000335 |
Previous | 6 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
H5H51IK "- -'I fg ТЦј-s- - J4i цт t_ = 1 t- - Wi Is , PIEtAEF 4il 1 i j "г'' S Sf f "& ak 1 dobn poznavaoci zbivanja medu nasim lseljemcima bill su izne- - nadeni rezultatima popisa stanovnistva u Kanadi 1981 godme. Vise od 69 tisuca lzja-smi- o se kao Jugoslaveni Da-kl- e, ne kao Hrvati, Srbi. Ma-kedonc- i, Crnogorci vec -- Jugoslaveni Mozda bi u neko] drugoi zemlji ta-ka- v ishod Dio posve normalan. ah u Kanadi. gdje se nasi ljudi na kultur-ni- m l polinckim skupovima okuplja-j- u gotovo iskljucno na nacionalnoj osnovi lzjasmavanje za Jugoslavia i iugo'laensto lzuzetno je lnmkanv-n- o Гчп ise slo je po istom popisu zabiliereno da u ovoj zemlji zivi rek oko !2i tisuca gradana iugoslaen-sko- g oornekla Taka ishoa popisa stanovnistva, po kojem u nacionalne razlike me-du nasim lseijemstvom u tudini mno-g- o manie nego medu gradamma u domovnii me se tumaciti i kao sojrstar piotest piotiv djelovanja nacionahsnckih emigrantkih grupa koje na sakj nann pokusavaju snu-sa- o svoga postojanja pronaci u vjer-sko- ] Г nacionalnoj identifikaciji. opurbi naspram drugih nacija a oso-bito u nepnjaieliskom odnosu prema maticno) zemhi, njenom socijalisti-cko- m karakteru l nesvrstanoj pozici- - ]1 U Nl)CJtU -- Jugoslavensk] plebiscit kako bi se ir.oglo nazvati takvo natpolovicno lzjasnjavanje nasih ljudi u Kanadi, nije, medutim lskonsteno kako tre-b- a Malo ie lugoslavenskih manife-stacij- a, klubova i novina Mnogo je, pak, onih nacionahstickih l nepnja-teljski- h Njihova je agresivnost l upornost ponavljanja stanh ec otr-cani- h sablona. zapanjujuca Opstanak m.ogu zahvaliti financij-sko- ) podrsci za svoje aknje, fanatic-nos- n pojedinaca koji su, lzgubivsi druge, u nepnjateljskom djelovanju pronasli jedine preostale motive so-cijal- ne ldentifikacije i matenjalne egzistencije, ah i nedvojbeno] podrsci crkvemh institucija i vehkodostojan-stvenik- a Zivotna prica jednog profesora Izjasnjavanje za jugoslavenstvo, ah l suzdrzavanje od bilo kakve poh-tick- e djelatnosti, moze se tumaciti, objasnjava mi dr Vladislav Tomovic, profesor sociologije na Brock Uni-versity, bezrazlozmm strahom nasih novijih emigranata od moguce poh-cijsk- e kontrole kanadskih vlasti - Mnogi misle - kaze dr Tomovic - da bi im ovdasnje vlasti mogle za-mjer- ui odrzavanje cvrscih veza sa orgamma jedne komumsticke zem-lj- e Misle da je pametnije baviti se sa-m- o svojim poslom i obitelji l drzati se sto dalje od politike Tako rezo-mraj- u uglavnom oni koji su dosh u Kanadu u posljednjih dvadesetak go-di- na na valu masovnog ddlaska na-sih ljudi nakon pnvredne reforme Rijec je, uglavnom o strucnjacima i kvahficiranim ljudima koji su se u potpunosti posvetih poslu i jos su uvijek koncentnrani na stvaranje karijere i zauzimanje pozicije u ka-nadsko- m drustvu. Kanadske vlasti, medutim, vrlo su tolerantne prema politickim aktiv-nostim- a, a osobito onima koje imaju l kulturni sadrzaj Kanada je zemlja s ogromnim brojem useljenika. te vo-- di razumnu politiku njegovanja etni-cki- h posebnosti svakog od mnogo-brojni- h naroda koji se u njo] nalazi. - Ne pamtim - kaze dalje dr To-movic - da ]e ikada itko od nasih ljudi lzgubio posao zbog politickih aktivnosti. Naravno, druga je stvar ako se bavi knminalnim radnjama i teronstickim akcijama. 2ivotna prica profesora Tomovica, jednog od najuglednijih jugoslaven-ski- h lseljemka u Kanadi, nalikuje ti-picn-om americkom kliseu uspjeha. - Dosao sam u Kanadu 1958 godi-n- e, ]er mi je ovd)e vec zivjela majka U Jugoslavia sarn zapoceo studij gra-devinarstv- a, ah sam po dolasku ra-dio kao obican fizicki radnik u tvor- - nici papira Ustedio sam pare za stu-dij, diplomirao, dobio stipendiju za magistrat i doktonrao na histonji kanadske anglofone sociologije Profesor Tomovic se vec godina-m- a bavi istrazivanjima o jugoslaven-ski- m doseljenicima u Kanadu Obja-vi- o je o toj temi vec znacajan broj clanaka u znanstvenim casopisima i # II If sakupio ogromnu gradu Do sada. medutim, ]os uvijek nije napisao knpgu - Vidite, napisao sam prije neko-hk- o godina ]edan rad u obhku knjige Ponudio sam ga i?davacu. a ovaj )e kao recenzente izabrao neke desni-ca- i ski onjentirane emigrante koji su pngovonh da u rukopisu nije dovol)-n- o obraden politic ki rad njihovih or-gamzac- ija Zato sam odustao od obiavljivania, barem zasad Dakle, i u demokratskoj Kanadi pohticki nazon lpak mogu biti pre-preko- m u znanstvenom radu Tomo-vic se ovoga puta slaze s takvom trdn]om, prisjecajuci se da je neko-hk- o puta kao crveni profesor imao neugodnosti No, to je u pravilu bilo samo u onim slucajevima kada je do-lazi- o u kontakt s emigraciiom nepri-]atel]s- ki laspolozenom prema Jugo-slav i)i Racionalizam novajlija Tako ie Srpska nacionalna aka-demij- a, organ izacija o kojoj se i u Ju-goslavia u posljednje vnieme mnogo govon svojpvremeno oiganizirala skup o srpskom iseljenisrvu u Kana-di Tomovic, iako moda naiveci au-torit- et za ta pitanja tuje pozvan Da-kak- o da je 1 pozvan ne bi dosao, ah lpak dobio je i obrazlozenje profesor za kojeg se sumnja da ima komum-sticke sklonosti mogao bi narusiti ldilu skupa na kojem su se nash i Mi-lora- d Draskovic, sin bivseg ministra unutrasrijih poslova га vrijeme se-stoianuar- ske diktature, dr Doka Sli-jepcev- ic koji je u odsustvu osuden u Jugoslaviji kao ratni zlocinac, nd U takvom drustvu, lojalnom jugosla-vensko- m lseljeniku nije bilo mjesta Unatoc takvim, ah i jos mnogo go-n- m problemima sa dijelom politi-ckih emigranata, se je ocitije da utjecaj onih koji su neprijateljski ra-spoloz- eni prema socijahsticko) Jugo-slaviji postaje sve manji To kaze Tomo-vic -- jerjejeraoznuamj ljmivaolob-rojni dio ise-ljeni- ka koji je ovamo dosao nakon drugog svjetskog rata, danas na iz-ma- ku radnog, pohtickog, pa i terori-sticko- g vijeka Dosle su nove genera-cije- , a one na stvari gledaju s mnogo manje mrznje i vise racionalnosti Tomovic mi objasnjava da je po-sljednjih gochna mnogo politickih emigranata koji se decenijima nisu usudili doci u Jugoslaviju, bojeci se kazne zbog svoje djelatnosti u mo-zemstv- u, lpak otislo u posjetu rod-no- m kraju Neki su to knh od svojih ovdasnjih istomisljenika, ne zeleci priznati lzdaju i posjet komumsti-cko- j i Titovoj Jugoslaviji, a drugi su, lpak. u svome krugu ispricali da lh u domovini mtko za msta nije pitao, da nisu saslusavani, praceni, ltd Zna se, svi oni koji nisu osudem slobodno mogu doci u Jugoslaviju, bez lkakvih zapreka Takva pohtika jugoslaven-ski- h vlasti u mnogome je pokolebala brojne koji su nasjedali upornom si-ren- ju prica o progonima, hapsenji-m- a l teroru u zemlji Utjecaj neprijateljske emigracije slabi, ah nije nestao Jos su lzuzetno aktivne cetnicke i ustaske orgamza-cij- e koje istrajavaju na ortodoksmm nacehma svojih pokreta, ali sve se vi-se traga l za demokratskom alter-nativo- m koja bi odbacujuci prevazi-den- e l neatraktivne parole i metode mogla biti atraktivnija l uspjesnija u borbi protiv Jugoslavije Nepromijenjene cudi Osnovni ciljevi nisu promijenjeni, ah nastoje se izbjeci one lako prepo-znatljiv- e fasisticke karakteristike pokreta Koristeci ekonomske i poli-ticise probleme u zemlji demokrat-sk- a alternativa svoj program svodi na obaranje -- komumsticke vlasti i uspostavljanje demokratskog gra-dansko- g, visepartijskog sistema Do-kazuju-ci na citavom spektru pitanja iz proslosti i sadasnjosti SFRJ nepo-cudno- st l nelegitimnost Saveza ko-mums- ta da upravlja Jugoslavijom, nastoje se stvonti takve pohticke okolnosti koje ce ujediniti opoziciju iz inozemstva s onom u domovini, jer zna se, bez takvog jedinstva, nema m najmanjih lzgleda da bi se neki opip-Ijivi- ji politicki zadaci mogli ispuniti Pod parolom opceg okupljanja svih slobodomislecjb i demokratskih ljudi u emlji i inozemstvu, pnvreme-n- o se odustaje od najgonh koljackih parola iz vremena sramotne izdaje u r£i Z. jjr ГЛАС КАНАДСКИХ СРБЛ U I ff t jpm књижевикл ш отаџбинеЛ jJi i~-- h v упосе™ У КАНАД J I §f I Ш W V. —Љ. Ж!14"ey " Родн;и тМ. I ЈГЛ [~h l£fc ~ ESTAiaiiLSSBSSSD 1931 Шш L FKKOOCDETCNE1TCN1 IKISAJUVGKOASMLAABVIIJJI 2SKssBJMUlif, Vuk DraSkovi da zabeleiimo da sutn disidntslta „.hppliiivn hrhn ш.л„ rBm,m ,ia.„ кЖ,™ '" oroci_p.m___р!к._п n г л ? . рп- - „.. -- . „„. „UIIIU vtwuiui i uai . — ! vviiivcoWiti'ifcriltUJ ...K j. ... _-p,W- £tt- Г .-- --- "in uiana guc opravaava ceinike, no TV(£iJK5rrCiaftf'?5— л.мР . in iTYrv44&a'iiwnrwranM.J.inftnii . Disca. iм. n хШвхЕекпм-Ј- . ' ledno prenv, j Vi - Mine da ma uimrtv ' -- —'irp Dolazak Duretica, Danojlica i Draskovica toku drugog svjctskor :ata i nastoji se povezati emigrantski konci odav-n- o sapleteni 1 rastrgani u nekohko desetljeca zestokih unutar-- emigrantskih obracuna Nova ideologija neprijateliske emi-gracije, nastala je. o tome ne treba biti nikakve sumnje dakako, u knlu cetmckih 1 ustaskih organizacija, ah 1 u kabinetima gdje se plasira strate-gij- a specijalnog rata Poznate i doka-zan- e sprege emigracije sa politickim faktonma pojedinih zemalja ocvr-snul- e su upravo na pohtici demo-kratskog fronta Sve zbog nove politike Klasicno ustastvo 1 cetnistvo izgu-bi- h su mnogo od prestiza. jer se nji-ho- va uvjeravanja i obecanja nisu is-pun- ila Unatoc terorizmu, ubojstvima jugoslavenskih konzularnih l pri-vredn- ih predstavmka i zestokoj pro-paganda nakon cetiri desetljeca ostali su tamo gdje su i bill 1945 go-din- e ne pnbhzivsi se ni za milimetar svojim snovima o prevratu u Jugo-slaviji Vjerujuci da je s knzom l preispi-tivanje- m mnogih do jucer nepriko-snoveni- h vrijednosti u nasem dru-stvu, stiglo l njihovih pet minuta, stratezi politike neprijateljske emi-gracije smishli su posljednjih godina novu, demokratsku strategiju Medutim, u mnogim ustaskim i cetmckirn organizacijama ne id-- e la-ko s novom pohtikom Mnogi stari, zagr'izem predvodnici ovih lzdajica ne zele ni najmanjeg odstupanja od osnovnog kursa Upiavo zato, po-sljednjih godina, uz sve pokusaje modernizacije politnlki' hnije", odvi-jaj- u se l ozbiljm sukobi unutar poje- dinih grupa, pa zapravo pnsustvuje-m- o svojevrsnom novorn obracunu u emigraciji Demokratsku anlijugoslavenska alternativa, zna se, miat ce onoliko uspjeha koliko ce imati istomisljeni-ka u samoj zemlji. Upravo zato emi-graci- ja posljednjih godina cim sve da za suradnju okupi sto sin krug neza-dovoljni- h kulturnih l javmh radnika iz domovine. Jer, zakljucuju, otvorena suradnja sa ustasama i jetnicima je jedno, a angazman u borbi za ljucl-sk- a prava. demokraciju, nacio-naln- o oslobodenje, ltd. ipak ncsto sasvim drugo Upravo zato antijugo-slavensk- a emigracija cini sve da problematicne kniige koje su u zem-lji izazvale jolemike ill poseban mte-re- s distribuira u sto veccm broju iz-v- an Jugoslavije, da lh okiti aureolom zabranjenih knjiga l da njihove, slo-bodnomisl-ece autore dovcdu u mo-zemst- vo kako bi govon li o ugroze-ni- m slobodama u Jugoslaviji, eko-nomski- m problemima, Kosovu, ltd Peticije koje se sastavljaju i jiotpi-suj- u u Jugoslaviji, upravo zato, [x ne- - kad brze dodu do slagara u emi-grantski- m novinama nego do mstitu-cij- e kojoj su. navodno. namijenjeno Hi. nema te zabranjene lli iz proda-j- e povucene knjige koja se ne bi u neogranicenim kolicinama pojavila na policama emigrantskih knjizara, mozda jos i mnogo prije nego sto knjiga u domovini izazove interes Tamo se, naime, unaprijed zna sto jest, a sto nije roba. U Kanadi se svi ovi procesi u ne-prijateljs- koj emigraciji bjelodano po- - 1JW1 ' 'i, na, TTwnntt ТЛттЛ твнЛтев лР&ФрЈч twVCnr 1 KToc i h плшх - "Srpske narodnc odbra-- ovom Irnr.-- - komentirale su Glas kanadskih Srba i kazuiu Pnsutne su sve struje - od 'ortodoksmh-- , pa do demokrat-skih Imajuci sve to u vidu, pitam profe-sora Tomovica, osvjedocenog struc-njak- a za emigrantska pitanja na americkom kontinentu, kako se, kon-kretn- o, u Kanadi, odvijaju novi pro-cesi u nepnjateljskoj emigraciji - Stvari su, ipak, jednostavnije, nego sto se mish Vidite ovdje, na pn-mje- r, postoji organizacija Srpske narodne obrane koja se hoce pnka-za- ti kao nacionahsticka, ah ne i fasi-stick- a organizacija A radi se o tome da je rijec o nedvoibenoj cetnickoj organ izaciji, bez ostatka, a nikako nekoj demokratskoj ustanovi Raspo-iaze- m sa oko 100000 dokumenata o Srpskoj narodnoj obrani. Oni sasvim nedvojbeno pokazuju da je njihov program cetnicki l prema Jugoslaviji nepomirljivo nepnjateljski Struje podjela i mrznja Srpska narodna obrana ipak je podijeljena i to po vjerskoj hmji Na jednoj su strani pnstahce patnjarha Germana, dakle, Srpske pravoslavne crkve u zemlji, a na drugoj pnstalice Dionisijeve crkve, dakle, Srpske pra-voslavne crkve u inozemstvu Prvoj je na celu cetnik Bora Dragasevic, a drugoj takoder cetnik Milutin Bajce-ti- c. Ima h bitne razlike izmedu ovih dviju struja9 I ledna i druga su, nedvojbeno, cet-nicke organizacije Prva, Dragasevi-cev- a ima veci utjecaj i uz nju je ne-posred- no vezan l ratni zlocinac, ra-spo- p, vojvoda Momcilo Dujic. Dra-gasevic se zalaze za ujedinjenje svih Srba u restauiranoj jugoslavenskoj monarhiji. Zajedno sa svojom zenom Dragom svake nedjelje ima jednosat-n- i radio program pod nazivom Su-madi- ja. Bajceticeva hnija ponesto je druga-cij- a On so zalaze za stvaranje Vehke Srbne koja bi nastala tako da se Srbi iz Like presele na Kosovo, a Albanci u Liku, ltd Srpbia narodna obi ana Bore Dragascvica nastoji unutar cetm-cko- g pokreta lgrati ulogu razumne, demokratske struje Uz nju je ne-posrcd- no vezana i tzv Srpska na- cionalna akademija koju vodi Sofi-j- a Skoric. U Upravi Akademije i SNO nalaze . se mnogi isti ljudi Srpska nacionalna akademija nasto-ji izbjeci bilo kakvo konkretnije ve-zan- je uz tradicionalne cetnicke sim-bol- c ah svoju povezanost, sa Srpskom nnrodnom obranom, koja je bez sumnje cetnicka (jer to, uosta-lon- i. s ponoson. istice) ne moze negi-ra- t l Na ustaskon. I'rwntu- - utjecajna je hnija Hratskog narudnog vijeca koju vodi Mate McStrovic. HNV se pokusava lakodiM", ec du.p vremena konsliluu mm kao icdinstvcni demo-krats- ki hi vat ski front koji co pred-stavlja- ti srv naprodne llrvate u inozemstvu U Kanadi on je organi-zacija takoder tazvila znacajnu ak-tivno-st, a otvoren je i Iniormativni ured HNV u ovoj zemlji Odncuci se teronstickih akcija Hrvatsko naiod-n- o vijece proklamira pohticko rje-sen- je hrvatskog pitania i demo-kratsk- e buducnosti Jugoslavije dc-biv-si za to snaznu potporu nekih stranih sluzbi No, unatoc svemu, cot Nase novine pazljivija anaha programa, teza ; akcija HNV pokauje da je i ova or-ganizacija be, dvojbe uslaska i da se zalazo za jionovno uspostavljanje tzv Neavisne divave Ilrvatske Gostovanja uglednika U takvom okoiisu odvija se, dakle, djelrttnost nepi ljateljske emigracije u Kanadi Preciznijc receno, sve nase rasprave o tzv udruzenoj opoziciji postaju razumljivije na drugom kon-tinentu, a buncanja o trecoj Jugosla,-vij- i koja nam se kod kucie cine kao pretjenvanja u inozemstvu se, zahva-Ijuju- ci politici okupljanja i demo-kratsk- e alternative-- , pojavljuje kao stvar m program za kojeg se vjeruje da napokon, nakon toiiko godina cekanja, moze uspjeti Da bi se takav program ucinio ostvanvirn l realnim koristi se svaka pngoda. Osobito su dobrodosle po-sje- te uglednih znanstvenika all knji-zevm- ka iz domovine koji, pod ovom lli onom formalnom lzlikom, gostuju u Kanadi. pojavljuju se na skupovima koje organiziraju cetnicke ili ustaske organizacije (ili njihove institucije). govore o situaciji u Jugoslaviji, citaju svoje radove, itd Time, objektivno, htjeh to ili ne, daju podrsku takvim organizacijama i u njihovim redovi-m- a stvaraju utisak o izglednosti i opravdanosti borbe iz inozemstva, koja, eto, ima odjeka i podrske u do-movini. Jer, da nije tako, ugledni go-s- ti sigurno ne bi dolazili i govorili. Tako je, na pnmjer, osobito veliku paznju izazvalo nedavno gostovanje historicara Veselina Duretica, i knji-zevnik- a Milovana Danojlica i Vuka Draskovica. Njihov boravak list Na-se novine (jedine koje se u ovoj zem-lji mogu pohvaliu nastojanjem da budu glasilo jugoslavenskih lseljem-ka- , giavni urednik Vladislav Gacic) komentirao je na prvoj strani pod naslovom Procetnici iz Jugoslavije kod cetnika u Kanadi. List biljezi da je nastup ove trojke reklamiran pre-k- o cetnickog radio-program- a Su- - madija (voditelj i uiednik Boia Dra gasevic) Organi7nto: i su u rekiami isticali da su on pisu udnnah iz temelja jugoslavenski komunisucki sistem Trojka u Kanadu nije dosla ni u or-ganizac- iji Srpske narodne obrane, ni Srpske nacionalne akademije, vec Zivka Apica, predsjedmka export-impo- rt knjizarske tvrtke Yugosiavi-c- a koji ih je pozvao u goste da bi pospjesio prodaju njihovih knjiga u Kanadi No, trojka iz Beograda ipak je sudjelovala l na cetmckirn manife-stacijam- a - konkretno na4l prosla-v- i Vidovdana i Srpskog dana u Nija-ga- n kou je priredila Dragaseviceva cetnicka Sipska naiodna obrana No, o tome kasnijo U A'lkupljenoj dvorani torontskog univtMV.iteta 22 lipnja okupilo se oko -- 100 posjetilaca da bi cuh Duretica, Draskovica i Danojlica Ulaznica je stajala !0 dolara, pa je ukupni saldo predavania iznosio oko -- tooo dolara Posle dugog posta Sudeci po izvjcstaju u Glasu ka-nadskih Srba (Organ Srpske nai od-n- e obrane u Kanadi, giavni uicvlnik opul Bora Dragasevic) Duielic jc na predavanju ponovio nama vecznanu tezu o tome da je srpski narod u dru-gom svjetskom latu bio podijeljen u dvije grupe na one koji provode re-voluci- ju po svaku cijenu i na one koji se bore za samoodrzanje Nema ni-kakve dileme da je elaboracija toga stava imala lzuzetan ucinak na dru-stv- o sakupljeno u Torontu O u.me svjedoci l zakljucak Glasovog ko mentatora Zanmo sto mu je ta kla-sifikaci- ja donela nepnlika, ah sma-tram- o da ie najeno opravdana i ko-nsn- a jer predstavlja kljuc koji moze da nam objasm zasto, kako i pod ko-ji- m uslovuna i okolnostnna su se do-gada- ji odigravali onako kako su se odigravah Milovan Danojhc predstavljen je kao pjesnik koji ima suptilne mish koje nije uvek lako otknti Ovom pnhkom procitao je nekohko pjesa-m- a stampanih u Jugoslaviji, a kroni-ca- r Glasa s nostalgijom se sjeca predavanja koje je Danojhc odrzao jos prije godinu dana u Torontu pod naslovom Pisac i drustvo Bas ne-kak- o u vrijeme kad je Danojhc citao svoje pjesme u Torontu, u Beogradu je izasia Knjizevna rec u kojoj je, na gotovo tn stranice, tiskano upra-vo ono predavanje, tohko drago Glasu kanadskih Srba, koje je Da-nojhc prije godinu dana odrzao u To-rontu Vuk Draskovic citao je public, dije-lov- e svojih romana No i Mohtva 2 Sto je, u povodu nasiupa Duretica, Draskovica i Danojlica zakljucio cet-nicki Glas9 Posle dugogodisnjeg posta i gia-dovan- ja, oni oagojeni i rdra"h na'se-da- m ofanziva' l drugim pricama 'na-se ere' a koje su sve bile podgrejava-n- e do bljutavosti - za;4oh ru se da izadu iz zatvorenog '-- iga, ia f'lju nesto novo, da udahnii s- - eren vdu ha- - Komercijalno-pohi'fi- - ; n ла-s- e histonjsko-hterarn- e '.-ojk-" n.-ta-vii- a se sudjelovanjem n. j ik"iku na Nijagan gdie su prod-'1- 1 anc kni'ge, ail l saslusan govor prilsjod'ka po-kreta Srpskih cc-nik- a '".fvie irre-- u Kanadi Tose Kli.urica. Мпо Рачс Nino Pavic , komentator "Vjesnika" boravio je ne-koli- ko dana u Kanadi. Od ovog broja prenosicemo njegove zapise, koji budu izlazili u "Nedeljnom Vje-snik- u" da bi ih citaoci "NN" mogli uporedjivati sa onim sto se zbilo ili zbiva medju reakcijom i neprijateljski raspoloze-ni- m elementima. Urednistvo "NN" dobilo je pismo Vuka Draskovica u kome se na nas baca drvljem i kamenjem, opravdavajuci cetnike kao prave patriote. Pismo Vuka Draskovica objavi-cem- o u jednom od nared-ni- h brojeva naseg lista. ,} Wii i—1 1— Џу-i-W AwXd Mi smo im zabili dva fantasticna gola a onda smo nesretno primili jos osam golova. Smrt zvijezde makartizma I 0D STALN0G D0PISNIKA V3ESNIKA NEW YORK - Negdje pocetkom se- - E damdesetih godina, puna dva desetljeca E nakon sto je odjednom postao licnost po- - E znata sirom Amerike, pa i u svijetu, Roy = Cohn je prognozirao: Ako dozivim stotu, E moji ce nekrolozi biti naslovljeni: Umro = Roy Cohn, McCarthyjev pomocnik u istra- - E gama. E Roy Cohn nije dozivio stotu, umro je E prosle subote u 59. godini, a njegova se E prcgnoza obistinila. U naslovima vijesti o E njegovoj smrti, kao neizostavna odrednica E stajalo je ime sanatora Josepha McCar- - E thyja, ime koje je postalo ozloglaseni sim- - E bol progona i lova na komuniste u Sje- - E dinjemm Drzavama pocetkom pedesetih E godina E Uz vijesti o Cohnovoj smrti u Nacional-- E nom khnickom centru u Bethesdi, u kojem E se ekspenmentira s novim metodama za E lijecenje raznih bolesti, medu ostalim i ra-- E ka SIDE americki su listovi objavili sluz-- E bene informacije iz Bethesde da je nepo-- E sredni uzrok smrti bio kardio-- E pulmonarni zastoj, a da su kao sekundar--E ni uzroci bill dementia i HTVL-- 3 infek-- E cija Uz to se dodaju strucna objasnjenja E da vecina znanstvenika smatra da je virus E HTVL-- 3 uzrocmk SIDE i da izaziva demen-- E ciju l druge neuroloske poremecaje. Sam s Roy Cohn je posljednjih mjeseci dao cijeh E niz intervjua novinama i televiziji u koji-- E ma je, uz ostalo, opovrgavao glasine da bo-- E luje od SIDE. Govorio je da ide u susret E smrti od raka jetre E Kratko vrijeme prije nego sto je umro, E 23. lipnja ove godine, apelacioni odjel Vr-- E hovnog suda drzave New York lisio ga je E prava da obavlja advokaturu na podrucju E ove drzave zbog njegovih neetickih i E neprofesionalnih postupaka u cetiri E pravna predmeta. Bio je to kraj jedne ka-il rijere koja je u zenit dospjela na samom E pocetku, (Cohn je roden 1927. godine) ali E koja je i kasnije, u toku tri desetljeca Coh-- E nove njujorske advokature, opskrbljivala E skandalozne kronike. i Slucaj Rosenberg Roden u Manhattanu, na Park Avenue, = kao sin suca istog onog suda koji ga je nedavno lisio prava na advokaturu, Roy Cohn je, kao cudo od djeteta, projurio kroz skole i sveuciliste i vec u 21. godini dobio pravo na advokaturu. Zahvaljujuci obitelj-ski- m vezama zaposlio se kod federalnog tuzioca za Manhattan i kao njegov pomoc-nik za subverzivne aktivnosti ubrzo je (bi-l- a je to 1948. godina) dospio pod reflektore javnosti. Kronicari su zabiljezili da se oso-bito istakao bnljantnim izravnim ispiti-vanje- m u toku kojeg je David Grenglass priznao da je njegova sestra Ethel Rossen-ber- g radila za sovjetsku spijunsku mrezu Bio je to glasoviti proces Juliusu i Ethel Rosenberg koji su bili osudeni i pogubljeni zbog predaje americkih atomskih tajni Sovjetskom Savezu. Osporavanje osnova-nos- ti ove presude i pogubljenja Rosenber-govi- h traje sve do danasnjih dana Djeca Rosenbergovih jos pokusavaju ishoditi re-vizi- ju procesa. Roy Cohn je vec tada oku-pi- o oko sebe grupu sposobnih reportera i kolumnista, i tu je praksu njegovao do kraja zivota, 1 njegovo je ime ubrzo uslo u galaksiju zvijezda javnog zivota. Vrtoglava karijera cuda od djeteta na-stavl- ja se 1952. godine u Washingtonu: Roy Cohn postaje specijalni pomocnik Vrhov-no- g tuzioca Sjedinjenih Drzava. Na novoj duznosti jedan mu je od prvih poslova bio da pripremi optuznicu protiv jednog pro-fesora kojeg je tada glasoviti senatski pot-komit- et za antiamericku djelatnost jos plasovitijeg senatora McCarthyja, kao i to- - Narudzba Konobar narucuje u kuhinji; — Par kobasica za onog go-st- a pri kraju sale. — Njemu je dosta i jedna — ka-ze-kuh-ar — vidis da jc pijan, sve vidi duplo... - Tocno — primjecuje ko-nobar - ali je porucio cetiri komada. like druge Amerikance, poznate pisce, znanstvenike, glumce, drzavne sluzbenike i druge, optuzio kao izdajnika i sovjetskog agenta Cohnovu optuznicu od sedam to-ca- ka ministarstvo pravde je odbacilo, pa ipak on je svojim nastojanjima u torn slu-caj- u, a i nekim kasnijim istragama, stekao renome odlucnog antikomunista i toiiko impresionirao senatora McCarthyja da ga je ovaj imenovao za glavnog savjetnika svog potkomiteta. Cahn je odmah uspio uvjeriti McCarthyja da bi im u krizarskom pohodu protiv komunizma jako dobro do-sla pomoc njegova bliskog prijatelja, Davi-d- a Schinea, sina njujorskog multimilijune-ra- , pa je Schine ubrzo imenovan savjetni-ko- m za psiholosko ratovanje. Schine je po- - IZ BONNIE, I CLYDE: Roy Cohn i Joseph McCarthy jedne vecere (Telefoto Reuters) sao u potkomitetu volonterski, besplatno. Prve glasine Tandem Cohn - Schine uskoro se oti-sn- uo na 18-dnev-no putovanje po Evropi. Uz gromoglasni publicitet posjetili su niz americkih vojnih baza, i drugih americkih ureda i predstavnistava, istra-zuju- ci da li su Amerikanci na sluzbi do-volj-no svjesni komunisticke opasnosti. Makartizam je tada bio u punom zamahu, trojka je, potpomognuta brojnim suradni-cim- a, procesljavala State Department, Glas Amerike i druge drzavne organe, za komunistima i njihovim sim-patizeri-ma. Ipak, vec su dada pocele kruziti glasine, koje su s vremenom postajale sve glasnije, da nerazdruzivih bojovnika ne zblizuje samo nepokolebljivi antikomuni-zam- . Govorkanju o njihovoj homoseksual-no- j vezi ubrzo su se pridruzila i druga, a dramska spisateljica Lilian Hellman pro-zva- la ih je Bonnie, Bonnie i Clyde. Mno-go godina kasnije, Cohn je. pokusao opovr-gnu- ti glasine o homoseksualnoj vezi Schineom i McCarthyjem, navodeci da se McCarthy kasnije ozenio i dobio sina, te da se i Schine ozenio, i to s Miss Univer-se te da ima cijeli copor djece. Sam Cohn nikada se nije zenio. Kako bilo da bilo, Cohn je. upao u ozbilj-n- e teskoce nakon sto je studenoga 1953. godine David Schine otisao da sluzi vojni rok. Posto njegovi i McCarthyjevi napori da ga izvuku od sluzenja vojnog roka nisu uspjeli, Cohn je navijestio pravi rat armiji, optuzivsi medu ostalima armiie Roberta Stevensa i njegove suradnike da su pokusali sakriti dokaze o spijunskoj aktivnosti koje je Cohn otkrio. Cohn je ipak u pocetku uspio ishoditi niz privilegi-- Strasno Fina sinjorina place, place, na-kon sedmice dana provedene na moru. Pita je prijateljica sto joj se do-godil-o. - Najstrasnije sto se moze do-godi- t. - Kazi, kazi — tjesi je prijatelji-ca. - Jos mi se nista nije dogodilo, to je najstrasnije. NERAD JE NAJOPASNIJA OBUSTAVA RADA ! ja za vojnika Schinea - nocne izlaske, oslobodenje od nocnih duznosti i slicno, ali uskoro mu je Robert Stevens uzvratio udarac. Podnio je potanki opsezni izvjestaj o Cohnovim zahtjevima za specijalnim tretmanom vojnika Davida Schinea i prijetnjama da ce, u protivnom, torpedirati armiju. Cohn i McCarthy bili su polovicom 1954. godine oslobodeni Ste-vensono-vih optuzbi, ali njihova je zvijezda vec blijedila, makartizam je bio na izdisa-iu- . Porezni lukavac Vrativsi se 1954 godine u New York, Cohn se pridruzio jednoj advokatskoj tvrt-k- i i svojim joj vezama doveo mnogo imuc-ni- h klijenata Stekao je reputaciju kao ad- - DVODAC TRHA BONNIE (desno) za vrijeme obavljao ambasada tragajuci trojicu sa sekretara nje-govi- m vokat silne energije i izvanrednih sposob-nos- ti da impresionira sud, zbunjuje svje-dok- e, uznemiruje tuzioce, ali i kao pravnik koji je sklon sumnjivim i mutnim poslovi-m- a. Medu njegovim klijentima bili su i ne-kadas- nji njujorski kardinal Spellman i multimilijuner Donalf Trump, ali i boss svih mafijaskih bosova Carmine 'Galante i ne manje poznati mafijaski kum Tony Salerno. Cohn se kretao u drustvu pozna-ti- h licnosti, medu svoje prijatelje je ubra-ja- o predsjednika Reagana, Normana Mai-ler- a, Biancu Jagger, Ruperta Murdocha, a noci je provodio u najskupljim restorani-m- a i najglasovitijim diskoklubovima. Vje-rojat- no je, kazu, bio vrlo bogat, ali njegovi su prihodi bili najstroze cuvana tajna. Od povratka u New York pa sve do smrti vo-di- o je bespostedan rat s poreznom upra-vo- m, koja je pojedinih godina raspolagala pravom na pljenidbu njegove imovine i do iznosa od milijun dolara. Da bi smanjio porezne obaveze, uzimao je od tvrtke sto-tinj- ak tisuca dolara godisnje, a ona mu je placala stan, rolls-royc- e sa soferom, ra-cu- ne u restoranima i drugo na sto je tro-si- o oko milijun dolara godisnje. Jedan od cetiri slucaja zbog kojih je li-s- en prava na advokaturu dogodio se 1976. godine, kada je, kako je sud na Floridi utvrdio, usao u bolnicku sobu umiruceg multimilijunara Lewisa Rosenstiela i na prijevaru od njega iznudio dodatak na oporuku, kojim je postao njezin izvrsilac. Drugi se odnosi na potapanje jedne jahte 1973. godine kojom prilikom je jedna oso-b- a izgubila zivot. Postoje indicije da je ja-h- ta bila Cohnova i da je on aranzirao po-tapanje, kako bi naplatio 200.000 dolara od osiguranja. Ni ostala dva slucaja nisu mnogo svjezija, sto vjerojatno svjedoci- - o Cohnovoj pravnickoj vjestini. Po njemu, sve su to bile podvale njegovih protivnika 2IVKO GRUDEN Цшрр lilll Da sam vasa zena sigurna sam da bih vam povjerovala, ali ste pogrijesili vrata.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 02, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-08-21 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000307 |
Description
Title | 000335 |
OCR text | H5H51IK "- -'I fg ТЦј-s- - J4i цт t_ = 1 t- - Wi Is , PIEtAEF 4il 1 i j "г'' S Sf f "& ak 1 dobn poznavaoci zbivanja medu nasim lseljemcima bill su izne- - nadeni rezultatima popisa stanovnistva u Kanadi 1981 godme. Vise od 69 tisuca lzja-smi- o se kao Jugoslaveni Da-kl- e, ne kao Hrvati, Srbi. Ma-kedonc- i, Crnogorci vec -- Jugoslaveni Mozda bi u neko] drugoi zemlji ta-ka- v ishod Dio posve normalan. ah u Kanadi. gdje se nasi ljudi na kultur-ni- m l polinckim skupovima okuplja-j- u gotovo iskljucno na nacionalnoj osnovi lzjasmavanje za Jugoslavia i iugo'laensto lzuzetno je lnmkanv-n- o Гчп ise slo je po istom popisu zabiliereno da u ovoj zemlji zivi rek oko !2i tisuca gradana iugoslaen-sko- g oornekla Taka ishoa popisa stanovnistva, po kojem u nacionalne razlike me-du nasim lseijemstvom u tudini mno-g- o manie nego medu gradamma u domovnii me se tumaciti i kao sojrstar piotest piotiv djelovanja nacionahsnckih emigrantkih grupa koje na sakj nann pokusavaju snu-sa- o svoga postojanja pronaci u vjer-sko- ] Г nacionalnoj identifikaciji. opurbi naspram drugih nacija a oso-bito u nepnjaieliskom odnosu prema maticno) zemhi, njenom socijalisti-cko- m karakteru l nesvrstanoj pozici- - ]1 U Nl)CJtU -- Jugoslavensk] plebiscit kako bi se ir.oglo nazvati takvo natpolovicno lzjasnjavanje nasih ljudi u Kanadi, nije, medutim lskonsteno kako tre-b- a Malo ie lugoslavenskih manife-stacij- a, klubova i novina Mnogo je, pak, onih nacionahstickih l nepnja-teljski- h Njihova je agresivnost l upornost ponavljanja stanh ec otr-cani- h sablona. zapanjujuca Opstanak m.ogu zahvaliti financij-sko- ) podrsci za svoje aknje, fanatic-nos- n pojedinaca koji su, lzgubivsi druge, u nepnjateljskom djelovanju pronasli jedine preostale motive so-cijal- ne ldentifikacije i matenjalne egzistencije, ah i nedvojbeno] podrsci crkvemh institucija i vehkodostojan-stvenik- a Zivotna prica jednog profesora Izjasnjavanje za jugoslavenstvo, ah l suzdrzavanje od bilo kakve poh-tick- e djelatnosti, moze se tumaciti, objasnjava mi dr Vladislav Tomovic, profesor sociologije na Brock Uni-versity, bezrazlozmm strahom nasih novijih emigranata od moguce poh-cijsk- e kontrole kanadskih vlasti - Mnogi misle - kaze dr Tomovic - da bi im ovdasnje vlasti mogle za-mjer- ui odrzavanje cvrscih veza sa orgamma jedne komumsticke zem-lj- e Misle da je pametnije baviti se sa-m- o svojim poslom i obitelji l drzati se sto dalje od politike Tako rezo-mraj- u uglavnom oni koji su dosh u Kanadu u posljednjih dvadesetak go-di- na na valu masovnog ddlaska na-sih ljudi nakon pnvredne reforme Rijec je, uglavnom o strucnjacima i kvahficiranim ljudima koji su se u potpunosti posvetih poslu i jos su uvijek koncentnrani na stvaranje karijere i zauzimanje pozicije u ka-nadsko- m drustvu. Kanadske vlasti, medutim, vrlo su tolerantne prema politickim aktiv-nostim- a, a osobito onima koje imaju l kulturni sadrzaj Kanada je zemlja s ogromnim brojem useljenika. te vo-- di razumnu politiku njegovanja etni-cki- h posebnosti svakog od mnogo-brojni- h naroda koji se u njo] nalazi. - Ne pamtim - kaze dalje dr To-movic - da ]e ikada itko od nasih ljudi lzgubio posao zbog politickih aktivnosti. Naravno, druga je stvar ako se bavi knminalnim radnjama i teronstickim akcijama. 2ivotna prica profesora Tomovica, jednog od najuglednijih jugoslaven-ski- h lseljemka u Kanadi, nalikuje ti-picn-om americkom kliseu uspjeha. - Dosao sam u Kanadu 1958 godi-n- e, ]er mi je ovd)e vec zivjela majka U Jugoslavia sarn zapoceo studij gra-devinarstv- a, ah sam po dolasku ra-dio kao obican fizicki radnik u tvor- - nici papira Ustedio sam pare za stu-dij, diplomirao, dobio stipendiju za magistrat i doktonrao na histonji kanadske anglofone sociologije Profesor Tomovic se vec godina-m- a bavi istrazivanjima o jugoslaven-ski- m doseljenicima u Kanadu Obja-vi- o je o toj temi vec znacajan broj clanaka u znanstvenim casopisima i # II If sakupio ogromnu gradu Do sada. medutim, ]os uvijek nije napisao knpgu - Vidite, napisao sam prije neko-hk- o godina ]edan rad u obhku knjige Ponudio sam ga i?davacu. a ovaj )e kao recenzente izabrao neke desni-ca- i ski onjentirane emigrante koji su pngovonh da u rukopisu nije dovol)-n- o obraden politic ki rad njihovih or-gamzac- ija Zato sam odustao od obiavljivania, barem zasad Dakle, i u demokratskoj Kanadi pohticki nazon lpak mogu biti pre-preko- m u znanstvenom radu Tomo-vic se ovoga puta slaze s takvom trdn]om, prisjecajuci se da je neko-hk- o puta kao crveni profesor imao neugodnosti No, to je u pravilu bilo samo u onim slucajevima kada je do-lazi- o u kontakt s emigraciiom nepri-]atel]s- ki laspolozenom prema Jugo-slav i)i Racionalizam novajlija Tako ie Srpska nacionalna aka-demij- a, organ izacija o kojoj se i u Ju-goslavia u posljednje vnieme mnogo govon svojpvremeno oiganizirala skup o srpskom iseljenisrvu u Kana-di Tomovic, iako moda naiveci au-torit- et za ta pitanja tuje pozvan Da-kak- o da je 1 pozvan ne bi dosao, ah lpak dobio je i obrazlozenje profesor za kojeg se sumnja da ima komum-sticke sklonosti mogao bi narusiti ldilu skupa na kojem su se nash i Mi-lora- d Draskovic, sin bivseg ministra unutrasrijih poslova га vrijeme se-stoianuar- ske diktature, dr Doka Sli-jepcev- ic koji je u odsustvu osuden u Jugoslaviji kao ratni zlocinac, nd U takvom drustvu, lojalnom jugosla-vensko- m lseljeniku nije bilo mjesta Unatoc takvim, ah i jos mnogo go-n- m problemima sa dijelom politi-ckih emigranata, se je ocitije da utjecaj onih koji su neprijateljski ra-spoloz- eni prema socijahsticko) Jugo-slaviji postaje sve manji To kaze Tomo-vic -- jerjejeraoznuamj ljmivaolob-rojni dio ise-ljeni- ka koji je ovamo dosao nakon drugog svjetskog rata, danas na iz-ma- ku radnog, pohtickog, pa i terori-sticko- g vijeka Dosle su nove genera-cije- , a one na stvari gledaju s mnogo manje mrznje i vise racionalnosti Tomovic mi objasnjava da je po-sljednjih gochna mnogo politickih emigranata koji se decenijima nisu usudili doci u Jugoslaviju, bojeci se kazne zbog svoje djelatnosti u mo-zemstv- u, lpak otislo u posjetu rod-no- m kraju Neki su to knh od svojih ovdasnjih istomisljenika, ne zeleci priznati lzdaju i posjet komumsti-cko- j i Titovoj Jugoslaviji, a drugi su, lpak. u svome krugu ispricali da lh u domovini mtko za msta nije pitao, da nisu saslusavani, praceni, ltd Zna se, svi oni koji nisu osudem slobodno mogu doci u Jugoslaviju, bez lkakvih zapreka Takva pohtika jugoslaven-ski- h vlasti u mnogome je pokolebala brojne koji su nasjedali upornom si-ren- ju prica o progonima, hapsenji-m- a l teroru u zemlji Utjecaj neprijateljske emigracije slabi, ah nije nestao Jos su lzuzetno aktivne cetnicke i ustaske orgamza-cij- e koje istrajavaju na ortodoksmm nacehma svojih pokreta, ali sve se vi-se traga l za demokratskom alter-nativo- m koja bi odbacujuci prevazi-den- e l neatraktivne parole i metode mogla biti atraktivnija l uspjesnija u borbi protiv Jugoslavije Nepromijenjene cudi Osnovni ciljevi nisu promijenjeni, ah nastoje se izbjeci one lako prepo-znatljiv- e fasisticke karakteristike pokreta Koristeci ekonomske i poli-ticise probleme u zemlji demokrat-sk- a alternativa svoj program svodi na obaranje -- komumsticke vlasti i uspostavljanje demokratskog gra-dansko- g, visepartijskog sistema Do-kazuju-ci na citavom spektru pitanja iz proslosti i sadasnjosti SFRJ nepo-cudno- st l nelegitimnost Saveza ko-mums- ta da upravlja Jugoslavijom, nastoje se stvonti takve pohticke okolnosti koje ce ujediniti opoziciju iz inozemstva s onom u domovini, jer zna se, bez takvog jedinstva, nema m najmanjih lzgleda da bi se neki opip-Ijivi- ji politicki zadaci mogli ispuniti Pod parolom opceg okupljanja svih slobodomislecjb i demokratskih ljudi u emlji i inozemstvu, pnvreme-n- o se odustaje od najgonh koljackih parola iz vremena sramotne izdaje u r£i Z. jjr ГЛАС КАНАДСКИХ СРБЛ U I ff t jpm књижевикл ш отаџбинеЛ jJi i~-- h v упосе™ У КАНАД J I §f I Ш W V. —Љ. Ж!14"ey " Родн;и тМ. I ЈГЛ [~h l£fc ~ ESTAiaiiLSSBSSSD 1931 Шш L FKKOOCDETCNE1TCN1 IKISAJUVGKOASMLAABVIIJJI 2SKssBJMUlif, Vuk DraSkovi da zabeleiimo da sutn disidntslta „.hppliiivn hrhn ш.л„ rBm,m ,ia.„ кЖ,™ '" oroci_p.m___р!к._п n г л ? . рп- - „.. -- . „„. „UIIIU vtwuiui i uai . — ! vviiivcoWiti'ifcriltUJ ...K j. ... _-p,W- £tt- Г .-- --- "in uiana guc opravaava ceinike, no TV(£iJK5rrCiaftf'?5— л.мР . in iTYrv44&a'iiwnrwranM.J.inftnii . Disca. iм. n хШвхЕекпм-Ј- . ' ledno prenv, j Vi - Mine da ma uimrtv ' -- —'irp Dolazak Duretica, Danojlica i Draskovica toku drugog svjctskor :ata i nastoji se povezati emigrantski konci odav-n- o sapleteni 1 rastrgani u nekohko desetljeca zestokih unutar-- emigrantskih obracuna Nova ideologija neprijateliske emi-gracije, nastala je. o tome ne treba biti nikakve sumnje dakako, u knlu cetmckih 1 ustaskih organizacija, ah 1 u kabinetima gdje se plasira strate-gij- a specijalnog rata Poznate i doka-zan- e sprege emigracije sa politickim faktonma pojedinih zemalja ocvr-snul- e su upravo na pohtici demo-kratskog fronta Sve zbog nove politike Klasicno ustastvo 1 cetnistvo izgu-bi- h su mnogo od prestiza. jer se nji-ho- va uvjeravanja i obecanja nisu is-pun- ila Unatoc terorizmu, ubojstvima jugoslavenskih konzularnih l pri-vredn- ih predstavmka i zestokoj pro-paganda nakon cetiri desetljeca ostali su tamo gdje su i bill 1945 go-din- e ne pnbhzivsi se ni za milimetar svojim snovima o prevratu u Jugo-slaviji Vjerujuci da je s knzom l preispi-tivanje- m mnogih do jucer nepriko-snoveni- h vrijednosti u nasem dru-stvu, stiglo l njihovih pet minuta, stratezi politike neprijateljske emi-gracije smishli su posljednjih godina novu, demokratsku strategiju Medutim, u mnogim ustaskim i cetmckirn organizacijama ne id-- e la-ko s novom pohtikom Mnogi stari, zagr'izem predvodnici ovih lzdajica ne zele ni najmanjeg odstupanja od osnovnog kursa Upiavo zato, po-sljednjih godina, uz sve pokusaje modernizacije politnlki' hnije", odvi-jaj- u se l ozbiljm sukobi unutar poje- dinih grupa, pa zapravo pnsustvuje-m- o svojevrsnom novorn obracunu u emigraciji Demokratsku anlijugoslavenska alternativa, zna se, miat ce onoliko uspjeha koliko ce imati istomisljeni-ka u samoj zemlji. Upravo zato emi-graci- ja posljednjih godina cim sve da za suradnju okupi sto sin krug neza-dovoljni- h kulturnih l javmh radnika iz domovine. Jer, zakljucuju, otvorena suradnja sa ustasama i jetnicima je jedno, a angazman u borbi za ljucl-sk- a prava. demokraciju, nacio-naln- o oslobodenje, ltd. ipak ncsto sasvim drugo Upravo zato antijugo-slavensk- a emigracija cini sve da problematicne kniige koje su u zem-lji izazvale jolemike ill poseban mte-re- s distribuira u sto veccm broju iz-v- an Jugoslavije, da lh okiti aureolom zabranjenih knjiga l da njihove, slo-bodnomisl-ece autore dovcdu u mo-zemst- vo kako bi govon li o ugroze-ni- m slobodama u Jugoslaviji, eko-nomski- m problemima, Kosovu, ltd Peticije koje se sastavljaju i jiotpi-suj- u u Jugoslaviji, upravo zato, [x ne- - kad brze dodu do slagara u emi-grantski- m novinama nego do mstitu-cij- e kojoj su. navodno. namijenjeno Hi. nema te zabranjene lli iz proda-j- e povucene knjige koja se ne bi u neogranicenim kolicinama pojavila na policama emigrantskih knjizara, mozda jos i mnogo prije nego sto knjiga u domovini izazove interes Tamo se, naime, unaprijed zna sto jest, a sto nije roba. U Kanadi se svi ovi procesi u ne-prijateljs- koj emigraciji bjelodano po- - 1JW1 ' 'i, na, TTwnntt ТЛттЛ твнЛтев лР&ФрЈч twVCnr 1 KToc i h плшх - "Srpske narodnc odbra-- ovom Irnr.-- - komentirale su Glas kanadskih Srba i kazuiu Pnsutne su sve struje - od 'ortodoksmh-- , pa do demokrat-skih Imajuci sve to u vidu, pitam profe-sora Tomovica, osvjedocenog struc-njak- a za emigrantska pitanja na americkom kontinentu, kako se, kon-kretn- o, u Kanadi, odvijaju novi pro-cesi u nepnjateljskoj emigraciji - Stvari su, ipak, jednostavnije, nego sto se mish Vidite ovdje, na pn-mje- r, postoji organizacija Srpske narodne obrane koja se hoce pnka-za- ti kao nacionahsticka, ah ne i fasi-stick- a organizacija A radi se o tome da je rijec o nedvoibenoj cetnickoj organ izaciji, bez ostatka, a nikako nekoj demokratskoj ustanovi Raspo-iaze- m sa oko 100000 dokumenata o Srpskoj narodnoj obrani. Oni sasvim nedvojbeno pokazuju da je njihov program cetnicki l prema Jugoslaviji nepomirljivo nepnjateljski Struje podjela i mrznja Srpska narodna obrana ipak je podijeljena i to po vjerskoj hmji Na jednoj su strani pnstahce patnjarha Germana, dakle, Srpske pravoslavne crkve u zemlji, a na drugoj pnstalice Dionisijeve crkve, dakle, Srpske pra-voslavne crkve u inozemstvu Prvoj je na celu cetnik Bora Dragasevic, a drugoj takoder cetnik Milutin Bajce-ti- c. Ima h bitne razlike izmedu ovih dviju struja9 I ledna i druga su, nedvojbeno, cet-nicke organizacije Prva, Dragasevi-cev- a ima veci utjecaj i uz nju je ne-posred- no vezan l ratni zlocinac, ra-spo- p, vojvoda Momcilo Dujic. Dra-gasevic se zalaze za ujedinjenje svih Srba u restauiranoj jugoslavenskoj monarhiji. Zajedno sa svojom zenom Dragom svake nedjelje ima jednosat-n- i radio program pod nazivom Su-madi- ja. Bajceticeva hnija ponesto je druga-cij- a On so zalaze za stvaranje Vehke Srbne koja bi nastala tako da se Srbi iz Like presele na Kosovo, a Albanci u Liku, ltd Srpbia narodna obi ana Bore Dragascvica nastoji unutar cetm-cko- g pokreta lgrati ulogu razumne, demokratske struje Uz nju je ne-posrcd- no vezana i tzv Srpska na- cionalna akademija koju vodi Sofi-j- a Skoric. U Upravi Akademije i SNO nalaze . se mnogi isti ljudi Srpska nacionalna akademija nasto-ji izbjeci bilo kakvo konkretnije ve-zan- je uz tradicionalne cetnicke sim-bol- c ah svoju povezanost, sa Srpskom nnrodnom obranom, koja je bez sumnje cetnicka (jer to, uosta-lon- i. s ponoson. istice) ne moze negi-ra- t l Na ustaskon. I'rwntu- - utjecajna je hnija Hratskog narudnog vijeca koju vodi Mate McStrovic. HNV se pokusava lakodiM", ec du.p vremena konsliluu mm kao icdinstvcni demo-krats- ki hi vat ski front koji co pred-stavlja- ti srv naprodne llrvate u inozemstvu U Kanadi on je organi-zacija takoder tazvila znacajnu ak-tivno-st, a otvoren je i Iniormativni ured HNV u ovoj zemlji Odncuci se teronstickih akcija Hrvatsko naiod-n- o vijece proklamira pohticko rje-sen- je hrvatskog pitania i demo-kratsk- e buducnosti Jugoslavije dc-biv-si za to snaznu potporu nekih stranih sluzbi No, unatoc svemu, cot Nase novine pazljivija anaha programa, teza ; akcija HNV pokauje da je i ova or-ganizacija be, dvojbe uslaska i da se zalazo za jionovno uspostavljanje tzv Neavisne divave Ilrvatske Gostovanja uglednika U takvom okoiisu odvija se, dakle, djelrttnost nepi ljateljske emigracije u Kanadi Preciznijc receno, sve nase rasprave o tzv udruzenoj opoziciji postaju razumljivije na drugom kon-tinentu, a buncanja o trecoj Jugosla,-vij- i koja nam se kod kucie cine kao pretjenvanja u inozemstvu se, zahva-Ijuju- ci politici okupljanja i demo-kratsk- e alternative-- , pojavljuje kao stvar m program za kojeg se vjeruje da napokon, nakon toiiko godina cekanja, moze uspjeti Da bi se takav program ucinio ostvanvirn l realnim koristi se svaka pngoda. Osobito su dobrodosle po-sje- te uglednih znanstvenika all knji-zevm- ka iz domovine koji, pod ovom lli onom formalnom lzlikom, gostuju u Kanadi. pojavljuju se na skupovima koje organiziraju cetnicke ili ustaske organizacije (ili njihove institucije). govore o situaciji u Jugoslaviji, citaju svoje radove, itd Time, objektivno, htjeh to ili ne, daju podrsku takvim organizacijama i u njihovim redovi-m- a stvaraju utisak o izglednosti i opravdanosti borbe iz inozemstva, koja, eto, ima odjeka i podrske u do-movini. Jer, da nije tako, ugledni go-s- ti sigurno ne bi dolazili i govorili. Tako je, na pnmjer, osobito veliku paznju izazvalo nedavno gostovanje historicara Veselina Duretica, i knji-zevnik- a Milovana Danojlica i Vuka Draskovica. Njihov boravak list Na-se novine (jedine koje se u ovoj zem-lji mogu pohvaliu nastojanjem da budu glasilo jugoslavenskih lseljem-ka- , giavni urednik Vladislav Gacic) komentirao je na prvoj strani pod naslovom Procetnici iz Jugoslavije kod cetnika u Kanadi. List biljezi da je nastup ove trojke reklamiran pre-k- o cetnickog radio-program- a Su- - madija (voditelj i uiednik Boia Dra gasevic) Organi7nto: i su u rekiami isticali da su on pisu udnnah iz temelja jugoslavenski komunisucki sistem Trojka u Kanadu nije dosla ni u or-ganizac- iji Srpske narodne obrane, ni Srpske nacionalne akademije, vec Zivka Apica, predsjedmka export-impo- rt knjizarske tvrtke Yugosiavi-c- a koji ih je pozvao u goste da bi pospjesio prodaju njihovih knjiga u Kanadi No, trojka iz Beograda ipak je sudjelovala l na cetmckirn manife-stacijam- a - konkretno na4l prosla-v- i Vidovdana i Srpskog dana u Nija-ga- n kou je priredila Dragaseviceva cetnicka Sipska naiodna obrana No, o tome kasnijo U A'lkupljenoj dvorani torontskog univtMV.iteta 22 lipnja okupilo se oko -- 100 posjetilaca da bi cuh Duretica, Draskovica i Danojlica Ulaznica je stajala !0 dolara, pa je ukupni saldo predavania iznosio oko -- tooo dolara Posle dugog posta Sudeci po izvjcstaju u Glasu ka-nadskih Srba (Organ Srpske nai od-n- e obrane u Kanadi, giavni uicvlnik opul Bora Dragasevic) Duielic jc na predavanju ponovio nama vecznanu tezu o tome da je srpski narod u dru-gom svjetskom latu bio podijeljen u dvije grupe na one koji provode re-voluci- ju po svaku cijenu i na one koji se bore za samoodrzanje Nema ni-kakve dileme da je elaboracija toga stava imala lzuzetan ucinak na dru-stv- o sakupljeno u Torontu O u.me svjedoci l zakljucak Glasovog ko mentatora Zanmo sto mu je ta kla-sifikaci- ja donela nepnlika, ah sma-tram- o da ie najeno opravdana i ko-nsn- a jer predstavlja kljuc koji moze da nam objasm zasto, kako i pod ko-ji- m uslovuna i okolnostnna su se do-gada- ji odigravali onako kako su se odigravah Milovan Danojhc predstavljen je kao pjesnik koji ima suptilne mish koje nije uvek lako otknti Ovom pnhkom procitao je nekohko pjesa-m- a stampanih u Jugoslaviji, a kroni-ca- r Glasa s nostalgijom se sjeca predavanja koje je Danojhc odrzao jos prije godinu dana u Torontu pod naslovom Pisac i drustvo Bas ne-kak- o u vrijeme kad je Danojhc citao svoje pjesme u Torontu, u Beogradu je izasia Knjizevna rec u kojoj je, na gotovo tn stranice, tiskano upra-vo ono predavanje, tohko drago Glasu kanadskih Srba, koje je Da-nojhc prije godinu dana odrzao u To-rontu Vuk Draskovic citao je public, dije-lov- e svojih romana No i Mohtva 2 Sto je, u povodu nasiupa Duretica, Draskovica i Danojlica zakljucio cet-nicki Glas9 Posle dugogodisnjeg posta i gia-dovan- ja, oni oagojeni i rdra"h na'se-da- m ofanziva' l drugim pricama 'na-se ere' a koje su sve bile podgrejava-n- e do bljutavosti - za;4oh ru se da izadu iz zatvorenog '-- iga, ia f'lju nesto novo, da udahnii s- - eren vdu ha- - Komercijalno-pohi'fi- - ; n ла-s- e histonjsko-hterarn- e '.-ojk-" n.-ta-vii- a se sudjelovanjem n. j ik"iku na Nijagan gdie su prod-'1- 1 anc kni'ge, ail l saslusan govor prilsjod'ka po-kreta Srpskih cc-nik- a '".fvie irre-- u Kanadi Tose Kli.urica. Мпо Рачс Nino Pavic , komentator "Vjesnika" boravio je ne-koli- ko dana u Kanadi. Od ovog broja prenosicemo njegove zapise, koji budu izlazili u "Nedeljnom Vje-snik- u" da bi ih citaoci "NN" mogli uporedjivati sa onim sto se zbilo ili zbiva medju reakcijom i neprijateljski raspoloze-ni- m elementima. Urednistvo "NN" dobilo je pismo Vuka Draskovica u kome se na nas baca drvljem i kamenjem, opravdavajuci cetnike kao prave patriote. Pismo Vuka Draskovica objavi-cem- o u jednom od nared-ni- h brojeva naseg lista. ,} Wii i—1 1— Џу-i-W AwXd Mi smo im zabili dva fantasticna gola a onda smo nesretno primili jos osam golova. Smrt zvijezde makartizma I 0D STALN0G D0PISNIKA V3ESNIKA NEW YORK - Negdje pocetkom se- - E damdesetih godina, puna dva desetljeca E nakon sto je odjednom postao licnost po- - E znata sirom Amerike, pa i u svijetu, Roy = Cohn je prognozirao: Ako dozivim stotu, E moji ce nekrolozi biti naslovljeni: Umro = Roy Cohn, McCarthyjev pomocnik u istra- - E gama. E Roy Cohn nije dozivio stotu, umro je E prosle subote u 59. godini, a njegova se E prcgnoza obistinila. U naslovima vijesti o E njegovoj smrti, kao neizostavna odrednica E stajalo je ime sanatora Josepha McCar- - E thyja, ime koje je postalo ozloglaseni sim- - E bol progona i lova na komuniste u Sje- - E dinjemm Drzavama pocetkom pedesetih E godina E Uz vijesti o Cohnovoj smrti u Nacional-- E nom khnickom centru u Bethesdi, u kojem E se ekspenmentira s novim metodama za E lijecenje raznih bolesti, medu ostalim i ra-- E ka SIDE americki su listovi objavili sluz-- E bene informacije iz Bethesde da je nepo-- E sredni uzrok smrti bio kardio-- E pulmonarni zastoj, a da su kao sekundar--E ni uzroci bill dementia i HTVL-- 3 infek-- E cija Uz to se dodaju strucna objasnjenja E da vecina znanstvenika smatra da je virus E HTVL-- 3 uzrocmk SIDE i da izaziva demen-- E ciju l druge neuroloske poremecaje. Sam s Roy Cohn je posljednjih mjeseci dao cijeh E niz intervjua novinama i televiziji u koji-- E ma je, uz ostalo, opovrgavao glasine da bo-- E luje od SIDE. Govorio je da ide u susret E smrti od raka jetre E Kratko vrijeme prije nego sto je umro, E 23. lipnja ove godine, apelacioni odjel Vr-- E hovnog suda drzave New York lisio ga je E prava da obavlja advokaturu na podrucju E ove drzave zbog njegovih neetickih i E neprofesionalnih postupaka u cetiri E pravna predmeta. Bio je to kraj jedne ka-il rijere koja je u zenit dospjela na samom E pocetku, (Cohn je roden 1927. godine) ali E koja je i kasnije, u toku tri desetljeca Coh-- E nove njujorske advokature, opskrbljivala E skandalozne kronike. i Slucaj Rosenberg Roden u Manhattanu, na Park Avenue, = kao sin suca istog onog suda koji ga je nedavno lisio prava na advokaturu, Roy Cohn je, kao cudo od djeteta, projurio kroz skole i sveuciliste i vec u 21. godini dobio pravo na advokaturu. Zahvaljujuci obitelj-ski- m vezama zaposlio se kod federalnog tuzioca za Manhattan i kao njegov pomoc-nik za subverzivne aktivnosti ubrzo je (bi-l- a je to 1948. godina) dospio pod reflektore javnosti. Kronicari su zabiljezili da se oso-bito istakao bnljantnim izravnim ispiti-vanje- m u toku kojeg je David Grenglass priznao da je njegova sestra Ethel Rossen-ber- g radila za sovjetsku spijunsku mrezu Bio je to glasoviti proces Juliusu i Ethel Rosenberg koji su bili osudeni i pogubljeni zbog predaje americkih atomskih tajni Sovjetskom Savezu. Osporavanje osnova-nos- ti ove presude i pogubljenja Rosenber-govi- h traje sve do danasnjih dana Djeca Rosenbergovih jos pokusavaju ishoditi re-vizi- ju procesa. Roy Cohn je vec tada oku-pi- o oko sebe grupu sposobnih reportera i kolumnista, i tu je praksu njegovao do kraja zivota, 1 njegovo je ime ubrzo uslo u galaksiju zvijezda javnog zivota. Vrtoglava karijera cuda od djeteta na-stavl- ja se 1952. godine u Washingtonu: Roy Cohn postaje specijalni pomocnik Vrhov-no- g tuzioca Sjedinjenih Drzava. Na novoj duznosti jedan mu je od prvih poslova bio da pripremi optuznicu protiv jednog pro-fesora kojeg je tada glasoviti senatski pot-komit- et za antiamericku djelatnost jos plasovitijeg senatora McCarthyja, kao i to- - Narudzba Konobar narucuje u kuhinji; — Par kobasica za onog go-st- a pri kraju sale. — Njemu je dosta i jedna — ka-ze-kuh-ar — vidis da jc pijan, sve vidi duplo... - Tocno — primjecuje ko-nobar - ali je porucio cetiri komada. like druge Amerikance, poznate pisce, znanstvenike, glumce, drzavne sluzbenike i druge, optuzio kao izdajnika i sovjetskog agenta Cohnovu optuznicu od sedam to-ca- ka ministarstvo pravde je odbacilo, pa ipak on je svojim nastojanjima u torn slu-caj- u, a i nekim kasnijim istragama, stekao renome odlucnog antikomunista i toiiko impresionirao senatora McCarthyja da ga je ovaj imenovao za glavnog savjetnika svog potkomiteta. Cahn je odmah uspio uvjeriti McCarthyja da bi im u krizarskom pohodu protiv komunizma jako dobro do-sla pomoc njegova bliskog prijatelja, Davi-d- a Schinea, sina njujorskog multimilijune-ra- , pa je Schine ubrzo imenovan savjetni-ko- m za psiholosko ratovanje. Schine je po- - IZ BONNIE, I CLYDE: Roy Cohn i Joseph McCarthy jedne vecere (Telefoto Reuters) sao u potkomitetu volonterski, besplatno. Prve glasine Tandem Cohn - Schine uskoro se oti-sn- uo na 18-dnev-no putovanje po Evropi. Uz gromoglasni publicitet posjetili su niz americkih vojnih baza, i drugih americkih ureda i predstavnistava, istra-zuju- ci da li su Amerikanci na sluzbi do-volj-no svjesni komunisticke opasnosti. Makartizam je tada bio u punom zamahu, trojka je, potpomognuta brojnim suradni-cim- a, procesljavala State Department, Glas Amerike i druge drzavne organe, za komunistima i njihovim sim-patizeri-ma. Ipak, vec su dada pocele kruziti glasine, koje su s vremenom postajale sve glasnije, da nerazdruzivih bojovnika ne zblizuje samo nepokolebljivi antikomuni-zam- . Govorkanju o njihovoj homoseksual-no- j vezi ubrzo su se pridruzila i druga, a dramska spisateljica Lilian Hellman pro-zva- la ih je Bonnie, Bonnie i Clyde. Mno-go godina kasnije, Cohn je. pokusao opovr-gnu- ti glasine o homoseksualnoj vezi Schineom i McCarthyjem, navodeci da se McCarthy kasnije ozenio i dobio sina, te da se i Schine ozenio, i to s Miss Univer-se te da ima cijeli copor djece. Sam Cohn nikada se nije zenio. Kako bilo da bilo, Cohn je. upao u ozbilj-n- e teskoce nakon sto je studenoga 1953. godine David Schine otisao da sluzi vojni rok. Posto njegovi i McCarthyjevi napori da ga izvuku od sluzenja vojnog roka nisu uspjeli, Cohn je navijestio pravi rat armiji, optuzivsi medu ostalima armiie Roberta Stevensa i njegove suradnike da su pokusali sakriti dokaze o spijunskoj aktivnosti koje je Cohn otkrio. Cohn je ipak u pocetku uspio ishoditi niz privilegi-- Strasno Fina sinjorina place, place, na-kon sedmice dana provedene na moru. Pita je prijateljica sto joj se do-godil-o. - Najstrasnije sto se moze do-godi- t. - Kazi, kazi — tjesi je prijatelji-ca. - Jos mi se nista nije dogodilo, to je najstrasnije. NERAD JE NAJOPASNIJA OBUSTAVA RADA ! ja za vojnika Schinea - nocne izlaske, oslobodenje od nocnih duznosti i slicno, ali uskoro mu je Robert Stevens uzvratio udarac. Podnio je potanki opsezni izvjestaj o Cohnovim zahtjevima za specijalnim tretmanom vojnika Davida Schinea i prijetnjama da ce, u protivnom, torpedirati armiju. Cohn i McCarthy bili su polovicom 1954. godine oslobodeni Ste-vensono-vih optuzbi, ali njihova je zvijezda vec blijedila, makartizam je bio na izdisa-iu- . Porezni lukavac Vrativsi se 1954 godine u New York, Cohn se pridruzio jednoj advokatskoj tvrt-k- i i svojim joj vezama doveo mnogo imuc-ni- h klijenata Stekao je reputaciju kao ad- - DVODAC TRHA BONNIE (desno) za vrijeme obavljao ambasada tragajuci trojicu sa sekretara nje-govi- m vokat silne energije i izvanrednih sposob-nos- ti da impresionira sud, zbunjuje svje-dok- e, uznemiruje tuzioce, ali i kao pravnik koji je sklon sumnjivim i mutnim poslovi-m- a. Medu njegovim klijentima bili su i ne-kadas- nji njujorski kardinal Spellman i multimilijuner Donalf Trump, ali i boss svih mafijaskih bosova Carmine 'Galante i ne manje poznati mafijaski kum Tony Salerno. Cohn se kretao u drustvu pozna-ti- h licnosti, medu svoje prijatelje je ubra-ja- o predsjednika Reagana, Normana Mai-ler- a, Biancu Jagger, Ruperta Murdocha, a noci je provodio u najskupljim restorani-m- a i najglasovitijim diskoklubovima. Vje-rojat- no je, kazu, bio vrlo bogat, ali njegovi su prihodi bili najstroze cuvana tajna. Od povratka u New York pa sve do smrti vo-di- o je bespostedan rat s poreznom upra-vo- m, koja je pojedinih godina raspolagala pravom na pljenidbu njegove imovine i do iznosa od milijun dolara. Da bi smanjio porezne obaveze, uzimao je od tvrtke sto-tinj- ak tisuca dolara godisnje, a ona mu je placala stan, rolls-royc- e sa soferom, ra-cu- ne u restoranima i drugo na sto je tro-si- o oko milijun dolara godisnje. Jedan od cetiri slucaja zbog kojih je li-s- en prava na advokaturu dogodio se 1976. godine, kada je, kako je sud na Floridi utvrdio, usao u bolnicku sobu umiruceg multimilijunara Lewisa Rosenstiela i na prijevaru od njega iznudio dodatak na oporuku, kojim je postao njezin izvrsilac. Drugi se odnosi na potapanje jedne jahte 1973. godine kojom prilikom je jedna oso-b- a izgubila zivot. Postoje indicije da je ja-h- ta bila Cohnova i da je on aranzirao po-tapanje, kako bi naplatio 200.000 dolara od osiguranja. Ni ostala dva slucaja nisu mnogo svjezija, sto vjerojatno svjedoci- - o Cohnovoj pravnickoj vjestini. Po njemu, sve su to bile podvale njegovih protivnika 2IVKO GRUDEN Цшрр lilll Da sam vasa zena sigurna sam da bih vam povjerovala, ali ste pogrijesili vrata. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000335