Nase Novine, October 02, 1986

              IT7 Of" „ ? f
[.a RAZGOLICAVANJE USTASKIH
ZLOCINA NIJE NAPADAJ NA
U Zajednicaru od 16. srpnja (jula) o.g.
objavljen je clanak s naslovom "Okre-nim- o
se buducnosti i ljudskosti", s pot-piso- m
Dragutin Hlad, Odsjek 832, u ko-je- m
pisac u sustini argumentira da bi tre-bal- o
prestati spominjati ustaske zlocine
u novinstvu, jer da to daje impresiju "ko-lektiv- ne
osude Hrvata".
Povod za taj clanak bilo je izgledno
lzrucenje i sudjenje ratnom zlocincu An-dri- ji
Artukovicu, ministru unutrasnjih
poslova u kvislinskoj ustaskoj vladi u
Zagrebu za vrijeme Drugog svjetskog ra-ta,
kad je zemlja bila okupirana po nje-macki- m
nacistima i talijanskim fasisti-ma- .
Hlad argumentira da se je o tome
previse pisalo u "domovinskom, a i u
emigrantskom tisku", a da "ni nas Zajed-nica- r
nije ostao imun".
Citatelji Zajednicara znadu da je o iz-ruce-nju
ratnog zlocinca Artukovica i o
njegovom sudjenju objavljeno vrlo malo
kratkih vijesti prenesenih iz americke
stampe. Nitko ne moze reci da je nase
glasilo previse o tome pisalo. Tocnije bi
bilo reci da nije dovoljno objasnjeno ni
izrucenje ni sudjenje.
Hlad je pisao da "tu nesto nije u redu
i takovo pistanje je u prvom redu uvreda
razumu", jer da "sam intenzitet pisanja
daje impresiju da se sudi Hrvatima i da
se Hrvate treba upozoriti na njihova 'zlo-djela'- ."
Ne! U Zagrebu se nije sudilo Hrvatima
kako pisac nastoji prikazati nego su Hr-va- ti sudiline samo Artukovicu kao usta-sko- m ministru odgovornom za masovna
liiiillliiilllillllllililliiilliilliiiililillliliiiliiillllllillilliiliiiiiililliiliii =
NASE NOVINE
Gasvo jug,osoens.k YseYjetuka tjYov =§
potomakanaSevemoamenckomkonlmenlu. Ц
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 19 Spadina 5
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: PvoL Adea Rok
SEKRETARI : Boi'vdar Pavkowc SoftjaUering
BLAGAJN1K: Anka Nozmvc =
GLAVNI ODGOVORNI UREDNIK
Vadsav Gac6 j=j
UREDNICKI KOLEGIJUM: ProUvan
Doenc, Damd P'w'vades, Рето Kovacev'vc, =
M'vke Grtnc, M'denko Popov c. Ц
DOPISNICI: Prof. Vadisa Tomcmc,
(University of St. Chatharines), Anton Kosie- - =
ac (Welland), Рзоха Spacek (New York), =
Prank lruduric (Vancouver), SmWya Ckvc .c =
(Montreal), Margaret Starce'c (Los An. Jes, Ц
California), Jos'ipSlardc-Slatuo- s (Rim, Italija), Ц
LepaTeoanov'vc (Remacheid, Zap. Nemacka), 55
Mra Sttbac (Panz, Francuska). 55
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mrko
Markovc , Luka Mavkovvc , Petar Kurt'vc , M'c& ==
Kondc , SttaYdrna MateUc , Novka MVc prof =
Dv&anka LAcma, N'koa Drenovac Bohdar =J
ZWkoc. =
IZDAVACKI SAVET: Vojm Grbc, iosp
Kovacc, Katanna KosUc, MWena Вотлс, na S
Burovc, Lepa Rajnovvc, Borsa Nesk чк Ц
RozaWya D'wjakovvc, Duro Majkovc, Me Ц
BaYjak , Ytoja Bubao , Pavao Radmamc , Osloya =
Koacevc, VkVov Avar, Duvan Slanar , MWvjan =
Pelrovvc , Jobn Severnsk' , Mate Saus , Marun Ц
Karavarnc, Srdan Bodc, Peko Dvmlvovic, % Mca Mucwn , K Gcrac , Bosko Mddenovc , =
Mo "Vukcevc, losp Su'yc, Rud Gregoras, 5
Stanko Bo?, losp Gabrc Bala Batc. S
Subscription: $35.00 per year (hirst Class =
Mail extra). Single copies 75 cents Adverti- - jj
sing rates on request. Second Class Mail Reg- - =
istration NO. 0378.
Broj tekuceg racuna: Yug. Can Pub. 97(J4 1 1 {=
Toronto Dominion Bank, Branch 19 Spadina 5
Ave., Toronto, M5V 2LI, Ontario, Canada. Ц
"Nase novme" izla.c cetvrtkom Pietplaia Ш
lznosi $35.00 godisnjc, pojedini piimieiak 75 S
centi. Cjeneoglasa na .ahtjev "Nasi--1 лн =
su nasljcdnik "Jedinstva", komo su 'hmiIi =
listovi "Novosii", "Sipski glasiuk I di- - E
nost", "SIoIxkIiw Misao", "Piaila .- - e
ba" kao "Naiodni Glasmk" i duigi luipuviin =
listovi kop su mu picthodili u Scdmenmi =
Drzavama S
RcdakcVja odgovara a ncpotpsanc mtvVcua- - =
c Potpsan canc jraiav aju ms jenjc auVui a =
Dops sc ne vracaju. ==
ubijanaj Srba i Zidova, kao i Hrvata de-mokrata-antifas-ista,
vec citavom ustas-stv- u
i klerofasizmu izmecarima naci-fasistick- ih
okupatora.
Sutjeti ili presucivati ustaske zlocine
znacilo bi simpatizirati s tima, zaliti sto
zlocincinisu uspjeli da se odrzena vlasti.
Mozda najgore u spomenutom clanku
je to sto je pisac nastojao svaliti odgovor-nos- t
za ustaske zlocine u Jasenovcu na
same Partizane, jer da su toboze bili do-voljno
jaki jos 1943. poslije kapitulacije
Italije, da napadnu Jasenovac, a nisu to
ucinili. Stoga pise:
"Oni koji druge optuzuju za zlocin, a
da pri torn nista ne ucinise da se taj zlocin
umanji ili sprijeci, u moralnom pogledu
snose istu krivicu za taj zlocin kao i po-cinite- lj,
tim vise sto ga sada pokusavaju
unovciti."
Pisac otkriva svoje simaptije i tamo
gdje spominje sto je politicki potepuh
Ante Ciliga pisao, daje unutrasnja logor-sk- a
uprava u jasenovcu bila u rukama
Zidova i Srba i da su "oni odulcivali i
selekcionirali tko ce biti poslan na stra-tiste- ."
Ciligina proslost ocito nije bila po-zna- ta
ustaskim glavesinama, pa su ga u
privilegiranom polozaju bili pritvorili u
Jasenovuc dok se uvjerise daje to osoba
koja im moze biti od pomoci, pa ga pu-sti- se
i namjestise u propagandistickom
uredu u Zagrebu gdje je pisao pocudne
clanke za njihove novine i odrzavao
njima pogodna predavanja. On ipak nije
bio tako podal da u svojim zapiscima iz
Jasenovca okalaja nesretne Zidove i
Srbe, kojima su ustaski koljaci stavljali
u duznost da izmedju svojih supatnika
odabiru dnevne zrtve za klanje: toliko
Zidova, toliko Srba, Cigana i Hrvata anti-fasist-a.
Oni su periodicno bili i sami li-'kvidi-rani
po ustaskim koljacima.
Americki Hrvati, kao i oni iz Kanade,
okupljeni na historijskom Kongresu
Americkih Hrvata potkraj veljace (fe-bruar- a)
1943. u Chicago, nedvosmisleno
su osudili ustaske zlocince kao izrode i
izdajnike hrvatskog naroda i podle sluge
njemackih i talijanskih okupatora. Tu je
bio .prisutan i predstavnik Rooseveltove
vlade Claude Pepper, tada senator iz Flo-rid- e,
sada kongresman i narodni zastup-ni- k
iz jednog okruga u toj saveznoj drza-v- i.
On je ostro osudio Hitlerove ustaske
kvislige i doslovno rekao: "They are un-caug- ht
and unkilled fascists."
Od svih etnickih skupina u Americi,
Hrvati iako razmjerno mala narodnost u
usporedbi s Poljacima i Talijanima, bili
su najaktivniji na domacem frontu u
radu i borbi za poraz Naci-fasistic- ke oso-vin- e.
Na svakom skupu glasno je isti-can- o
da su Ante Pavelic i njegovi koljaci,
izrodi hrvatskog naroda. Sada, eto, cu-jem- o
glas da bi trebalo presucivati nji-hove
zlocine.
Hrvati zajednicari u Sjedinjenim Drza-vama
i Kanadi bili bi podlaci najgore
vrste kad bi prihvatili savjete kakve pre-porucu- je
clan iz Toronta. Takvoj i svakoj
drugoj pisaniji slicne vrste, nema ni mje-st- a
u nasem sluzbenom glasilu.
Ustaski zlocini ne mogu se ni zabora-vit- i
ni oprostiti, niti se to moze presuci-vati!
J. STRIZICH
Odsjek-- 1
UBIJENI ZBOG
CRNE MAGIJE
NEW DELHI,' (AFP), juli Tri 7ene
i jedno dijete, optuzeni da su se bav-il- i
crnom magijom, lincovani su i ubijeni
u jednom selu u drzavi Biharu istocnoj
Indiji, javlja indijka agencija PTI.
Pozivajuci se na policijsko saopce-nje- ,
agencija tvrdi da su lincovanje odi-gral- o
u selu Dzodzohatu, 250 kilorne-tar- a
zapadao od luke Kalkuta. policija
je uhapsila pet osoba.
ffVSKw"-- - Z-t3t8"4.-
fy '""fiWr Ttfifcjftgfr Идг%3 Jt#s4jtfr tivj --ле д ич
i Ч.з
v
I
I
.
. .
.
1
.
i
.
—
-
41- - ,„ a =ч
JUGOSLOVEN U
JUGOSLAVIJI
Pre neki dan u Opstini sam davao
podatke zbog promene mesta borav-ka.- ..
— Jugosloven u Jugoslaviji? Jeste li
pri sebi, covece? ! — ote se kroz smesak
opstinskom cinovniku.
I tako zakljucujem da Jugosloven
nema svoju republiku, nema svoju po-krajin- u,
regiju, opstinu, mesnu zajed-nicu.- ..
Jugosloven, dakle, nema svoju
osnovnu drzavu ni drustvenu celiju.
Lisen tog drzavnog i drustvenog bica,
on nema uslove ni za svoje ekonomsko
bice. On nema svoje fabrike, svoju rad-nick- u
klasu.
A ako neko nema ekonomsku bazu,
onda nema uslove ni za nadgradnju i
zato Jugosloven nema svoju knjizev-nost- ,
umetnost, obrazovanje, kulturu,
sudstvo, socijalizam i samoupravlja-nj- e
i nema realne oslonce za svoju ju-gosloven- sku misao.
Jugosloven nema ni svoju automo-bilsk- u
tablicu. A ako sve ide po kljucu,
a kljucevi su u republicko-pokrajin-ski- m
i regijsko-opstinski- m sakama, za
Jugoslavena u Jugoslaviji su sva vrata
zatvorena od OOUR-- a do Skupstine
SFRJ.
Jugosloven u Jugoslaviji je sitnica,
prepusten je ulici. Pa ipak, moje jugo-slovensk- o
sree nije tuzno, jer moze da
peva jugoslovensku himnu... Put nije
beznadezan, jer ima jugoslovenski pa-sos- ...
Nada nije opustela jer ima svoju
rukometnu reprezentaciju.
Jugosloven ima i izuzetnu privile-gij- u
jer njegove, a ne opstinsko-regio-naln- e
i pokrajinsko-republick- e ideje
brani na granici, Jugoslovenska na-rod- na
armija. I tu, na granici, sa jugo-slovenski- m
pasosem u ruci, Jugoslo-ven
ima svoju teritoriju, svoje parce
zemlje.
Reci cu ja to drugu, opstinskom ci-novniku,
kada uskoro budem menjao
mesto boravka — da se zna!
Toma JOSANOVIC
INTERVENCIJA
HAVANA (Tanjug) — Cuba je optu-zil- a
SAD daje pod maskom akcije pro-ti- v
droga, izvrsila intervenciju u Boli-vij- i.
Havana smatra da je u toku po-stavlja- nje stalne americke vojne baze
u Boliviji koja je opasna za sve zemlje
Juzne Amerike.
Ovdasnja stampa je posljednjih
dana objavila niz komentara, kojima
upozorava na dugacku povijest americ-kih
intervencija u latinsko-americki- m
i karipskim zemljama, koje su, kako
se istice, uvijek pratila neargumenti-ran- a
objasnjenja i povodi. U povodu
ulaska do zuba naoruzanih i helikopte-rim- a
opremljenih americkih vojnika u
Boliviju kubanski komentari ocje-njuj- u
da SAD isprobavaju i moguce
reakcije lantinsko-americki- h zemalja
za slucaj da bi Washington interveni-ra- o
u Nicaragvi.
Bolivijski otpravnik poslova u Ha-va- ni
je stranim novinarima izrazio ne-zadovoljs- tvo
zbog takvog kubanskog
shvacanja onog sto je on nazvao zajed-nicko- m
bolivijsko-ameri'cko- m akci-jo- m
protiv uzgajivaca droga, ali do slu-zben- og
protesta, koliko je poznato, do-sa- d
nije doslo.
Diplomatski promatraci u Havani
procjenjuju da ce kubanska osuda
americke akcije uz suglasnost bolivij-sk- e
vlade, vjerojatno ohladiti odnose
izmedju Havane i La Paza, koji su vec
inace u odredjenom zastoju otkad je
vlast u Boliviji prosle godine preuzeo
Victor Paz Estenssoro.
CENZORSKE
MAKAZE ZA
GENERALA NADJA
..."Ja sam Jugosloven. Ja sam za Ju-goslavi- ju.
Jugoslovenstvo ne dozivlja-va- m
kao naciju, nisam se time nacio-naln- o
identifikovan. Jugoslovenstvo
dozivljavam kao osecaj pripadnosti
jednoj zemlji, Jugoslaviji. Ako je to
unitarizam, onda sam i ja unitarista.
Meni je jako zao sto Partije ne daje
podrsku jugoslovenstvu. Ja nikom ne
dozvoljavam da mi kaze da sam neo-predelje- n. I te kako sam se opredelio.
Jugosloveni su se jos kako opredeli-li...- "
Ovo su reci proslavljenog revolucio-.nara- ,
generala armije Koste Nadja.
Reci koje su povodom Dana borca ob-javlje- ne
u intervjuu u "Komunistu",
izdanje za Srbiju. U drgih osam izdanja
ovog lista ih nema, cenzorske makaze
su ih isekle, kao ijos neke delove intre-vju- a
u kojima se govori o novoj klimi
u srpskom rukovodstvu, spanskom ra-tovan- ju
slavnog komandanta i slicno.
"Pravovemi" branitelji "ciste linije"
procenili sudato nije zajavnost. Tako
je prekaljeni komunista, koji je sve
svoje ispite do sada uspesno polozio,
pao iz ispita podobnosti pred anonim-ni- m
urednicimaipartijskim cinovnici-ma- .
'INTREVJU"
KU KLUX KLAN
Ku Klux Klan je ime tajne organiza-cij- e
u SAD osnovane u drugoj polovini
19. stoljeca u juznim drzavama SAD da
bi organizirala otpor protiv zakona o
oslobadjanju Crnaca. Taj je zakon mo-ra- o
biti provodjen i u tim drzavama na-ko- n
izgubljenog rata Sjevera i Juga 1865.
godine. Osnovali su je bogati velepo-sjedni- ci
kojima je oslobadjanje Crnaca
ugrozavalo izvore glavnih prihoda s go-lem- ih
plantaza na kojima su radili robo-v- i.
Ku Klux Klan, ciji su clanovi nastu-pal- i
u bijelim haljinama i s maskama
preko lica, imao je svoj posebni misticni
ritual preuzet iz srednjovjekovnih kato-licki- h
misterija — s nosenjem kriza, osu-do- m
spaljivanjem ili lincom. Masovni i
nekaznjeni teror sto ga je uvela ta orga-nizaci- ja
omogucio joj je da nekoliko go-din- a
vlada rijetko naseljenim podruc-jim- a
juznihj drzava SAD. Kad je Ku
Klux Klan svoje akcije prosirio protiv
svih novih doseljenika, provodeci ma-sovni
"zakon linca" izazivajuci i oruzane
sukobe, americka je vlada 1869. slu-zben- o
zabranila djelovanje te organiza-cije- .
Ku Klux Klan ponovo je obnovio
svoje tajno djelovanje uoci prvog svjet-skog
rata, nastupajuci protiv sindikata
i radnickih pokreta, a takodjer je agiti-ra- o
i protiv ulaska SAD u rat na strani
saveznika, zagovarajuci "cistu americku
politiku". Za vrijeme drugog svjetskog
rata otkriveno je da tu otvreno fasisticku
i teroristicku organizaciju financijski
pomaze Hitlerova Njemacka.
MIRAZ POKOPAO
1562 ZENE
NEW DELHI (PTI-PU- ), juli — Cak
1562 spaljivanja zena zbog miraza regi-strira- na
su u Indiji od januara 1984. do
maja 1986. godine, saopceno je u indij-sko- m Parlamentu. Nesto preko 600
slucajeva zabiljezeno je samo u sjever-no- j
drzavi Utar Prades, dok je u sa-mo- m
Delhiju zabiljezeno 79 slucajeva,
rekao je minister unutrasnjih poslova
P. Cidimbaram. Odgovorajuci na pita-nj- a
o . krirmnalnoj pojavi spaljivanja
nevjeste koja nije donijela citav obe-ca- ni miraz ili je njezina obitelj odbila
da, n'a mladozenjin zahtjev, naknadno
'uVeca miraz,. mini star je rekao da je
2137 zona bilo spaljeno u glavnom
gradu Indije od 1980. godine.