zapadu
obrazlaze tvrdnjom da je
SSSR u torn oruzju stekao
prednost.
Medutim, Sovjetski Savez,
nude6i "neodgodive kon-struktiv- ne pregovore",
najavio je da ce istom
mjerom odgovoriti na taj
zapadni plan, ako se ostvari.
O tome armijski list "Kras-naj- a
zvezda" u nedjelju piSe:
"Ako nas prinude, mi demo
na svaki izazov ratobornog
imperijalizma naci brz i
efikasan odgovor", dime je
ponovljeno upozorenje koje
je Leonid Breznjev iznio prije
dva dana.
Ovakva upozorenja,
doduSe, nisu u Moskvi nova,
a posljednjih se dana istidu
zbog udestalih vijesti na
Zapadu da su u toku pri-pre- me
za pregovore o
atomskom naoruzanju, kako
o evroraketama, tako i o
strategijskom (SALT). Takve
zapadne tvrdnje uzimaju se u
Moskvi u obzir prije svega
kao povod da se naglasi da
je jos jako neizvjesno da li die
pregovori podeti.
Nedjeljna "Pravda" preci-zir- a
to u ocjeni da se o stanju
priprema za eventualne
pregovore ne smije zaklju-diva- ti
po takvim nagovjeSta-jim- a
"obavijeStenih proma-trada- "
na Zapadu. Vodedi
sovjetski list istide da se
moze suditi jedino "po
konkretnim djelima" vaSing-tonsk- e
administracije i tvrdi
da analiza te konkretnosti
"ne ulijeva nadu".
(Nastavak sa st. 1)
-- ameridkom kontinentu,
posetili su i Toronto i dosli
na nas piknik, gde smo ih i
upoznali, zajvaljujuci nji-hov- oj inventivnosti. Sami su
nas potrazili. Veoma pre-dusretlji- vo su se odazvali da
nastupe u programu. Jelena
je dak bila spremna da
donese modele koje je
prikazivala na modnim
revijama u Peruu u kome je
gostovala neposredno pred
dolazak u SAD i Kanadu.
Nazalost, tehnidki je bilo
neizvodljivo to ostvariti, jer
su atraktivni modeli haljina
od svile bili u Mississaugi,
do koje treba dosta putovati
iz Memorial Shevchenko
Parka, gde se odrzavao
piknik. Slobodan nam je ostavio zbirku njegovih
pesama da ih objavimo na
strani poezije. Nase goste
demo predstaviti u rubrici
"Da se upoznamo" i na strani
poezije.
Orkestar Mileta Jankovica
angazovali smo i za nas
predstojeci piknik. Odrza-vam- o
lepo prijateljstvo sa
dlanovima ovog orkestra diji
su skoro svi clanovi i nasi
pretplatnici, a za uzvrat oni
su uvek raspolozeni da
podesavaju repertoar prema
zeljama i ukusu publike.
Kao i svake godine, i ove
smo imali lepo aranziran
'kulturni kutak" nedaleko od
pozornice, pored koga su
posetioci radoznalo zastajali
da razgledaju umetnidke
slike i knjige jugoslovenskih
autora.
Kada kazemo da je naS
piknik uspeo, pod tim
podrazumevamo u velikoj
meri odazov posetilaca da
obnove svoje pretplate ili da
postanu novi pretplatnici.
Dobili smo Sest novih pret-plata,
a prilidan broj naSih
ditalaca i saradnika su na
pikniku obnovili svoje
pretplate. Takode je bilo i
onih koji su nas potrazili da
bi se njihovo ime pojavilo u
listi: jedan dolar za svaku
godinu, povodom proslave
50. godisnjice izlazenja
naseg lista.
Za lutriju je takode vladalo
veliko interesovanje, a oko
stola za kojim je sedela Atifa
Sen id koja je upravo na
pikniku postala novi pret-platn- ik
(inade bavi se ama-ters- ki
poezijom) bilo je mab
slavlje, jer je Atifa dobila
glavni zgoditak: pedeno
prase.
Prikaz piknika zavrsicemo
pohvalom i odavanjem
priznanjaaktivistima, koji su
svojom revnoscu i odanom
saradnjom zasluzni za uspeh
naseg piknika. Posebno
istidemo doprinos Vesne,
Slavice, Sofi. Lele. Drakdeta,
Boze, Boska, dika Vojina,
dika Peke, Bore Loleta,
Katice, Margaret. Ista ekipa
se ved prijavila za rad na
predstojecem pikniku. Ali,
imade "pojadanje". Prema
do sada prijavljenim, radne
ekipe ce biti dosta brojne na
pikniku 12. jula.
K. Kostic