Jedinstvo, March 14, 1961

              4
SLOVENSKI ODMEVI Kina gradi
Zelja za slovenski list
Zopet se je pojavil maii
delic zelje za ustanovitev slo-venske- ga
lista, bolje receno
za ve5je sodelovanjc v "Slo
venskih odmevih' od tov.
Serjaka. Prcj pa ko bi se os-Tn- il
na zelje slovenskih iz-seljen-cev
v Kanadi moram
povedati tov. Serjaku, da
sem vzgojen u duhu bratsva
in jedinstva in da nikakor
ne morem biti proti nekaksni
skupnosti, katero omcnja v
njegovem zadnjcm dopisu a
§e manj, da scm nekaj take-g- a
pisal. Kar se pa tice kric-d- e,
da mi Slovenci nimamo
svojega lista tudi ne bo drza-l- o
kod je omenjeno. Drzalo
pa bo, da sem pisal, da se nc
smcmo pustiti soliti glavc ka-kor
bi nokateri zeleli. Toliko
tov. Serjaku kod Slovencu in
Gl. predsedniku Z. J. K.
Tov. Scrjak, omenili ste.
da jast nevem in me opozar-jat- o
v kakSncm polozaju so
nahajamo napredno misleei
Slovenci. Nevem kako je bilo
s to mislijo pred leti vem pa
za sedaj, da nepredno mis-lo- 5i
Slovenci nismo krivi za
takscn polozaj v katerem so
nahajamo Po mojem mi§ljc-nj- u
eo krivi tisti kateri bi ze-leli
biti voditelji naprednib
slovenskih naseljencev v Ka-nadi.
Dobro nam je poznano, da
so pripravc za occkojo2i slo-venski
list bil0 v najlcpsem
tcku. Pojavil a so jo pa zap-rck- a
pod imenom "cetvorka"
v katero jo po nedolznem pa-d- el
tudi urcdnik Slovenskih
odmevov.. Kjer tov. Skalaru
ill bilo mogo6o, da bi urejc-va- l
Slovenskc odmeve tako
kakor je zelja slovenskih na-seljencev
kar je prtflo do po-slcd- ic
z metanjom na cesto
tcr smo Slovenci vstali brez
slovenskc besodo in s tern so
sit tudi v noki meri tudi noki
citatclji.
V svoiem dopisu tov. Scr--
omenja pripravljen
kritiziranje
potrebno govorjenje. To po-me- ni,
da po eni strani ima
2eljo do slovenskcga lista
pod diktatom kateri ni-ma- jo
nic" skupnega za slo
venski Po mojem mislje-nj- u
je kritika zclo zdrava.
posebno pa v takem polo2aju
v katerem sc mi Slovenci na-hajamo
Kjer resni in aktivni
brez kritikc ne moremo
Vsaka organizacija napredu-j- c
z uspehom So vodst-vo- ,
da bo vodilo v pravi lu6i.
Poglejmo letosnji ko-led- ar
Slovenskc izseljcniSke
matice v Ljubljani. V
1НЛЛ01 ima"
(SvTgetak)
Drzavm rukovodioci l
nicna stampa sa otvorcnim
cinizmom suprotstavljaju
radnikc jednih prcduzeca
drugima, oni napadaju na
radne kolektivc, koji, tobo-ze- , rade" a zaradjuju
zahvaljujuci monopolistiS-ko- m polozaju svog prcduze-ca
i tako "zive na габип dru-gih- ". "norba" od 20.
1960 godine u clanku "O ra-spod- cli dohotka" pise izme-dju
ostalog i sledece: " . . . Noki ljudi isti5u da ipak
ne zavisi sve od uspjeha i
rczultata rada, od toga kako
radi§, nego kako se sna-djo- s; noki kolektivi se uspa-vljuj- u zbog povoljne situa-cij- o koju im daic povlasceni
polozaj, iako slabo rado; u
nekim kolektivima naziru se
znaci izvjesnog mentalitcta
jakih, koji imaju sredstava
na pretok. a u dmgim men-talite- ta slabih i siromaSnih.
koji iedva egzistiraju". Da
kle. "neradnici" iz razvijp-niji- h preduzeca zi na ra- tlin "marljivih" u slHbim
preduzoima i ove, posled-njo- ,
treba zadojiti mriniom
prema prrima, uvuci ih u
medjusbnu borbu zn golu
pgzietenciju i tako im akre-wu- tl
paXnju sa j?oru6ih pro-blcm- a danainjice kojih
kolendaru ni bilo prostora
za nas Slovence kateri se na-hajamo
v Kanadi, £igava je
to krivica? Proti jugoslovan-sk- e
demonstracije v Trstu je
objavil Jedinstvo, zakaj
to objavili Slovenski od-me- vi
?
Da so pogovorimo po na-Si- h
zelja o nasem listu in nje-go- vi
bodo2nosti v skupnem
listu "Jedinstvo" je po mo-jem
miSljenju malo tezko,
seveda ce se bo tako nada- -
Ijevalo. V sedanji kampanji
za list "Jedinstvo" je u-redni- Stvo
poslalo nekaj vpra-sa- nj
svojim citateljem, kako
se njim list dopade in njeno
pisanje. Zelo rad bi pa vedel
ce je bilo poslano to vprasa-nj- o
kateromu Slovencu in
koliko jih je odgovorilo?
Lepo bi bilo tudi od ure-dniSt- va
Slovenskih odmevov,
ce to Je obstoja, da bi obja-vil- o
rezultat o sedanji kam-panji
Mislim da je to zelja
vseh kateri so ostali zvesti
Slovenskih odmevov. Kjer
s takim delom bo pri-sl- o
do vccjega razumevanja
za slovenski list in slovensko
bcsedo. Kajti vsak Slovence
zeli Sitati v svojom materi-ne- m
jeziku razne novice iz
domacega kraja in borbo za
svoje pravice koroSkih in tr--
zaskih Slovcncev.
Dragi rojaki, spomnimo so
leto dni nazaj ko so bili Slo-venski
odmevi Se dobro
razsirjeni, da jih je bilo kai
vosoljo citati. jo bilo do-s- ti
slovenskih izsoljencev ka-teri
so pripomogli s svojimi
dopisi, posebno pa so ko so se
zaSclc javljati mlada sloven
dekleta. Clovck bi mislil,
da tekmujejo katori bo lepso
napisal o potczkocah kanad-skeg- a
dclavca ki so bori za
bolje zivljenjo.
Dragi rojaki, kakor sem
sposobon dati kritiko sem o
jak nni pustimo po- - bonem tudi spre-samez- no
in nc-- 1 ioti isto. Zato pa kar naprej.
samo
list.
biti.
ima
samo
torn
"nc
od
ni-s- o
isto
samo
kar
Saj
ska
ce kateromu ni kaj prav, ko-scc- k
papirja mislim da ni
preve£ c"e tarn napiscte kaj
mislite. Samo tako se homo
pogovorili o naSeb dclu kate-ri
na§ бака, posebno pa od
nas mladih Mi nemorcmo
6akati na stare ker oni racu-naj- o
na nas in gledajo v nas
kot ustanovitelji slovenskega
lista s pravilno slovensko be-scd- o.
NaSa parola pa naj bo:
Se nas je, ki kri nam pije-j- o
birici, ali nas nikoli ne u-ni- 5i.
J. Slavko.
III НАГ
zva.
XI.
pitanja
citavc radnic- -
i kc klase i naroda uopste.
1 U isto to vrijeme dr2avni
rukovodioci, koji su ujedno i
funkcioneri tzv. "Saveza ko-munista",
nastoje da kod ra-dni- kc klase ubiju internaci
onalistifke osjccaje, da je
vaspitaju u duhu burSoas-ko- g
u duhu
prema radni-5ki- m klasama drugih ze-mal- ja, prije svega SSSR-a- ,
i Kine. Na raznim sastanci-ma- ,
seminarima, po raznim
tzv. radni5kim Skolama, ku-da
pozivaju, uglavnom, mla-d- o
i neiskusne radnike, do-b- ar dio vrcmena koristi se
samo u svrhu
u spomenutom pravcu
Za tesko stanje u kojem sc naIa Jugoslavija uslijed po-liti- ke
svoga rukovodstva, o-krivl- iuje
se Sovjetski Savez
i socijalisticki tabor, a isto-vreme- no populnrisu se SAD
i americki zivota. NTa
takav nacin misli se preki-nu- ti
organske veze jugosla-venske
radnicke klase sa
TeSko stanje radnicke kla-se.
jugoslavenski vlastodrJci
pokuavaiu prikriti demago-gijo- m tzv. radnic"kim sav-ieti- ma
i tobo?.niem radnic-ko- m To je
Grandlozno djelo: kanalizacija
jednaka 91 Panama kanalta
Provincija Anvhej prostire se
od glavnih puteva ravmcom
sjeveme Kine U njoj se nalazi
najveci svjetski sistem kanala
koje su lskopah seljaci te pro-vince
Oni tvrde da su u 1 1
godina prevrnuh 14 milijardi i
500 milijuna kubicnih znetara
zemlje, 5to je ravno za 91 Pa-nama
kanala, ill, receno dru-gi- m
nje&ma, torn zemljom mo-ga-o
bi se napraviti nasip me-t- ar
visok l metar Sirok koji bt
opasao zemaljsku kuglu 363
puta
Ja sam iSla pogledati to go-rostas- no kopanje kanala DoSh
smo iz Sangaja u glavni grad
provincije — Hofei, oko cije u-s- ke sredine diiu se kuce, tvor-nic-e
i Skole Na par Sirokih uli-c- a
tog starog grada podignuti
su vehki ducani i tvrdo gradje- -
ne banke Mi smo se smjestili u
elegantnoj ku6 za goste u par-k- u
K noma je dosao nacelnik
l ispricdo kako je Hofei, naru-бе- т
grad provincije, od 50,000
stanovnika narastao na 570 000
stanovnika Dok joS manjkaju
zeljezniike putne veze sa San-gajo- m
i Pekmgom, ovaj grad je
za 11 puta podigao poljopri-vred- u
l porast nove mdustnje
u provinciji Anvhej.
Nakon toga prvi sekretar
partije u Anvhej dao nam je
kratku historiju te provincije
Generacije i generaaje to je bi-l- a siromaina provinaja, a oso-bit- o
njen sjeverni dio poznat
kao "nesretni predio" iz koieq
su horde seljaka bjezale radi
suSe i poplave u druge provin-cije
da prodaju svoju djecu i
da prose Kontroliranje vode za
njih je bio najozbiljniji prob-lem
Dvije velike njeke proticu
kroz provinciju — Jangce i
Hvaj — od kojih prijeti popla-v- a
Hvaj je poplavila 980 puta
u 2,000 godina
je da
od da
da
da
je
zavisi
putu u
kakvi
anketa.
XI.
"Ima
radnike moja
dosta i ano
nimnost
kao sredstvo
u Ima
koji pitanja
i
i pravo
stvari. Ima i otrih
i
pitanja
anke-te?
Pobrim djelom
prije
zivotnih
rada,
i
posla i
uopste.
i i
tzv.
i savjeti--
Poplave su biie jos gore na-kon
1938 kad je Cong Kaj-se- k
nasip 2ute njeke lznad
"da
a bio potapa-nj- e
mihjuna
Zbog toga poplave su bile
svake godine l sve vi-se
Stele chnile, tako u ju-l- u
1950 — Ijeta nakon
—
880 000 akera, kad
stanje prijeke nuJde
Tako je vode
postalo орб zada-ta- k.
iz 6tave Kine
sastali su se u Pekingu
mjere su po-duz- ete
za vode
Hvaj-- a Par go-dina
projekat njeke
Hvaj, kojeg su strani
delegati mirovne
za Aziju, postao glaeovit u
svijetu
Anvheja su
ponosm svoje
tradicije, koja pocela u
Kuomitan-go- m
1925 Kada je 1927 izdaj-ni- k
Gang Kaj-Se- k prvu
su uspo- -
stavih svoju bazu u plamnama
Tapieh--a 1 imali drzavnu vlast
i svoju Armiju, ova je
kasnije daleki
U ratu protiv ja-pa- na Nova
Armija bila u An-vhej- u.
Nakon predaje Japcma,
prema sporazumu kojeg
general George
Marshall izmedju komunista i
Canga, armija izafla iz
Anvheja Cang prekriio spo- -
razum i proganjao seljake,
se razvise re
volucionarne sile, da 1947
jedan dio Anvheja bio
i su opet
svoju vlast i drfali sve
I UN
Svakim danom jasnije R. Kina mora biti
u UN.
Za to ovih izjasnio i kanadski konzervativni
poslanik Arthur Smith (iz Calgary), koji je
clan Generalne
UN.
Ali prijedlog poslanika Smitha "kec".
On smatra da pitanje primanja Kine u UN zavisi od
toga da li ce se ona odreci Formoze.
Formoza je kineski teritorij i traziti nje ga se
odrekne ako zeli bud u UN je ne samo
nepravedno, nego i krajnje
Formoza je zaposjednuta po vojnim si-lam- a.
Tu se radi o americkoj agresiji, treba da osude
Ujedinjene Nacije i svaka prava clanica UN, a napa-da- ti
Kinu ima "agresivne namjere" zato to brani
svoja prava.
N. R. Kina treba biti primljena u UN zato
da tamo bude — pripada mjesto koje
zauzima banda.
Л ПЛ1 Ail ПМП1НЛ11Р 11 II Mill II Nije samo jedan rad u ruLuuuu KHumurvC ivLHac u juuuolhwiji j?.?s&,.,:s--
i rjesavanje nespretno sklcpana teonja o
jugoslavenske
nacionalizma,
neprijateljstva
"prevaspitava-nja- "
nacHn
me-djunarod- nim pnJetarijntom
o
sflmoupravljanju.
KINA
CankajSekovska
"jugoslavenskom so
Prema noj — ra-dni- ci
su "gospodari predu-zeca".
No, su oni gos-podari
najbolje pokazuju 6i-njeni- ce. Ovo je najbolje po-kaza- la
i toliko reklamisana,
vec spomenuta,
"Borba" od 2. 1960. go-din- e pise: ih (misli na
— primjedba)
takvih, koji su
ankete upotrebiii
lidnog cbra6u-n- a
sa pojedinim rukovodio-cim- a preduzecu. ih
su na pojedina
odgovarali o5igledno tenden-ciozn- o pristrasno, karikira-juc-i
izopacujuci sta-nje
vrlo
sarkasti(5nih primedaba".
A kakva su
radnici prilikom
to su bili
zahtjevi nego pitanja.
Radnici su trazili poboljsa-nj- e
uslova, pobolj-snni- e
uslova stabilne
plate, garanciiu zaStitu ra-da.
protestirali su protiv iz-baciva- nja sa nezapo-slenos- ti zahtjevali
poboljsanie socijalnog osi-guran- ia — sa prozirom
mrznjom izja'njavali se o radnickom samouprav-ljanj- u "radnickim
probio
Hengcbva zaustavi Japan-ce- ", rezultat je
kineskih seljaka
re-dov- ne
to
da je
prvog
oslobodjenja poplavilo 4,
je progla-5en- o
kontroliranje
najpreSniji
Strucnjaa
da kon-feriS- u Izvanredne
kontroliranje na
citavom terenu
kasnije
vidjeli
konferencije
je
Seljaci provincije
revolucionarne
je uje-dinjen- om
frontu sa
uguSio
revoluaju, komunjsti
Crvenu
odmariirala na
sjeverozapad
glasovita Cetvrta
je smjeltena
je u-tan- aao C
ova je
je
me-dj- u
kojima nove
je
oslobo-dje- n
seljaci usposta-vi- h
je
N.
primljena
se dana
takodjer
kanadske delegacije na zasjedanju sku-psti- ne
sadrli
primljena
neozbiljno.
americkim
to
ne
sto
spada njoj nepra-viln- o
cijalizam".
postav-Ija- li
j- - rw wam vuju4 д i pick-vlja- £
I-
-- ako svaki i istupa bilo
je po svim anketiranim ko
lektivima. "Radnteki savjet
— pio "Rorba" — radnici
nazivaju "oni tamo" i ne
smatraju ga svojim predsta-vni£ki- m tijelom, svojim or-gano-m".
Ovakav je stav jugoslave-nske
radnicke klase prema
"samoupravljanju". Nije to
ni 6udo, kada 6itavi taj sis-tem
"radnickog samouprav-Ijanja- "
ne predstavlja drugo
osim orudja i sredstva za
ugnjetavanje i obmanjiva-nj- e radniSke klase. Po "sav-jetim- a" sjede ljudi, koji ni-je- su pozvani da predstavlja-j- u interese radnicke klase.
Kada bi ove ustanove nekim
c"udom бак htjelo gtititi
interese radnika, one to ne
bi mogle. jer stoje pod stro-go- m kontrolom drzavnih or-gan- a. Ali. zasto se onda odr-zava- ju "ankete". ako vlast
ne interesuje polozaj trudbe-nik- a
i ako ona ne stremi k
tome da ga poboljSa? Ovo
obja'njava "Borba" u svom
broju od 12. XI. 1960. godi-ne
sledecim rije2ima: "Ovi
razgovori i sastanci, pored
mnogih drugih. korisno su
posluzili Republickom vecu
da pripremi solidnu anali-- z koja omogucuje precizni-i- u sliku o raznovrsnim poli-ticki- m kretanjima. shvata--
Pise: Anna Louise Strong
do oslobodjen a ritave Kine
1948 — 49
U toj provinciji zemljiSna re-for- ma pocela je 1950., odbori
za medjusobno pomaganje bill
su uspostavljeni po otavoj pro-vinciji
do 1952. Od 1952 do
1957 poljoprivredne zadruae
rasle su i napredovale da su
obuhvatile 97 1 posto seljaka
i njihovih imanja U osam mje-se- ci
1958 godine 99 87 posto
seljaka stupise u komune, koji
prestavljaju 33,500 000 jo dotle
skoro iskljuftvo poljoradno pu-cdnst- vo
provincije Anvhej.
Sa komunama pocela su pra-va
pnzorna remek djela u ze-mljoradn- om, industrijalnom po-rast- u, a osobito u kontrohranju
vode Do 1957 centralna vlada
Kine, mjesna vlada Anvhej-- a i
sve lokalne organizaaje selja-ka
uzese ибебба u plamranju
kontroliranja vode Iskustvo se-ljaka
konacno ispravi glediita
struenjaka i uvede se nova teh-ni- ka Steceno iskustvo pospje-2il- o
je nove i vaine izgradnje
Prvi vehki planmski rezervoar
od 500 mihjuna kubicmh meta-r- a
— Futsolin — izgradjen je
1954 Drugi, cetiri puta veci,
dovrSen je 1956, treci, jol ve--
ci, 1958. U 10 godina provinci-ja
Anvhej lzgradila je 39 veli-ki- h
l srednjih i 3,518 malih re-zervo- ara Narocito je pnmjetlji-v- a
Lunkoko brana, koju je je-dan
kotar svrJio u 2 godine kao
dio rada Veliki Skok, svojim
snagama i svojim financijarria
Oni su sada svoju zemlju kla-sifiar- ali
u 6etiri klase tako da
svakoj klasi odgovara drugcije
kontroliranje vode
Kako koje krajeve pogadja
susa l poplave, kako se 3eljaa
komuna bore protiv tih zala,
cujmo Sefa za kontrolu vode o
tome. "Obicno kife padne oko
30 unda na godinu, a najviSe
je padne usred ljetd. Jedna lje-t- na oluja u julu moie baati 15
unca vode u 5 dana Nakon ta--
kove oluje ravnice u Hvaipej
tako pophvaju da voda nema
kuda ctioati Ali, nakon toga
kada voda jednom uvrije, dva
tjodna Ijetnog sunca moze da
spah sulom svu zemlju U pro-ljec- e
1959 suia je trajala 100
dana Inzinjeri su se rrmogo
natezali s time i konacno odlu-6i- h
za pregrade i natope Ako
ima vode previse, treba joj na-- di
mjesto, ako je treba za na-tapanj- e, treba je imati U pre-dje- lu Vo Luig Fu jedva je u
10 godina bila jedna vnjedna
zetva Tako je to mjesto ozbi-Ijn- o pocelo sa radom na kana-lim- a
To je kanalizacija pose-bn- e
vrste tu, jer nisam cula za
takova nelto u svijetu U zimi
1957—58 zajedno sa susjednim
mjestom Cenci poceli su kopati
kanale da imaju gdjo zadrSati
suviSnu vodu za buducu upo-rab- u. Ova se metoda proSirila
6tavom sjevornom Kinom, ko-ju
nali inzinjeri smatraju naj-novi- ja znanstvena pneuva vo- de "
njima i sukobima shvata-nj- a
u kolektivima". — Dak-l- e, "politika kretanja i
shvatanja u kolektivima" in-teresov- ala su u prvom rcdu
vise organe! Oni se boje or-ganiza- cije radniSke klase i
na sve moguce naSine, kori-ste- ci
sve svoje organe, po-6a- m od UDB-- e pa do sindi-kat- a, nastoje da opipaju puis
radnih masa, da saznaju
"Sto se iza brda valja" !
Cinjcnice o teSkom stanju
jugoslavenske radnicke kla-s- e
bodu o5i. Dosadasnje isku-stvo
pokazuje, da drSavni
rukovodioci niSta ne predu-zimlj- u
u cilju radikalnog po-boljsa- nja poloiaja radnika.
Oni po torn pitanju ne idu
dalje od sladunjavih fraza i
obecanja, a u najboljem slu- -
баји — objavljivanja pone--
kog "kntickog" clanka u
Stampi Ovo jo s jedne stra- -
ne i razumljivo — ako bi
"posli dalje". onda bi se o-n- i.
u stvari. digli sami protiv
sebp i svojih "teorija". a to
bi bio apsurd Driavno ruko-vodstv- o taji da je za sve ovo
zlo kriv postojeci reiim i nje-gov- i
nosioci. Ako se nekad
i govori o neJijoj krivici, on-da
so samo spominiu imena
malih liudi — sitnih rukovo-dioc- a
na terenu. Prema reii-msko- j, ioi djilaeovskoj, pa-rol
i — "sa izvora bistra vo
da tece". a Jto je narod nut- -
Cilj kanalizaaje postavljen je
ovako
1) Spnjeati poplave pa cak
i kada padne 15 unca kile u
5 dana
2) Dati dosta natapanja za
70 dana suie.
3) Pretvonti suho u mokro
zemljijte za rilu, koje daje plod
cetiri,puta na godinu
4) Dati saobracaj brodom
svakom kotaru i svakoj komu-n- i.
5) Svako mjesto snabdjeti n- -
bom l patkama
6) Pomocu vode snabdjeti
elektricnom energijom
U planu su predvidjem kana-l-i
razli6tijeg promjera Kad bu-d- u
gotovi, kanali i njeke natp-p-at
ce svu zemlju Biti ce 12
vehkih kanala po 200 nogu Si-ro- ki,
150 druge i trece Sirine,
preko 50,000 manjih kanala,
oni ce biti spojeni sa 30,000
brana i kontrolnih vrcrta Ve-ci- m kanalima moci ce ploviti
brodovi preko Kine od Pekinga
do Kantona U radu ovih kana-la
prebacit ce se 96 milijardi
kubi&ih metara zemhe — "GO
Panama kanala" U bregovitim
predjeKma gdje je obradjiva
zemlja raitrkana, oni dovodo
vodu iza planine, a u nizin uz
—
a
a
—
a
armije
i
svojim
u prosle
riba
re
i u
ona i
zn ti
5TRANA 3
Jangce, a-ke- ra leze pod vodora.
oni grade cotvome
tako da se moze pu-mp- ati
i van. kaze
da ce oni imati dosta
vode da svoju
000 akera.
misli je
na
su seljaci
provincije Na
mjestu
Usprkos suie
njihova ietva sve-jed- no rasla
1957 na 586 7 bu--
sela 1958 , a na 641 6 milijuna
1959 je bila su-sa
Ove su iznad popreo-n-e
zetve koja je
2 7 puta nego 1949 , dok
je u Anvhej 4
ovoga oni su
tnju za 16 odgoj svinja
za 5 posadih 101
breskvi, 70,000
ka, jabuka, zaiu--
mili 5 mihjuna goleti i na
drveca u
mjesnim i gradskim parkovima
i dvonStima ove
nacine narod u gradi
boliu buducnost koju ce
nic'ki u.'ivat
"AT THE CROSSROADS"
IN SECOND PRINTING
By Secretary, Canadian Slav
Committee
The pamphlet by Canadian Slav Committee trea-surer
G. Okulewich, "At the Crossroads - For
Life, For Happiness" has proved to be immensely suc-cessful.
Russian and Ukrainian editions are
sold out (there are still few in Ukrainian) while
a second edition had to bo printed of thc pamphlet in
English in of thc large orders that were received.
The reason for thc popularity of "At the Cros-sroads"
is its timeliness. It with the questions that
are disturbing the public mind not just at "political"
levels but in every home. What would happen in case of
nuclear war? Is there any escape? How about fall-o- ut shelters? is the truth germ and chemical
warfare? Will trrible weapons actually be emplo-yed- ? Who war anyway? Why? Can trust the
Russians? What do the Western powers propose
on disarmament? neutral Canada do to
help peace?
All these questions and more answered clearly,
thc replies bolstered by quotations from authoritative
sources in the Western countries. The explanations
therefore, are easily understood impossible to
argue against.
the new printing of thc pamphlet in English,
orders should be sent promptly because already it
as though they won't last long. The price is 15 cents per
copy.
Send orders money orders) to thc Canadian
Slav Committee, Dundas St. W., 3, Ont.
The Canadian Committee is preparing its
second 1961 project — publication of special pam-phlet
on the discrimination against foreign-bor- n wor-kers
(and in favor persons revealed to be war crimi-nals)
on the part the Department Citizenship and
Immigration.
Novi inspekfor Bundeswehra - star? nacisfa
Za inspektora za- -
padnonjemaSke (Bu-ndeswehra)
postavljen je
general Fortsch, za koga is-toSnonjem-ncka
Stampa tvrdi
da je bio aktivni nacista o-sudji- van
za ratno zlocmstvo.
U napisima listovi
Pet milijardi knjiffa
godisnjc u svijetu
Prema statistiSkim poda-cim- a
koje je objavio UNES-CO
sve stamparije svijeta
odStampale su toku
godine pet milijardi knjiga
To zna5i da je na svakog
stanovnika svijeta objavlje-n- o
po dvije knjige.
sitne ribice ju mu-te.
Alj jugoslavenski radni-ci
poznaju jednu bolju. sta-rt!
narodnu poslovicu, prema
kojoj "Od glave smrdi"!
Jugoslavenska radni£ka
klaa. poznata po svojoj
volucionarnosti. nalazila so
ranije teSkim poloiajima.
ali je uvijek naila izlaz. Svi
znaci pokazuju Aa. ga
tnu pije, to nije kriv "Uvor", sada traii. Ona da svi
njeku gdje тШрт!
nekada
velike na-sip- e, vodu
unutra Sef
naskoro
natapaju svu
zemlju od 4,500 On
da ovo najvece nata-panj- e
svijetu
Sta ovtme dobili
Anvhej' prvom
stalnu kontrolu snabdje-vanj- a
vode od
100 dana je
od 453 mihjuna bu-se- la
mihjuna
kada duga
ietve
6tave Kine,
veca
puta veca Pored
povecali mdus- -
puta,
puta, 000 ake-ra
akera krula- -
47,600 akera
akera
miljarde zasadih
svojim Na sve
Anvhej
zajed- -
John Weir,
titled
Tlie practi-cally
view
deals
What about
such
wants you
really
What could
arc
and
With
looks
(and
1164 Toronto
Slav now
the
of
of of
novog
vec koje
iznose Fortschovu aktivnost
u nacistickom Reichu i nje-go- v
uspon u hitlerovskoj ar-mi- ji.
U §irem napisu pod na-slov- om
"Naci-Fortsc- h na Sc-lu- "
"Neues Deutschland" is-ti- ce
da je jedan sovjetski sud
1950. osudio Fortscha na 25
godina zatvora zbog ratnih
zlocina Fortsch — je — ka-ko
navodi list — 1941. bio
potpukovnik u Stabu Sofa za
naoruzanje, 1912. pukovnik
u prvom odjeljenju 18. armi-je.
1911 general-majo- r i sef
Staba 18. armije, a 1915 Sef
vojne grupacije "Kurland".
Njemu so pripisuje razara-nj- e
Ienjingrada. Novogoro-d-a
i Pskova.
problemi mogu biti rjefenl
samo u torn slucaju, ako po-nov- n0 dobije vlast u svoje
ruke i ako se ramenom k ra-me- nu prikliui medjunarod-no- m radnickom iwkretu it
Iwrbi za progres i sretnu ea-traSnj- icu Samo povratak im
put izgradnje socijalizma sa-dr- ii
u sebi spas!
29. I. 61.
Marko SimTc .