Nase Novine, November 08, 1978

              PI§E: VOJO RASOVIC."."-- '' V
Cmogorac sam. Iz plemena Киба. Iz sela
Fundine, negdje u sred'kufiKog zemljiSta.
Da vas, dragl 6itaocl "NaSlh novlna",
upoznam najprlje sa kuiklm zemljIStem.
AKo ste posjetili Crnu Goru i Tltograd,
mozdasteCuli-zadrevn- i grad Medun, neka-daSn- ji
Medeon. Samo je' 12 kllometara
udaljen od Titograda. U Medunu postoji
svojevrsni muzej, posveden borbl Crnogo-rac- a,
posebno Киба, za slobodu. Muzej je
podignut od mojih plemenika i svih ostallh
Crnogoraca.
Malo geografije.
Pleme Ku6i, to jest кибко zemlJISte,
prostire se istodno od Titograda, Izmedu
dvije reke, Cijevne I Могабе, pa sve u
vrhove Komova, Prokletlja, planine Vile I
Rlkovca.
Kada se iz Titograda pode na Istok, ved
od same periferije grada," pofiinje ne tako
visoka KakariCka Gora. Potpuno gola,
skoro bez zelenila, sem neSto malo niske
grabovine I sitne Sume, ona se prostire sve
do Fundine — mog rodnog sela. Selo se
sastofi od vise zaselaka — RaSovidl,
Ljuari, Premiei, Ledlnjani, Ciknldi I Lopari
— nanizana jedna iza drugog ,u dlvnom
zelenilu i okruzena lljepo obradenim njlvi-cam- a
navodnjavanim vodom iz obllatih 16
izvora. Nekad je u'nas RaSovida postojalo i
mlelo 15 mlinova na vodu. No, vrijeme je
u6inilo syoje. Sada je jeftinije kupovati
hljeb u Titogradu, udaljenom, kako rekoh,
samo 12 kllometara.
Povrh sela su oStri i visoki vrhovi planina
I stijene — Zvizda, Clngaljer, Prijeslovo,
llin Vrh, PljeStalica, CeroVa I Eljan.
A sada nekoliko rijecl i o ljudlma, divnlm
kao i priroda u kojoj zlve.
Prije svega, mojl bratstvenicl su narod
koji je uvijek bio sloian, a I danas je. U
zaseqku RaSqvldi ,su pravoslavnl, 'a u
ostalima su tri vjeroispovijesti izmjeSane.
Kao mall detld nikada nljesam duo' da se
kazuje za kakvu razliku medu nama. Od
najstarljih dana jedan je drugog Stitio I
zajedno ratovao.
Sloga je donijela asfaltnl put do sela, a
sada se gradi i Dom kulture. Nema
domadinstva bez TV aparata I ostallh savre-meni- h
uredaja u kudama. 2ivi se danas
mirno i blagodetno, stvara se IJepSa bu-dudn- ost
mladlma, novim generacijama
koje tek dolaze.
HEROJSKA PROSLOST
A nije uvijek tako bilo. ProSlost nam je
bila teSka, ratn!5ka i sa njome se svi ml
Fundinjani ponosimo. Ne moze se nabro-ja- ti
kollko su mojl bratstvenicl, moje pleme
Nismo prisustvovali radosnom
dogadaju, all u srcu radost delimo
sa naSim prijateljem I saradnikom
Josipom, I evo, opisademo taj lepi
dogadaj na osnovu pripovedanja
odevidaca, kao . I samog Josipa
Gabre.
U nedelju, 20. avgusta sakupilo
se u hotelu "Triumph" u Torontu
oko sto i sedamdeset zvanica, na
svadbenom veselju Gabrine jedine
kderi Jerine.
Jerinini roditelji, kao i ostala
rodbina I prijatelji, veoma sredni,
potrudili su se da veselje obuzme
sve prisutne. Sam ambijent u kome
se veselilo bio Je veoma privladan,
zahvaljujudi preduzimljivostl vlas-nik- a
hotela, Prusca, menedzera
BareSida I banket menedzera Ivlda.
Ovo je bija gradanska svadba
koju su pripremili mladini roditelji,
a crkveno vendanje de se obavitl 21 .
oktobra u Como-ltalij- a, Jer je Irlnin
muz, Antonio Cipriani, poreklom
Italljan.
Za Josipa Gabru I njegovu supru-g- u
Mladenku, ovo je svakako bio
izuzetan dogadaj, pa su zeleli da ga
I obeleze. Gabre je sastavio I sveda- -
Ku6i, polozlll zrtava na oltar'alobode — tog
najdragocenijeg dara dovjeku kao i svi
drugl Crnogorci, uostalom. A mlada Crno-gork- a
narlce:
Obreto' se na vr' ViJetloSe
.gledam blato I polje Cemorsko
s svu zemlju Ivan-Bagovl- nu
tu ialosnu naSu djedovlnu.
Odah slatko za njom narlcatl
I vrelljeh suza prolivati!
Plemensko ustrojstvo kod Crnogoraca
jedinstveno je u пабој zemlji, a I kod Slove-ne
uopSte. Plemenski tragovl ostali su do
danaSnJeg dana, lako su kao potreba zlvlje-nj- a
davno nestala potreba, ta6nlje neop-hodno- st,
za plemensklm ustrojstvom.
Plemenski poredak kod nas, mislim na
Crnu Goru, bio je ratnlfikog karaktera.
Samo je bolji od boljega mogao da vlada —
za opstanak bratstva I plemena. Glavare
plemena narod je birao i vjerno ih sledio.
Moje pleme, a i ostala, nazlvali su ih —
vojvode. Vojvodstvo je bilo nasledno. U
mom plemenu su uvijek poticali od Dreka-lovld- a,
6lje porijekio vodi u drevnu pros-los- t.
Sve Sto do sada rekoh bio je samo uvod
u jedan deo slavne proSlosti Киба, koja Je
u isto vrijeme i slavna proSlost Crne Gore,
jer nam je istorlja zajednlika, ratnifika i
puna krvi.
%
POBJEDEKOJESU
DONIJELE SLOBODU
Vratidu se malo u ne tako davnu proS-los- t,
jedva neSto starlju od sto godina.
Preclznije, u 1876godlnu.
Poglavar Киба bio je u to doba istaknuti
crnogorekl junak I 6ovJek bez premca —
vojvbda Marko Mlljanov Popovld-Drekalo-vi- 6.
Crnogorska vojska bila je u to doba
formacijski isto tako podeljena po brat-- ,
stvenoj I plemenskoj strukturl. Smatrana je?
u to doba kao elltna. Njen borbenl етекЦ'
pokazade se u dogadaju koji du рокибаЦ,
da opiSem. Po sjedanju iz рг!ба djedova, a
uz.pomod nekijeh zapisa iz tog doba.
1876. godine zaratl se Crna Gora sa
Turskom. Marko pode u Кибе, na Kosor,
razdijeli oruzje: po pusku i 12 metaka.
Kako je puSaka bilo malo, mnogi nezado-volj- ni
stanu traziti da se i njima dadu.
— Varna ne trebaju рибке. VI se ne
smijete s Turcima bit', no vl je dosta I po
koja Sipka od puSke. Pa ako bidnete junaci
I valjadnete bide vl, posto se pobljemo s
Turcima, da Г uzmete dostal
Tu rasporedl vojsku, postavi glavare I
pozove Bratonozldki bataljon, pa ode na
Sjenice, postavi vojsku Ispod Sjenlca,
vrhom od Daljana I po dnu Vrblce prema
Podgorici kao strazu.
ni govor koji je odrzao na tri jezika:
Najpre je na naSem jeziku izrazio
dobrodoSlicu "svlm" prijateljima,
meStanima I rodbini" u Ime svoje i
svoje supruge Mladenke. Zatlm je
govorio na italljanskom, a ved
uvodnim delom govora odrzanog
na engleskom, pobrao je veliki
aplauz. Smisao njegovih геб! bio je
da se on ne obrada prisutnima s
namerom da istupa dvojezidno, ill
upotrebljava distl engleski Jezik,
ved zeli da govori na pravom kanad-sko- m
jeziku koji nije "broken
English". Zatlm je u nastavku
govora spominjao prisiitne prijate-Ij- e,
na jedan zabavian паб!п, opisi-vanje- m
neke karakteristl6ne epizo-d- e
kojom su se evocirali zajednl6kl
provedenl momenti — uglavnom Iz
mladosti.
U mnogim svojim delovima ovaj
govor je odavao njegovog autora
kao pesnika. Evo samo jednog
detalja: — Za "Shower" naSa kuda
je bila puna poklona, a baSta ukra-Sen- a
buketima leplh devojaka.
Kada sam Ja bio mlad nisam pozna-va- o
toliko mnogo leplh devojaka.
Poznavao sam samo jednu. Postall
ywnr,.,, ' -
VOJVODA MARKO MILJANOV
Prvoga jullja krenu sa vojskom iz Podgo-ric- e
Mahmut — Madar paSa i Sail pasa
Zibezld i popnu se uz КакаМбки Goru. Kad
Ih opazi, Marko ројаба straze, okupi vojsku
I гебе im:
— Вгабо moja Ku6l I Bratonozldi. Evo, ja
vi nljesam ima podjelit' od oruzja viSe no
po jednu pusku i po 12 fiSeka, pa ni toga
svljema nije dostiglo, no se zalite. All, sa
ротоби boijom, eno Turci pose i za vas
puSaka i fiSeka i nozeva i jahadi' konja —
samo ako se mj umljednemo I smTjednemo
bit' onako kako su se borili i bill na5i stari,
pa i sa manje pusaka i f ISeka. No, na noge i
Boze pomozl jer sam se ufelio turske pogi-blj- e.
Oko, 20.000 Turaka, sa seat topoya,
sudare se sa oko 3.000 Киба I Bratonozida
usred Kakaridke Gore, kod potoka Dradev-c- a.
Poslije zestoke borbe od jednog dasa,
Turci se slome I obale niz Goru, a Marko za
njima. Gonedi Ih tako, Markov! vojnici
uzmu dosta dobrih puSaka — ostraguSa i
metaka — ne габипајиб! posjedene glave.
Marko je bio medu prvima i gledajudl kako
segrabe oko puSaka govoraSe Im i podsje-daS- e
Ih na jutroSnji razgovor kako nemaju
puSaka.
Dotjerani do Bojdina, Turci se tu zausta-vlS- e
pa se potpomognuti rezervama i topo-vim- a
ponovo okrenu u boj.
— Sad ill nikad — povlde Marko — Pod-gorica
je nasa, ne prepanite se.
Rade Mudin, Kud koji je ranije dao rijeC
da de ziva Turdina uhvatiti Hi poginuti,
vlknu I sam:
smo veoma, veoma dobrl prijatelji.
I vendali smo se.
Na kraju svog govora Gabre Je
proditao pesmu koju je napisao
dan pred ovaj, za njega i njegovu
suprugu, veliki dogadaj:
Mar ti, I Ja
. dekasmo ovaf dan
od samog tvog rodenja.
Sto JoS da stavimo
U torbu, za tvoj daleki
i dug! put.
Teiak i 6astan Je pozlv
iene I majke,
Srcem ponesi
maslinovu granu.
U nju zavi
gnijezdo svoje.
ZaStltl ga od bura
kiSa I leda
I od zlog ufeda
zmljske zlobe.
Iz usta u usta
blagu rljet.
Iz srca u srce
Ljubav, Sto zradl
sundevlm sjafem,
Sto nlkad prekriti nede
crnl oblak. ,
Iff ifi. rJ t".?,'l(. ?,
Md
mem
Mladenka Josip Gabre
Jerina
Id Ponesi sobom
boijl I
Bilo je joS pesama, posvedenih
Jerini za njen dan. Samo se
nisu ved su se pevale.
Joso Spralja koji kao veliki prija-te- lj
Gabre, medu
zvanlcama, otpevao nekoliko
фезата, specljalno za
— Naprljed,J3o£e pomozl!
Onda uskodi u бапас i stane se sijedl sa
Turcima, gdje I sam poginu odriavSi rijed.
Za njim uskofio i drug! i nastane grozna
бјеба. Turci se i ovdje razbiju I brzo se
stanu povtaditi ka Podgorici, bje6edi od
Marka sve do rijeke Ribnlce iznad Po'dgo-ric- e.
Tu ih uhvati i nod.
Turaka u toj borbi pogibe 1 .700, od kojlh
je bilo 220 posijedenih glava, a ranjeno je
bilo oko 300. Киба I Brat on da
192 i ranjenih 110. Otetih ostraguSa oko
1.000, sa dosta metaka.
Ujutro, razdragan, Marko uvjeravaSe
vojsku da de drugoga boja JoS viSe oruzja
zadobiti.
Bi po onom Maiuranidevu "Gvozda Г
trebaS? Ture ti ga nosi".
osmog jullja Marko je vJeZbao vojsku
i u ratnoj vjeStinl, a toga dana
krene se iz јоб Јаба vojska —
30.000 nizama i baSibozuka i okrene ka
Fundini. OpazlvSI Marko I sam krene ka
Fundini i sakrlje se na vrhovi ma Fundine.
Turci popale nekoja sela, na Marko
naredi da se udari. U to doba doblje Marko
I glas da mu u pomod serdar Skrujo
Kusovac — Ljubotinjanin komandlr --Doko
Pejovid Ceklinjanin sa svojim bataljonlma,
Nakon odajne borbe od dva база Turci
nagnu bjezati, a Marko za njima. U to stize
serdar Skrujo te zajedno pognaSe neprija-telj- a
do Gradine, gdje ih ustavi rezerva sa
Mahmut — Madar paSom I Tu se
opet otpodne boj koji prekinu nod i Turci
nagnu bjezati brdo. Marko,
umrle i ranjene, vrati se duboko u nod u
svoj Oko, gdje prebroji mrtve (116) i
ranjene (54). Turaka je poginulo oko 1 .100,
od dega odsjedenih glava 800, a oruzja
zadobiSe 960 puSaka, neSto
praha hrane, koju su Turci htjeli unijet u
grad Medun.
Turci opet krenu iz I podu k
Medunu da u grad unesu hranu. U to Marku
stize u pomod vojvoda Plamenac sa
Pejovidem Jovicom Markovim Bjelopavli-de- m
i sa 900 Ceklinjana 600 Bjelopavlida.
Novo Spasojev ode od Koca u vrhove
Fundine sa600 Kuda. Marko uze 750 Kuda,
Bratonozidki, Ceklinski i LJubotinjski bata-ljon
i pode na Gornji Medun, a Plamenac
uze Bjelopavlide i Kuda gornjomedun-ski- h
ode na Bolek prema gradu Medunu.
U to stignu Turci pod grad sa da
unesu u hranu, a rasporediSe se ovako:
jedan miralaj sa 4.000 vojnlka I sa dva topa
bio je na Vinogradinama prema Fundini.
Mahmut pasa sa 6.000 vojnika i sa dva topa
na Fundini u selu Sail paSa na
Cofi od prema Medunu sa 20.000
vojske i sa dva topa. Ved su podeli Turci
unosltl u grad hranu, a Marko odmah uredi
vojsku i postavi sa lijeve strane komandira
Nova sa 600 Kuda Bratonozida,
pa kom. Doka Pejovida sa 900 Ceklinjana I
serdara Skruja sa 600 Ljubotinjana i 800
Kuda.
(Nastavide se)
. rtiv.w w.mtitsftsmii'ir-nt'STtmfrKJ-- , # ,, i,. „i. , к ч л-пч.---.
л "tJ.ti-- . hi '?5-љч:1.- 1 нљ.№¥?!( ' n-f- skt : r : п л.јнј
Љл-- &
v
k $
i
i
i
i
i
i
!Штк &ш№ШШВ&Зш iWMiK - 'jtmlziMr4 ПВРЛ WWI. V 4 W 1 в V it J - J,it(, t " . j). ШШВГЛ ЈИ ТГ-ЧТТГТ- УТ! vшnfiaкчлвт&жвтлшшшта&тчк.гш' шиЈ'шњЈ £ч 'мжjaraж.Tfm??i VSOW' ш'? џ ШшШшшчг&Л V,гШштЗШткмтх ташКШшК ши
. ч п 2 t п -,-чреж'-1д-
:'Гу1гл5к. к?ч? nit s njrw-fji- A . w"4 s„v вшжикшкт&шкжл №$ i?Y; ШбЖ fPj Wi ? I I i v Л mwo; M!!®!? ff t ''.мВжВкМ
III -- £ ШМШл&$шШШШ
i
I.
naS blagoslov.
one
recltovale,
je,
porodice bio
je
a.Jednu'
oil poginulih
Do
poudavao
Podgorice
ih,
Sto
ide
topovima.
niz prlkupivSi
Crnogorci
Podgorice
sto
namjerom
nj'
RaSovidima.
PljeSatice
Spasojeva
ртЛ1и!К™".ИИ.
sum,
n
na krajevima, Antonio i
u sredini
Jerinu, na Spanskom, koja nosi
njeno Ime "Jerona". Andela Martl- -
nov, dobra Irinlna prijateljica, otpe-val- a
je takode nekoliko pesama. A
bilo Je i drugih solista koji su
obogatlff pesmom uz orkestar
"Quowadis" ovo lepo veselje.
Gosti su se raziSli tek posle dva
sata po ponodi.
Katarina Kostl6
ЛИ4М1,',Љ4, -- — — j jrtt "Л .ч Mew,, n "A'CtS