000415 |
Previous | 7 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
8-- NASE NOVINE, August 24,1983. BILOIMJE DOBRO Izborni ured u Ottawi (Electoral Office) je objavio koliko su novca sabrale pojedine politicke partije u proSloj godini. Konzervativci su dobili 8 I pol milijuna dolara, liberali 6 milijuna i 100 hlljada, novi demokrati 4 miliju-na i 800 hiljada, komunisti $227,123, Libertarians $34,190, Union Popul-ate $10,416, Marksiste-lenjinis- ti $2,315 i Rhinoceros $270,000. Canadian Pacific, jedna od najve-fii- h kanadskih kompanija dala je po 50 hiljada konzervativcima i liberali-m- a, ali niSta NDP (ta partija hofie da nacionalizira CP). Bank of Nova Scotia je dala $37,698 liberalima i $30,000 konzervativcima. Ostale banke dale su po 30 hiljada jednoj i drugoj partiji. Arhitekt Arthur Erickson je prilo-zi- o $5,000 liberalima pa je dobio da gradi novu kanadsku ambasadu u Washingtonu. Konzervativci su dobili 5 milijuna i 200 hiljada od 52.694 pojedinafina prilagafia i viSe od 3 milijuna od korporacija, liberali $3,200.000 od 27.968 pojedinih prilagafia i blizu 3 milijuna od korporacija. NDP je imala 66.665 prilagafia. Kompanije daju podjednako kon-zervativcima i liberalima jer ofiekuju naklonost jednih i drugih — spored-n- o je tko sjedi na drzavnim polozaji-m- a. REAGANOVA INTERVENCIJA (Nastavaksast. 1) godine kada ga je svrgao Habre). Reagan sve to radi bez odobrenja amerifikog naroda i Kongresa. Caso-pi- s "Newsweek" piSe da fiak ni drzavni sekretar Shultz nije sudjelo-va- o u donaSanju odluke o intervenci-j- i u Centralnoj Americi (protiv Nikarague) i Cadu. Tvrdi se da Shultz namjerava da podnese ostav-k- u. Reaganove naloge izvrsavaju Pentagon i CIA. Sjed. Drzave su organizirale ma-nev- re i u juznom Atlantiku, u kojima sudjeluju i fiileanski ratni brodovi. Reagan se vara ako misli da fie oruzanim mjerama osigurati amerifi-k- o gospodstvo nad malim i zaosta-li- m zemljama. To moze da dovede do opceg (i posljednjeg) svjetskog rata... KOLSKA RAZLIKA Uskoro fie se odrzati dopunskr izbori u okrugu Central Nova u provinciji Nova Scotia, koji trebaju osigurati izbor novog konzervativ-no- g lidera Brian Mulroneya. Torontski list Globe and Mail piSe da je Mulroney dosad iznio sarrfo tri tafike svog programa, a prva je povefianje oruzanih snaga zemlje, druga je probe amerifikih "krstare-fiih- " raketa (Cruise missile), trefia povefianje federal nog doprinosa za lijefinifiko osiguranje (medicare)? Koliko se to razlikuje od onoga Sto zastupa Trudeau? NATALITETA U Kl U PEKINGU je u prvih Sest mjesecl ove godine rodeno 16.000 beba manje nego u istom razdoblju profile godine. U torn periodu svijet je.ugledalo 72.777 novih zitelja glavnofl kineskog grada u kojem treh'utacno iivi 9,2 mi Iff una stanov-nik-a. tx)§a prognoza za Reagana . WASHINGTON (AFP) - Ako kao kan-did- at republlkanoca lzado na predsjednl-бк- е izbore Iduce godine, Roland Roagan Jzgubit ce u trci za ulazak u Bljolu ku£u 9 jodnim. od dvojlco mogulih demokrut-skl-h ikandldato. Tu prognozu dali su list Washington Post i televizijska mreza ABC poslije is-pitiva-nja javnog mijenja u kojemu je obu-hvace- no 1.139 Amerikanaca U izbornpj tr-ci sa - bivsim americkim potpredsjedni-ko- m Walterom Mondaleom Reagan bi. prema torn ispltivanju, dobio 43 posto gla-sova. a njegov bi protukandidat osvojio 48 posto glasova U slucaju da demokratski kandidat bude bivSi astronaut senator John Glenn, Reagan bi pretrpio jos teii poraz - 50 posto glasova pripalo bi Glen-n- u, a samo 43 posto sadasnjem amerlckom predsjednik u. SlRITE POMA2ITE SVOJUSTAMPU! NerijeSeni problemi slovenske manjije u Austriii BEC, avguata, Tanjug — Sloveneka naclonalna manjlna, a zaJedno s njom I KoruSka i Republika Austrija, stoje, pred izvanredno znacajnom odlukom ili.stalnim ravnopravnim dijalogom izmedu vlade i manjine i postepenim konkretnim koracima ostvarivati jednakopravnost slovenske naci-onal- ne manjine i tako ispunjavati Clan sedam drzavnog ugovora, nasuprot tome, u joS o§trijoj politickoj atmosferi traziti izlaz sadaSnjem nesumnjivo nezadovoljavajucem polozaju. Ovo isti6e predsjednik Saveza slovenskih organizacija ing. Feliks Vizner u napisu "Pred razgovorima s novom vladom, clan sedam jedina osnova" u posljednjem broju "Slovenskog vestnika. Vizner inaCe smatra da ce odgovor na postavljeno pitanje dati sam savezni kance-lard- r Fred Sinovac 7 septembra u razgovori-ma s predstavnicima slovenskih druStvenih organizacija i Narodnim savjetom koruSkih Slov.enaca koji 6e se odrzati u Becu. Nabrajajuci pitanja koja bi trabalo rijeSiti — medu kojima se nalazi dvojeziini pred-Skols- ki odgoj, pitanje televizije i radija, dotacije slovenskih znanstvenih kulturnih i drugih organizacija, i u prvom redu jednako-pravnost slovenskog jezika u upravi na dvojeziinom podrucju a i privredno jacanje slabije razvijenih juznih predela KoruSke — autor napisa smatra da se dosad nije pokazalo dovoljno razumijevanje za proble-m- e slovenske manjine u Koruskoj. Medutim, uupravo iz razgovora sa ilanovima manjine u cijeloj pokrajini, a i sa demokratlma koji njemacki govore, nesumnjivo proizlazl da ljudi "zele, traie i zahtijevaju rjesavanje najprecih pitanja slovenske nacionalne ma-njine. Predsjednik Saveza slovenskih organizaci-ja smatra, takoder, da'sluzbena Austrija, usvajaju6l parolu "malih koraka" u stvari odbija zahtjeve manjine i pri torn i samu politiku "malih koraka". Tako, medutim, smatra Vizner, ne moie ici dalje. SUPER AMBASADA BEC, (Tanjug) — Uskoro u Befiu pofiinje gradnja nove, velike zgrade sovjetske ambasade koja bi trebala biti zavrSena za neSto viSe od dvije godine, istodobno kada i veliki kongresni centar koji se gradi u sklopu centra Ujedinjenih naroda. Prilikom potpisivanja sporazuma za izgradnju "sovjetske superamba-sade- " ambasador SSSR-- a Mihail Mefremov je izjavio, tvrde austrijska sredstva informisanja, da fie befiki centar Ujedinjenih naroda, pored kojeg se gradi sovjetska ambasada, nadma5iti UN-cent- re u New Yorku i 2enevi. Jefremov je podvukao da fie se njegova zemlja zaloziti da se u Befiu odrzi idufia evropska Konfe- - Problemi (Nastavaksast. 1) kakvu socijalnu pomofi, ne ide u Skolu, ne radi i nikada nije radila. Iz redova te vrste mladih regrutuju se najfieScekriminalci, jer su oni velike neznalice i necivilizovani. Studentski problem je takode veliki. Mnogi studenti ne mogu da nastave studije zbog finansijskih problema. A vlada sve viSe smanjuje stipendije (bourses) i sve je manje onih koji ih dobijaju. S druge strane, mnogi studenti produZavaju studije, jer znaju da glavni problem nastaje tek po njihovom zavrSetku — kako nafii posao. U Quebecu ima otprilike 400.000 studenata. Ез u kom pravcu su najviSe usme-re- ni zahtevi omladine? — Mladu su veoma borbeni u zahtevu da se izdejstvuje ravnoprav-nos- t u visini socijalne pomofii za omladinu do 30 i preko 30 godina. I uopSte omladina je sve energifi-nij- a u zahtevima da se nalaze trajnija i pravpua ne privremena reSenja za probleme nezaposlenosti. Velikiy je otpor omladine protiv jednog novog programa vlade Quebeca koji treba da bude podnesen ove jeseni. Ideja vlade je da pomofiu tog programa koji se zove "Gradanske usluge za javne radove" (Service civile pour les travaux comminautaires) regrutuje omladinu koja je na socijalnoj pomofii, da joj se za usluge oko odrzavanja driavnog zemljiSta, kao Sto je sadenje biljaka i si., povefiaju primanja za $100 mesefino. Za takve usluge ugovor se pravi samo na godinu dana i mladi se Salju u razne, uglavnom zabafiene i nerazvijene, krajeve zemlje. Mladi se ne zadovo-Ijavaj- u ovakvim privremenim reSenji-m- a. Zato pruZaju otpor vladinom projektu. Borbenost omladine u zahtevu za ravnopravnu socijalnu pomofi, mani-festova- la se narofiito u aprilu mese-c-u ove godine. U toku cele jedne nedelje, mladi su neprekidno dezu-ra- li ispred Ministarstva za emigraci-ju- , traefii da se sastanu sa trojicom ministara: za socijalnu pomofi, za finansije i za pitanja emigranata. Osmog dana od "okupiranja" Minis-tarstva, predstavnici omladine bili su primljeni od strane trojice minis-tara. U toku razgovora ministri nisu mogli dati nikakva konkretna obefia-nj- a, priznali su da im nedostaju finansijska sredstva za reSavanje problema omladine. Posle razgovo-ra, mladi ispred zgrade Ministarstva su se raziSli, ali je odjek ovog revolta bio veliki. Neposredno posle tog dogadaja organ izovane su velike omladinske demonstracije kojima je prisustvovalo dve hiljade osoba. rencija o sigurnosti i suradnjl 1986. godine. Befiki list "Cronen Zeitung" donio je tu informaciju pod naslovom: "Befi fie postati centar Ujedinjenih naroda broj jedan". Listovi navode da fie zgrada nove ambasade biti jedna od najvefiih u Evropi. Rekordna Inf laclja u Brazilu RIO DE 2ANEIRO, august, (Tanjug) — Inflaclja u Brazilu je u julu dostlgla najvlsl mjese6nl porast u hietoriji — 13,3 posto. Akumullrana od januara do Jaaja jula Inflaclja je Iznijela 89,8 posto, akumullrana u poslednjlh 12 mjesecl 142,6 posto. U junu mesecu je takode bio zapazen organizovani revolt omladi-ne. Oko 500 mladih su demonstrirali ispred hotela u kome se odrzavao susret privatnih vlasnika. Policijaje intervenisala u njihovom pokuSaju da otvore vrata sale u kome se sastanak odrzavao, ali su vlasnici pristali da se vrata otvore i primili su nekoliko predstavnika omladine na razaovor. £ Sfa mozete redi o projektu vlade od 1,200.000 namenjenih problemu omladine? —Da bi se sve vidnije nezadovolj-st- o omladine zaustavilo, ili bar privremeno umirilo, vlada Quebeca i federalna vlada su postigle saglas-no- st (Sto se inafie retko dogada) u pogledu najnovijeg projekta da se odobri suma od $1,200.000 za stimuliranje omladinskih aktivnosti. Vlada ie da kod omladine stvori iluziju da ona moze na demokratski nafiin da se bori za svoja prava. Tim novcem se Stampaju publikacije, Salju se vladini predstavnici omladi-ne u razne krajeve zemlje, u cilju propagiranjavladinog programa me-du omladinom. Nastoji se organizo-vat- i u svakoj oblasti neka vrsta omladinske tribine, na kojoj mladi mogu na "demokratski" nafiin da izraze svoje miSljenje i istifiu svoje zahteve. Cilj i dejstvo ovog projekta su ofiigledni. Vlada 2eli da pridobije omladinu za svoju politiku, da je ubedi da prihvati sadaSnju ekonom-sk- u krizu, da se pomiri sa proble-mo- m nezaposlenosti i narofiito da za sve te probleme svali krivicu na sindikate. Jer fiinjenica je da je kanadska omladina do sada vrlo malo usmeravala svoje akcije u sklopu sindikata (unija). ®®Kakvo je reagovanje omladine na ovaj poslednji vladin projekat, koji ima tendenciju, kako smo obaveSte-n- i da bude prihvaden i u drugim provincijama Kanade? — Srefiom, samo neke omladin-ske organizacije su prihvatile ovaj vladin projekat bez rezerve i to uglavnom one koje su zadojene nacionalistifikim tendencijama i ko-je su desnifiarske. Cinjenica je da vlada Quebeca (Parti Quebecois) ne moze viSe rafiunati na masovniju podrSku omladine. ProSIa su vreme-n- a nacionalnog zanosa iz perioda 1960 godine, kada je kvebeSka partija u svojoj predizbornoj kampa-n- ji uspela da regrutuje vefiinu omla-dine. Od kada je doSIa na vlastta partija je izgubila popularnost i sve je viSe gubi. Nacionalistifike omladi-ne danas u Quebecu ima vrlo malo. U toku ove nedelje odrfafie se sastanak predstavnika omladinskih organizacija i predstavnika vlade, u vezi novog projekta. Znamo da fie se sve zavrSiti na diskusiji. Vefiina omladinaca he veruju u vladin projekat kao pravo reSenje za izlaz iz problema. Sa druge strane, ispoljava se jedna konstruktivna tendencija kod omladine Quebeca. Sazrela je Ideja o stvaranju velike, nezavisne koalici-j- e svih omladinskih organizacija. U septembru mesecu bifie odrzan Siro-- ki sastanak na kome fie se razmatrati ta ideja o stvaranju koalicije, koja 6e biti povezana sa sindikalnim pokre-to- m u celini. Omladina Quebeca sve viSe uvida da je jedini pravi put njenog organizovanog revolta i bor-b- e za njena prava, kroz sindikalni po"k"r'et. ' Razgovorobavila Katarina KOSTlC
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 05, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-08-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000215 |
Description
Title | 000415 |
OCR text | 8-- NASE NOVINE, August 24,1983. BILOIMJE DOBRO Izborni ured u Ottawi (Electoral Office) je objavio koliko su novca sabrale pojedine politicke partije u proSloj godini. Konzervativci su dobili 8 I pol milijuna dolara, liberali 6 milijuna i 100 hlljada, novi demokrati 4 miliju-na i 800 hiljada, komunisti $227,123, Libertarians $34,190, Union Popul-ate $10,416, Marksiste-lenjinis- ti $2,315 i Rhinoceros $270,000. Canadian Pacific, jedna od najve-fii- h kanadskih kompanija dala je po 50 hiljada konzervativcima i liberali-m- a, ali niSta NDP (ta partija hofie da nacionalizira CP). Bank of Nova Scotia je dala $37,698 liberalima i $30,000 konzervativcima. Ostale banke dale su po 30 hiljada jednoj i drugoj partiji. Arhitekt Arthur Erickson je prilo-zi- o $5,000 liberalima pa je dobio da gradi novu kanadsku ambasadu u Washingtonu. Konzervativci su dobili 5 milijuna i 200 hiljada od 52.694 pojedinafina prilagafia i viSe od 3 milijuna od korporacija, liberali $3,200.000 od 27.968 pojedinih prilagafia i blizu 3 milijuna od korporacija. NDP je imala 66.665 prilagafia. Kompanije daju podjednako kon-zervativcima i liberalima jer ofiekuju naklonost jednih i drugih — spored-n- o je tko sjedi na drzavnim polozaji-m- a. REAGANOVA INTERVENCIJA (Nastavaksast. 1) godine kada ga je svrgao Habre). Reagan sve to radi bez odobrenja amerifikog naroda i Kongresa. Caso-pi- s "Newsweek" piSe da fiak ni drzavni sekretar Shultz nije sudjelo-va- o u donaSanju odluke o intervenci-j- i u Centralnoj Americi (protiv Nikarague) i Cadu. Tvrdi se da Shultz namjerava da podnese ostav-k- u. Reaganove naloge izvrsavaju Pentagon i CIA. Sjed. Drzave su organizirale ma-nev- re i u juznom Atlantiku, u kojima sudjeluju i fiileanski ratni brodovi. Reagan se vara ako misli da fie oruzanim mjerama osigurati amerifi-k- o gospodstvo nad malim i zaosta-li- m zemljama. To moze da dovede do opceg (i posljednjeg) svjetskog rata... KOLSKA RAZLIKA Uskoro fie se odrzati dopunskr izbori u okrugu Central Nova u provinciji Nova Scotia, koji trebaju osigurati izbor novog konzervativ-no- g lidera Brian Mulroneya. Torontski list Globe and Mail piSe da je Mulroney dosad iznio sarrfo tri tafike svog programa, a prva je povefianje oruzanih snaga zemlje, druga je probe amerifikih "krstare-fiih- " raketa (Cruise missile), trefia povefianje federal nog doprinosa za lijefinifiko osiguranje (medicare)? Koliko se to razlikuje od onoga Sto zastupa Trudeau? NATALITETA U Kl U PEKINGU je u prvih Sest mjesecl ove godine rodeno 16.000 beba manje nego u istom razdoblju profile godine. U torn periodu svijet je.ugledalo 72.777 novih zitelja glavnofl kineskog grada u kojem treh'utacno iivi 9,2 mi Iff una stanov-nik-a. tx)§a prognoza za Reagana . WASHINGTON (AFP) - Ako kao kan-did- at republlkanoca lzado na predsjednl-бк- е izbore Iduce godine, Roland Roagan Jzgubit ce u trci za ulazak u Bljolu ku£u 9 jodnim. od dvojlco mogulih demokrut-skl-h ikandldato. Tu prognozu dali su list Washington Post i televizijska mreza ABC poslije is-pitiva-nja javnog mijenja u kojemu je obu-hvace- no 1.139 Amerikanaca U izbornpj tr-ci sa - bivsim americkim potpredsjedni-ko- m Walterom Mondaleom Reagan bi. prema torn ispltivanju, dobio 43 posto gla-sova. a njegov bi protukandidat osvojio 48 posto glasova U slucaju da demokratski kandidat bude bivSi astronaut senator John Glenn, Reagan bi pretrpio jos teii poraz - 50 posto glasova pripalo bi Glen-n- u, a samo 43 posto sadasnjem amerlckom predsjednik u. SlRITE POMA2ITE SVOJUSTAMPU! NerijeSeni problemi slovenske manjije u Austriii BEC, avguata, Tanjug — Sloveneka naclonalna manjlna, a zaJedno s njom I KoruSka i Republika Austrija, stoje, pred izvanredno znacajnom odlukom ili.stalnim ravnopravnim dijalogom izmedu vlade i manjine i postepenim konkretnim koracima ostvarivati jednakopravnost slovenske naci-onal- ne manjine i tako ispunjavati Clan sedam drzavnog ugovora, nasuprot tome, u joS o§trijoj politickoj atmosferi traziti izlaz sadaSnjem nesumnjivo nezadovoljavajucem polozaju. Ovo isti6e predsjednik Saveza slovenskih organizacija ing. Feliks Vizner u napisu "Pred razgovorima s novom vladom, clan sedam jedina osnova" u posljednjem broju "Slovenskog vestnika. Vizner inaCe smatra da ce odgovor na postavljeno pitanje dati sam savezni kance-lard- r Fred Sinovac 7 septembra u razgovori-ma s predstavnicima slovenskih druStvenih organizacija i Narodnim savjetom koruSkih Slov.enaca koji 6e se odrzati u Becu. Nabrajajuci pitanja koja bi trabalo rijeSiti — medu kojima se nalazi dvojeziini pred-Skols- ki odgoj, pitanje televizije i radija, dotacije slovenskih znanstvenih kulturnih i drugih organizacija, i u prvom redu jednako-pravnost slovenskog jezika u upravi na dvojeziinom podrucju a i privredno jacanje slabije razvijenih juznih predela KoruSke — autor napisa smatra da se dosad nije pokazalo dovoljno razumijevanje za proble-m- e slovenske manjine u Koruskoj. Medutim, uupravo iz razgovora sa ilanovima manjine u cijeloj pokrajini, a i sa demokratlma koji njemacki govore, nesumnjivo proizlazl da ljudi "zele, traie i zahtijevaju rjesavanje najprecih pitanja slovenske nacionalne ma-njine. Predsjednik Saveza slovenskih organizaci-ja smatra, takoder, da'sluzbena Austrija, usvajaju6l parolu "malih koraka" u stvari odbija zahtjeve manjine i pri torn i samu politiku "malih koraka". Tako, medutim, smatra Vizner, ne moie ici dalje. SUPER AMBASADA BEC, (Tanjug) — Uskoro u Befiu pofiinje gradnja nove, velike zgrade sovjetske ambasade koja bi trebala biti zavrSena za neSto viSe od dvije godine, istodobno kada i veliki kongresni centar koji se gradi u sklopu centra Ujedinjenih naroda. Prilikom potpisivanja sporazuma za izgradnju "sovjetske superamba-sade- " ambasador SSSR-- a Mihail Mefremov je izjavio, tvrde austrijska sredstva informisanja, da fie befiki centar Ujedinjenih naroda, pored kojeg se gradi sovjetska ambasada, nadma5iti UN-cent- re u New Yorku i 2enevi. Jefremov je podvukao da fie se njegova zemlja zaloziti da se u Befiu odrzi idufia evropska Konfe- - Problemi (Nastavaksast. 1) kakvu socijalnu pomofi, ne ide u Skolu, ne radi i nikada nije radila. Iz redova te vrste mladih regrutuju se najfieScekriminalci, jer su oni velike neznalice i necivilizovani. Studentski problem je takode veliki. Mnogi studenti ne mogu da nastave studije zbog finansijskih problema. A vlada sve viSe smanjuje stipendije (bourses) i sve je manje onih koji ih dobijaju. S druge strane, mnogi studenti produZavaju studije, jer znaju da glavni problem nastaje tek po njihovom zavrSetku — kako nafii posao. U Quebecu ima otprilike 400.000 studenata. Ез u kom pravcu su najviSe usme-re- ni zahtevi omladine? — Mladu su veoma borbeni u zahtevu da se izdejstvuje ravnoprav-nos- t u visini socijalne pomofii za omladinu do 30 i preko 30 godina. I uopSte omladina je sve energifi-nij- a u zahtevima da se nalaze trajnija i pravpua ne privremena reSenja za probleme nezaposlenosti. Velikiy je otpor omladine protiv jednog novog programa vlade Quebeca koji treba da bude podnesen ove jeseni. Ideja vlade je da pomofiu tog programa koji se zove "Gradanske usluge za javne radove" (Service civile pour les travaux comminautaires) regrutuje omladinu koja je na socijalnoj pomofii, da joj se za usluge oko odrzavanja driavnog zemljiSta, kao Sto je sadenje biljaka i si., povefiaju primanja za $100 mesefino. Za takve usluge ugovor se pravi samo na godinu dana i mladi se Salju u razne, uglavnom zabafiene i nerazvijene, krajeve zemlje. Mladi se ne zadovo-Ijavaj- u ovakvim privremenim reSenji-m- a. Zato pruZaju otpor vladinom projektu. Borbenost omladine u zahtevu za ravnopravnu socijalnu pomofi, mani-festova- la se narofiito u aprilu mese-c-u ove godine. U toku cele jedne nedelje, mladi su neprekidno dezu-ra- li ispred Ministarstva za emigraci-ju- , traefii da se sastanu sa trojicom ministara: za socijalnu pomofi, za finansije i za pitanja emigranata. Osmog dana od "okupiranja" Minis-tarstva, predstavnici omladine bili su primljeni od strane trojice minis-tara. U toku razgovora ministri nisu mogli dati nikakva konkretna obefia-nj- a, priznali su da im nedostaju finansijska sredstva za reSavanje problema omladine. Posle razgovo-ra, mladi ispred zgrade Ministarstva su se raziSli, ali je odjek ovog revolta bio veliki. Neposredno posle tog dogadaja organ izovane su velike omladinske demonstracije kojima je prisustvovalo dve hiljade osoba. rencija o sigurnosti i suradnjl 1986. godine. Befiki list "Cronen Zeitung" donio je tu informaciju pod naslovom: "Befi fie postati centar Ujedinjenih naroda broj jedan". Listovi navode da fie zgrada nove ambasade biti jedna od najvefiih u Evropi. Rekordna Inf laclja u Brazilu RIO DE 2ANEIRO, august, (Tanjug) — Inflaclja u Brazilu je u julu dostlgla najvlsl mjese6nl porast u hietoriji — 13,3 posto. Akumullrana od januara do Jaaja jula Inflaclja je Iznijela 89,8 posto, akumullrana u poslednjlh 12 mjesecl 142,6 posto. U junu mesecu je takode bio zapazen organizovani revolt omladi-ne. Oko 500 mladih su demonstrirali ispred hotela u kome se odrzavao susret privatnih vlasnika. Policijaje intervenisala u njihovom pokuSaju da otvore vrata sale u kome se sastanak odrzavao, ali su vlasnici pristali da se vrata otvore i primili su nekoliko predstavnika omladine na razaovor. £ Sfa mozete redi o projektu vlade od 1,200.000 namenjenih problemu omladine? —Da bi se sve vidnije nezadovolj-st- o omladine zaustavilo, ili bar privremeno umirilo, vlada Quebeca i federalna vlada su postigle saglas-no- st (Sto se inafie retko dogada) u pogledu najnovijeg projekta da se odobri suma od $1,200.000 za stimuliranje omladinskih aktivnosti. Vlada ie da kod omladine stvori iluziju da ona moze na demokratski nafiin da se bori za svoja prava. Tim novcem se Stampaju publikacije, Salju se vladini predstavnici omladi-ne u razne krajeve zemlje, u cilju propagiranjavladinog programa me-du omladinom. Nastoji se organizo-vat- i u svakoj oblasti neka vrsta omladinske tribine, na kojoj mladi mogu na "demokratski" nafiin da izraze svoje miSljenje i istifiu svoje zahteve. Cilj i dejstvo ovog projekta su ofiigledni. Vlada 2eli da pridobije omladinu za svoju politiku, da je ubedi da prihvati sadaSnju ekonom-sk- u krizu, da se pomiri sa proble-mo- m nezaposlenosti i narofiito da za sve te probleme svali krivicu na sindikate. Jer fiinjenica je da je kanadska omladina do sada vrlo malo usmeravala svoje akcije u sklopu sindikata (unija). ®®Kakvo je reagovanje omladine na ovaj poslednji vladin projekat, koji ima tendenciju, kako smo obaveSte-n- i da bude prihvaden i u drugim provincijama Kanade? — Srefiom, samo neke omladin-ske organizacije su prihvatile ovaj vladin projekat bez rezerve i to uglavnom one koje su zadojene nacionalistifikim tendencijama i ko-je su desnifiarske. Cinjenica je da vlada Quebeca (Parti Quebecois) ne moze viSe rafiunati na masovniju podrSku omladine. ProSIa su vreme-n- a nacionalnog zanosa iz perioda 1960 godine, kada je kvebeSka partija u svojoj predizbornoj kampa-n- ji uspela da regrutuje vefiinu omla-dine. Od kada je doSIa na vlastta partija je izgubila popularnost i sve je viSe gubi. Nacionalistifike omladi-ne danas u Quebecu ima vrlo malo. U toku ove nedelje odrfafie se sastanak predstavnika omladinskih organizacija i predstavnika vlade, u vezi novog projekta. Znamo da fie se sve zavrSiti na diskusiji. Vefiina omladinaca he veruju u vladin projekat kao pravo reSenje za izlaz iz problema. Sa druge strane, ispoljava se jedna konstruktivna tendencija kod omladine Quebeca. Sazrela je Ideja o stvaranju velike, nezavisne koalici-j- e svih omladinskih organizacija. U septembru mesecu bifie odrzan Siro-- ki sastanak na kome fie se razmatrati ta ideja o stvaranju koalicije, koja 6e biti povezana sa sindikalnim pokre-to- m u celini. Omladina Quebeca sve viSe uvida da je jedini pravi put njenog organizovanog revolta i bor-b- e za njena prava, kroz sindikalni po"k"r'et. ' Razgovorobavila Katarina KOSTlC |
Tags
Comments
Post a Comment for 000415