Nase Novine, October 02, 1986

              lrWHW-y'fcWn-- W tfy-WM4- W. 1ч-- г -- V.tMtWWC4'"t't,""'"tfV'4-l4 W -- "гЛ 14 f ц " Ч"- -
[i м
I
Pise: dr 3VAN CIZMIC
и-јгктатагжггп-
љутад.
Iskustva jugoslavenskih iseljenika
mozda najboje ilustriraju opcu situa-cij- u
na Ellis Islandu. To prije sto nasim
ist .jenicickim organizacijama i nasoj
seljenickoj stampi priapda velika za- - i:luga u razoblicavanju stanja na Ellis
Islandu.
T;.rodni list" u New Yorku, prvi hr--
atski dnevnik u SAD, prenio je svo-1- 1
1 eitateljima u broju od 24. marta
' mo. clanak sto ga je objavio njujorski
ii. ' "News". U njemu se govori kako
je istraga o korupciji cinovnika na Ellis
Islandu otkrila nekoliko senzacional-m- h
cinjenica. Iako se imena jos obja-vi- ti
ne smiju, ipak se vec zna da ce
nekoliko cinovnika izgubiti svoja mje-st- a,
a da bi neki cak mogli zavrsiti i
Sing Singu. Organizirana grupa je si-temat-ski
ucjenjivala tek prispele do-seljeni- ke
trazeci od njih novae ako zele
da se prema njima ne primjenjuju
strogi iseljenicki propisi. Tvrdilo se da
su svoje toboznje usluge naplacivali
od 25 do 85 dolara. List navodi kako
je bilo slucajeva "da su djevojke i zene
koje nijesu novaca imale, ali su bile
lljepe, mnogo puta napadnute i osra-mocene- ".
"Narodni list" je u komen-tar- u
sa zadovoljstvom naglasio kako
su ljudi oko ovog lista najvise pridoni-jel- i
da istraga zapocne i kako se moze
vjerovati da ce se situacija na Ellis Is-landu
naposlijetku popraviti.
Istraga o korupcionaskoj aferi za-vrse- na
je u septembru 1901. nakon
cega je izvjestaj bio upucen u Washin-gton.
"Narodni list" je o tome zapisao:
"Istragom torn se je doslo do vrlo za-nimlji- vih
otkrica, koja otkrica bacaju
vrlo slabo svjetlo na danasnje cinovni-stv- o
emigracije, tj. ijude koji primaju i
preslusavaju putnike dospjevse iz Eu-- .
rope. Doznalo se da su putnici bili pri-nudje- ni
davati 5$ tima bezdusnicima,
p da ih puste da se iskrcaju, jer u pro-tivno- m
slucaju grozilo im se povrat-Yo- m
u Evropu. Zatim da se je pustalo
onakove i sepave i stare i gluhe i cora-v- e,
ako se dobro platilo. Mi se nadamo
da ce taj novi vojnicki, ratoborni pred-sjedni- k
Roosevelt znati ovu desetoricu
naplatiti za njihova bezdusna djela a
pogotovo pako, da ce emigrantskog
komisara Fitchieja jednom odstraniti
s tog mjesta pa namjestiti боујека spo-sobnij- eg
i zakonom tocnije izvrsuju-ceg- ".
Nije slu6ajno "Narodni list" spome-nu- o
ime predsjednika Theodora Roo-sevelt- a,
jer seupravo on najvise zauzeo
da se nepovoljno stanje na Ellis Is-landu
rascisti, a napose korupcija sto
se pojavila u vrijeme komesara za imi-graci- ju
Thomasa Fitchieja, koji je na
torn mjestu naslijedio Powderlyja,
Roosevelt je smijenio Fitchieja, a na
njegovo mjesto je dosao William Wil-liams,
jedan od zapovjednika u ame-ricko-spanjolsk- om
ratu. Nastupivsi na
duznost u aprilu 1902. Williams je izja-vi- o:
"Doseljenicima se treba pokazi-vat- i
paznja i briga. Svaka druga osoba,
koja ne bude poStovala propise bit ce
odstranjena s Ellis Islanda."
Nasi iseljenici sigurno su bili medju
najviSe diskriminiranima na Ellis Is- -
KORUPCIJA
landu. Jos u oktobru 1899. "Narodni
list" je upozoravao da se na njegovim
strariicama cesto moglo procitati o
spletkarenju koje se na Ellis Islandu
vodi "proti jadnoj nasoj braci, koje tu-g- a,
glad i nevolja prisilili su ostaviti
milu nam domovinu, da zaradu u Ame-ric- i
nadju". List je za to najvise optuzi-va- o
Johna D. Lederkilgera, po narod-nost- i
Madjara, zaposlenog na vaznom
mjestu na otoku. List se zalio kako se
vec vise mjeseci s manje ili vise us-pje- ha
bori "protiv ovom zulumu za
kog smo sjegurni da vlasti u Washin-gton- u
ne znaju, a ni one u Becu, ako
prem mozda ove zadnje nece da znaju:
vise mjeseci da se nas i nase progoni,
ali bi Madjar morao znati, da smo us-traj- ni
i tvrdi mi kao hridi i planine nase
te da nas prignuti moze ali skrsiti ni-kad- ". List navodi dokaze za to i spomi-nj- e
kako su ljudi oko Lederkilgera ne-kolici- nu
nasih iseljenika smjestili u
prostorije Austrijskog drustva i za to
im uzeli i posljednji dolar. Nista nije
koristio sto su ti iseljenici vec bili upla-til- i
svoje karte u uredu naseg isljenika
Franje Zotija na relciji New York-Chic- ago.
"Narodni list" poceo se uporno zau-zima- ti
da nasi iseljenici na Ellis Is-landu
dobiju prevodioca za svoj jezik,
umjesto Madjara Lederkilgera. "Mi pi-tam- o
sada: Je li pravedno i posteno
kada sve narodnosti imaju svog tu-ma- ca
da ga nasa ne ima. Je li pravedno
i posteno da ovaj Lederkilger koji je
priznao da ne zna hrvatski, te ne razu-mij- e
odgovora, niti jadni doseljenici ne
ziiaju sto ih pita, nase iseljenike na is-krcali-stu
ispituje. Ovaj isti covjek ispi-ta- o
je sve Hrvate koji su zadnjih mje-seci
vraceni natrag bili." Zbog toga je
list predlozio da se uputi peticija na
Treasurey Department u Washington
i zatrazi tumac za nas jezik. List je isao
i dalje predlazuci i tuzbu protiv nepra-vedno- g
i nehumanog postupanja Ma-djara
Lederkilgera. "Medju toliko hi-lja- da
Hrvata ima nas prilican broj gra-djan- a
ove slobodne zemlje, te nam je
duznost starati se za nasu bracu. Druge
hrvatske novine ufamo se, ce nas u
ovom poduprijeti, te da skupa sloznim
silama nastojimo da se nasim jadnim
doseljenicima koji od objesti amo ne
dolase, vec radi glada i nevolje koja ih
iz kuce tjera, pravda cini. 'Narodni list'
svjestan svoje zadace, kao i do sada,
takao i unaprijed, borit ce se za prava
hrvatskog naroda, za prava tlacene i
progonjene nase brace: sve troskove
ove peticije na vladu ce na se preuzeti.
Svim drustvima i privatnim osobama
sirom Amerike raposlati ce se tiska-nic- a
na koju se oni koji zele potpisati
mogu. Duznost bi svakog Hrvata bila
koji je gradjanin ove velike zemlje da
barem toliko uradi za svoju bracu".
Nije bilo potrebno slati peticiju Trea-su-ri
Departmentu, jer je mjesto tu-та- ба
za hrvatski jezik bilo uskoro po-punjen- o.
Za tumaca je bio imenovan
Julijus Westenock, po narodnosit Slo-vena- c,
a "Naroidni list" je sa zadovolj-stvom
isticao da ce ga nasi ljudi bolje
razumjeti, a i on njih, nego li neki Ni-jem- ac
ili Madjar, koji mozda pozna ne-koliko
poljskih i ceskih rijeci. List je
takodjer obustavio kupljenje potpisa
za peticiju i istakao zadovoljstvo sto
su se njegovom apelu odazvali mnogi
Srbi i Slovenci.
Povod za diskriminaciju i zlostavlja-nj- e
nasih ljudi na Ellis Islandu sluzbe-nic- i
imigracionog ureda nalazili su i
mogucnost veoma Sirokog interpreti-ranj- a
americkih useljeni6kih zakona.
Godine 1882. u SAD je donesen prvi
ожјјГж! MJ 4J
DOPRINOS STAMPE: Listovi nasih iseljenika u
Americi na pocetku stoljeca
j'A
Mm,
NARODNI LIST
{'ti'"w№W
.Жу;
Ml M li (hlSSJICA.
a ,„
у" !%,т'ж,ж1к;Ф,'Г-ттљ'т&'?.- 4
t--s,
~ --VTK" Pi
1
. H.
'
1.1
(I
.:,жнvкa',s
Sf?4E№L лТ!Г,'!С1,. IW.Bi'it
. J : ,ltrv 'ШЉС Ж
tt itt (l 41 H Im
h
¥Шг&КрВх?Ф$
--?№$ЖШ№ЖЖ:Ц
L Wff"lt..M
-- тШ№.
PRVI HRVATSKI DNEVNIK U SAD: Naslovna stra-nic- a
njujorskog Narodnog lista
savezni doseljenicki zakon. Uz povre-men- e
nadopune i izmjene Kongres je
na koncu 1902. donio cjeloviti zakon o
useljavanju. Njime je bilo zabranjeno
useljavnje osobama koje su imale fi-zic-ke
ili psihicke nedostatke, osobama
koje su bile sudski kaznjene, ali ne za
politicke delikte. Jedino je anarhi-stim- a
bio zabranjen ulazak u SAD.
Nije bio dopusten ulazak ni radnicima
koji su htjeli doci pod ugovorom, na
sezonske radove.
Nasa iseljenicka stampa osudjivala
je strogu i neopravdanu primjenu ise-ljenick- ih
propisa. "Narodni list" je 17.
februara 1900. naengleskom jeziku ob-javio
clanak pod naslovom "Imigrant-sk- e
vlasti i Hrvati". List je zamjerio
nekim americkim novinama koje su u
nekoliko navrta pisale protiv hrvatske
imigracije. Takodjer je zamjerio "Eve-ning
Telegraphu", sto je prenio izjavu
generalnog komesara za imigraciju
Powderlyja, kako hrvatsku imigraciju
treba obeshrabriti. "Narodni list" od
7. aprila nastavio je sa zamjerkama
"Svak zna Powderlyja i kako i zasto
on postupa proti doseljenicima strogo.
Kao glava Radnicke stranke pri izbo-rim- a
1896. presao je ka republikanci-ma-,
koji volens nolens su ovamosnja
aristokracija, svoju snagu crpe iz veli-ki- h
monopola i trusta, te bas mrze sve
strance uobce. Da se radnicima pokaze
zagovarateljem i branitelje, naredio je
da se strogo postupa proti doseljenici-ma,
te pod izlikom da su 'contract la-boue-rs'
vise nasih jadnih Hrvata je na-trag
poslato bilo."
U broju od 3. februara 1900. "Na-rodni
list" je naveo primjer petnaesto-ric- e
nasih iseljenika u Galvestonu.
Njima je prvo bilo dopusteno da se
usele u SAD, da bi poslije bili uhapseni
pod optuzbom da su dosli na sezonski
rad (contract labourers). Sve interven-cij- e
parobrodarskog drustva i "Narod-nog
lista" nisu uspjele i oni su bili vra-ceni
u Evropu.
(Nastavlja se)
JUGOSLOVENI
TO NAJSMESNIJE
RADE
Gran-pri- x, na Internacionalnom sa-lon- u
karikature u Montrealu, na naj-ozbiljni- joj
i najuglednijoj smotri u sve-t-u,
pripao je mladom umetniku iz Ju-goslav- ije
Borislavu Stankovicu. Ovaj
trideset sedmogodisnji karikaturista
beogradskog nedeljnika "Novosti 8"
za karikaturu "Citaci novina" dobio je
u konkurenciji deset hiljada radova u
Montrealu, najvise priznanje i pet hi-ljada
dolara.
U toku cetrnaestogodisnjeg minu-lo- g
rada Borislav Stankovic je za svoje
karikature dobio 9 velikih svetskih na-grad- a,
a samo u ovoj godini, pored naj-vece- g
priznanja u Montrealu, osvojio
je proletos takodje Gran-pri- x na Festi-val- u
karikature u poljskom gradu Le-njic- a,
kod Vroclava. U domacim uslo-vim- a
Stankovic je bio najuspesniji
1981. kadaje osvojio priznanje "Pjer".
— Posto ste dobili nekoliko svetskih
nagrada, bili ste i clan medjunarodnih
zirija na festivalima karikatura, kao u
Konk Hejsu u Belgiji, gde ste pret-hodn- e
godine osvojili dve nagrade.
Kako se dobija najvece priznanje u
svetu za karikaturu?
— Radovi se na ovaj festival karika-ture,
koji je organizovan na principima
najveceg i najuglednijeg u Montrealu,
salju sa potpisima na poledjini. Ta se
poledjina prekriva papirom i vrsi se
selekcija u 16 krugova do konacnog
izbora najboljih dela. Clanovi zirija su
obicno profesori univerziteta, poznati
svetki dizajneri i istoricari umetnosti
i po jedan karikaturista, nagradjen na
prethodnom festivalu.
Mirjana ZIVKOVIC
"Politika"
IVAN ROZIC — SRP
TROGIR (Tanjug) -U splitu je u 92.
godini umro Ivan Rozic-Sr- p nosilac
Partizanske spomenice 1941. godine i
clan Komunisticke partije Jugoslavije
od 1919. godine. Bio je prvi tajnik par-tijsk- e
celije koja je na otoku Ciovu
osnovana samo dva dana poslije Kon-gres- a
ujedinjenja. Izmedju dva rata bio
je jedan od vodecih aktivista u split-sko- m kraju a hapsen je i zatvaran 50
puta. Poslije jednog mucenja u split-sko-m zatvoru drugovi su iznijeli nje-gov- u krvavu kosulju koja se danas
cuva u Muzeju revolucije u Beogradu.
Pslije rata obavljao je niz odgovornih
duznosti, a medju ostalima bio je mini-sta- r
za poljoprivredu Hrvatske i direk-to- r radne organizacije "Biljana", koja
je danas u sastavu zagrebacke "Plive".
Nosilac je niza ratnih i poslijeratnih
odlikovanja.
Sahrana Ivana Rozica-Srp- a obav-ljen- a je 6. augusta u Trogiru.
"RUPA" ZA
JUZNOAFRICKU ROBU
DOHA — Koristeci se preferencijal-ni- m
polozajem na trzistu Sjedinjenih
Americkih Drzava i Evropske zajed-nic- e
Izrael je postao "odskocna daska"
za izvoznike Juznoafricke Republike.
Tako ce se, kako pise katarski dnev-nik
"Gulf Times" juznoafricka roba
moci izvesti u zapadne zemlje i kada
se, eventualno, uvede bojkot juznoa-fri6ko- g
rasistikog rezima.
Izrael, naravno, od toga ima koristi,
a moguca je financijska pomoc iz Juz-noafric- ke
Republike. Nedavno je
jedna izraelska delegacy a boravila u
Pretoriji, gdje je zatrazila fmancijsku
pomoc od juznaofri6kih Zidova. U Juz-noafri6k- oj
Republici zivi oko 100.000
Zidova.